Video
Standard je juče objavio da bi i direktorica CGO Daliborka Uljarević mogla biti najmanji zajednički sadržalac i mehanizam pomirenja Demokrata i DPS-a, jer, kako kažu sagovornici portala, uživa povjerenje međunarodne zajednice, u NVO sektoru je više od 20 godina, a i istakla se angažovanim odnosom prema crnogorskim političko-društvenim pitanjima.
Međutim, Uljarevićka je preko agencije Mina poručila da je ipak najbolje da neko to drugi radi. Uz to je dodala da je neodgovono licitirati sa njenim imenom u ovom kontekstu. Naravno, zaboravila je da pomene da je više puta prije objavljivanja teksta na portalu bila pozvana od strane novinara Standarda, ali da se nije željela javiti. Pustila je da vijesti “živi” nekih dva sata, a onda agenciji Mina rekla da je neodgovorno njeno ime stavljati u taj kontekst. Logično zar ne?
U potrazi za kompromisnim rješenjem političkog čvora u Crnoj Gori, pomenuto je i ime Zlatka Vujovića, profesora na Fakultetu političkih nauka u Podgorici i predsjednika UO Centra za monitoring i istraživanja (CEMI).
U biografiji Vujovića stoji da je rođen je 1975. godine u Podgorici, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu sa prosječnom ocjenom 8.51. Da je magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, na poslijediplomskim studijama “Međunarodni odnosi” sa prosječnom ocjenom 9.32 i odbranio magistarski rad na temu “Izborni sistemi zemalja Evropske unije – Komparativna analiza sistema izbora za parlamente država članica i Evropski parlament” sa izuzetnim uspjehom (ocjena A). Završio je i doktorske studije na temi “Komparativna politika, smjer Komparativne javne politike”.
Impresivnoj biografiji treba dodati da je u proteklom periodu bio jedan od najcititranijih analitičara te da su se njegove analize pokazale kao realno i precizno odmjerena dešavanja na političkoj sceni uz detekciju stvarnih i ključnih problema u crnogorskom društvu. Bio je veoma kritičan prema svim akterima na političkoj sceni od DPS-a do DF-a i povremeno napadan sa svih strana zbog jasno iskazanih stavova.
Sve ovo, smatraju sagovornici Standarda, preporučilo ga je za ozbiljno razmatranje na temu kompromisa, iako priznaju da ta mogućnost ima malo izgleda za uspjeh zbog navodne pretjerane procrnogorske naklonosti.
Osim toga, više aktera sa političke scene je navelo da je angažovanje nestranačkog kandidata za sastavljanje nove vlade nemoguća misija, jer prije svega takav kandidat ne bi imao kome da odgovara, teško bi kontrolisao ostatak kabineta gdje bi sjedeli partijski vojnici spremni da tehnički mandat iskoriste za predizborna lobiranja u korist svojih partija.
U svakom slučaju, 18. septembar je krajnji rok do kada bi na sto Predsjednika Crne Gore trebao da stigne zahtjev sa 41 potpisom nekog ko je uspio da okupi većinu. Ako se to ne desi, Vlada Dritana Abazovića nastaviće da radi u tehničkom mandatu sve dok se ne skrati mandat Skupštini CG i raspišu izbori.
Preporučeno
