Iako je upit Pobjede ovim povodom proslijeđen svim predstavnicima političkih subjekata u zemlji, pozitivne reakcije i podrška predsjednikovoj inicijativi za sada stiže iz redova Demokratske Crne Gore i Nove srpske demokratije, dok je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić kazao da ta partija ne želi da razmatra bilo kakve prijedloge koji dolaze od strane Milatovića.
Portparol Demokratske Crne Gore Mitar Paunović za Pobjedu je kazao da ta stranka snažno podržava rehabilitaciju svih nevino stradalih i politički progonjenih na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, gdje su ljudi mučeni samo zato što su mislili drugačije, govorili slobodno i sanjali pravednije društvo.– Nema budućnosti bez istine, nema pomirenja bez pravde. Država koja ne prizna bol svojih građana ostaje zarobljena u prošlosti. Zbog toga se zalažemo da svaka nepravda dobije ime, svaka žrtva dostojanstvo, a svaki potomak istinu. Jer samo na istini možemo graditi društvo u kojem se nikada više neće desiti Goli otok – dodali su u odgovoru Pobjedi.
Paunović je kazao da se na ovaj način ne traži osveta, već pravda.
– Ne dižemo ruku na prošlost, već ruku pomirenja prema budućnosti. I zato ćemo uvijek biti na strani onih koji su patili i onih koji čekaju da njihova patnja bude priznata. Danas, dok slobodno govorimo, dok slobodno biramo, dugujemo onima koji su ćutali u lancima. Dugujemo im da nikada više niko ne bude zatvoren zbog misli, da nikada više strah ne bude zakon – zaključuje se u odgovoru Paunovića.
Potpredsjednik Vlade i funkcioner NSD-a Budimir Aleksić, takođe, smatra da je riječ o dobroj inicijativi koju treba podržati i koja bi trebalo da okuplja crnogorsko društvo i sve aktere političkog života.
– Ovdje je riječ o pokušaju zadovoljenja pravde i da se bar na određeni način „odužimo“ stradalnicima tih logora, a njihovim porodicama pokažemo da zaslužuju poštovanje i sjećanje – kazao je Aleksić.
On je ocijenio da bi na širem društvenom aspektu ovom temom trebalo da se bave svi učesnici javnog života, a posebno Crnogorska akademija nauka i umjetnosti kroz organizaciju raznih panela i naučnih susreta na kojima bi se govorilo o temama koje „bole“ crnogorsko društvo.
Prema podacima bivšeg saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ, na Golom otoku i u ostalim zatvorima bilo je 16.101 zatvorenik, od čega su čak 3.390 bili iz Crne Gore što je, ako govorimo u procentima, najveći broj u odnosu na broj stanovnika.
Obrazlažući tekst inicijative, predsjednik Milatović je rekao da bi njenim prihvatanjem Crna Gora počela važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi.
Predložio je i da se, kao osnov za početak rada na ovom zakonu, uzme Nacrt zakona o poništavanju presuda, rješenja, akata i radnji državnih organa Republike Crne Gore i FNRJ izrečenih osobama osumnjičenim za podršku rezolucije Informbiroa iz 1948. godine.
Milatović je uz inicijativu dostavio i Nacrt, koji je 2006. godine pripremilo Udruženje građana Goli otok.
Pomenuti logori, među kojima Goli otok prednjači po surovosti, nastali su kao posljedica neslaganja tadašnje jugoslovenske vlasti i njihovih kolega iz Sovjetskog Saveza.
Preciznije, Informbiro kao nasljednik Komunističke internacionale, kritikovao je rukovodstvo Komunističke partije Jugoslavije na čelu sa Josipom Brozom Titom za odstupanje od marksističko-lenjinističke politike i sprovođenje neprijateljskih poteza prema Sovjetskom Savezu, koji je predvodio Josif Visarionovič Staljin.
To je rezultiralo prekidom odnosa između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Za te ljude, tzv. informbirovce, u bivšoj SFRJ napravljen je sistem zatvora, od kojih je najveći bio na Golom otoku, ostrvu pored Raba, u Hrvatskoj.
Skupština Crne Gore je na trodnevnoj sjednici završenoj 18. januara 1992. donijela Deklaraciju o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebi vlasti.
Preporučeno
Video