Jedna od prvih odluka Spajićeve vlade bila je razrješenje tadašnjeg generalnog inspektora u ANB Artana Kurtija, 9. novembra prošle godine, od kada je ovo mjesto upražnjeno.

Kurti je intimus bivšeg premijera i lidera Ure Dritana Abazovića, a nakon što je razriješen podnio je tužbu Upravnom sudu, jer vjeruje da je smijenjen nezakonito.

Prema informacijama Pobjede, Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije.

– Kao elektroinženjer radio je u tehnici – kažu naši izvori i iskazuju sumnju da će on uspjeti da odgovori ulozi generalnog inspektora, jer kao „elektroinženjer teško da on može da ocjenjuje zakonitost ili nezakonitost rada u Agenciji“.

Burić je jedan od začetnika aikida (borilačka vještina) u Crnoj Gori, instruktor je i predsjednik Aikido saveza naše zemlje.

ABAZOVIĆ vs SPAJIĆ

Izvori Pobjede iz sektora bezbjednosti kažu da je novoimenovani generalni inspektor u ANB odavno u penziji, ali i da je blizak sa biznismenom Sretenom Kankarašem, premijerovim ujakom, koji je, takođe, jedan od čelnika Aikido saveza Crne Gore.

Nakon vanrednih parlamentarnih izbora 11. juna prošle godine, tadašnji premijer Dritan Abazović, samo četiri dana kasnije, 15. juna, kada je bilo izvjesno da će novu vladu formirati Spajić, pomenuo njegovog ujaka Sretena Kankaraša, dovodeći ga u kontekst afere „Do Kvon“.

Abazovićeve službe bezbjednosti hapšenje junokorejskog maga kriptovaluta Huinga Do Kvona, za kojim su raspisane Interpolove potjernice, upotrijebile su za pravljenje afere kojom su povezali Spajića i Do Kvona, u pokušaju da dokažu da mu je ovaj ponudio i garantovao sigurnost u Crnoj Gori. Tvrdili su i da je Do Kvon finansirao Spajićevu predizbornu kampanju, odnosno njegovog Pokreta Evropa sad…

Iz Spajićeve partije su tada ocijenili da je Abazović sa svojim službama pravio plan hapšenja Spajića, kako bi ga onemogućio da sastavi vladu i postane premijer.

Jednu od ključnih uloga u pravljenju mozaika za povezivanje Do Kvona i Spajića imao je Abazovićev prijatelj, tada generalni inspektor u ANB Artan Kurti. Abazović je tako 15. juna 2023. pozvao Spajića da odgovori „koliko se puta njegov ujak Sreten Kankaraš susreo sa direktorom i generalnim inspektorom ANB“.

– Ja naravno da znam. Povod tih sastanaka je bio što je Spajić mislio da se oko njega nešto čini i da je on u nekom problemu. Mi smo svaki put izašli u susret i za nešto što se njemu činjelo da su prijetnje po njega itd. Mi smo uvijek izlazili profesionalno u susret. Ne mogu da traže pomoć od ANB-a pa da ga bacaju pod noge – kazao je tada Abazović.

DIL DEMOKRATA I URE

Nakon što je Spajić, bez obzira na brojne opstrukcije, pa i iz svoje partije, uspio da formira Vladu, bivši premijer Abazović ponovo je početkom februara pominjao Kankaraša.

Tada je ustvrdio da je on jedan od Spajićevih kandidata za direktora ANB-a. Kazao je i kako Kankaraš „vodi glavnu riječ oko kadrova u Vladi“, te da obavlja intervjue sa svim kandidatima za važne funkcije u brojnim sektorima.

Na poziciji direktora Agencije i dalje je Abazovićev čovjek – Boris Milić, koji je u punom mandatu, a funkciju mu, prema saznanjima Pobjede, čuvaju

Demokrate, koalicioni partneri Ure, kojima je u Spajićevoj vladi, na njihovo insistiranje, pripao sektor bezbjednosti.

Pobjeda je u više navrata pisala da je jedan od glavnih zadataka Demokrata u izvršnoj vlasti da se pobrinu da kadrovi Abazovićeve Ure zadrže pozicije u bezbjednosnim strukturama. Demokrate nijesu uspjele da sačuvaju Kurtija, ali, za sada, uspijevaju da zadrže Milića.

BURIĆEV MOGUĆI UTICAJ

Koliki će uticaj Burić uspjeti da uspostavi u ANB nakon što je ova služba potpuno premrežena službenicima koji su se bezrezervno stavili na raspolaganje Abazoviću ili su zapošljeni za mandata njegove vlade – teško je procijeniti, pogotovo u svjetlu činjenice da crnogorska tajna policija vrvi od takozvanih preletača.

Jedan od njih je i sami direktor Milić, koji se zajedno sa desetinama operativaca odmah stavio na raspolaganje novim proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori, nakon što su te političke strukture pobijedile na izborima u avgustu 2020. godine.

Već u decembru 2020, čim je vlada Zdravka Krivokapića konstituisana i smijenila dotadašnjeg direktora ANB Dejana Peruničića i imenovala advokata iz Kotora Dejana Vukšića, bliskog rusko-srpskim službama, brojni operativci ponudili su mu inkriminišuće informacije o njegovim prethodnicima, a zauzvrat su značajno napredovali.

Napredovao je tada i Milić, ali čim je krajem 2021. godine bilo izvjesno da će biti formirana nova vlada na čijem će čelu biti Abazović i da će Vukšić biti razriješen, ponudio se, sa nekolicinom kolega Abazoviću i to, o čemu je Pobjeda tada pisala, upravo preko Artana Kurtija, kojem su dostavljali informacije.

ULOGA ARTANA KURTIJA

Abazović je, nekoliko mjeseci pošto je konstituisana njegova vlada, za generalnog inspektora u ANB predložio baš Kurtija, čemu su se tada žestoko usprotivili ministri odbrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić.

Kurti nije ispunjavao osnovni uslov da bude na bilo kojoj poziciji u sektoru bezbjednosti – nije mogao da dobije pozitivan nalaz bezbjednosnih provjera. Iako je pod sumnjivim okolnostima uspio da izdejstvuje da mu se kaznena evidencija izbriše, a osuđivan je za dva teška krivična djela, jedno kao maloljetnik, drugo kao punoljetan. U oba slučaja osuđivan je – za pokušaj ubistva, odnosno nanošenje teške tjelesne povrede. Kurti u uređenom institucionalnom sistemu ne bi mogao da dobije pozitivan nalaz bezbjednosne provjere. Osim toga, on se dovodi u vezu sa brojnim osobama iz kriminalnog miljea.

Abazović je, međutim, istrajao i imenovao Kurtija za generalnog inspektora. Pristup tajnim podacima u Agenciji Kurti je dobio tek pošto je Abazović, u oktobru, smijenio direktora ANB Sava Kenteru, kojeg je i imenovao na tu funkciju pod pritiskom zapadnih partnera koji su insistirali da na čelo tajne službe, poslije proruskog i prosrpskog kadra Dejana Vukšića, dođe čovjek kojem međunarodni partneri mogu da vjeruju.

U međuvremenu, Dejan Vukšić – koji je bio osnovao Demohrišćansku partiju -nakon fijaska na izborima uhljebljenje je našao na poziciji savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića.

Odatle, kažu upućeni, ima uvid u tajne podatke i ,,može da prati procese“.

Smjenom Kentere i imenovanjem Milića umjesto njega, kasnije i nezakonitim razrješenjem direktora Uprave policije Zorana Brđanina, tadašnji premijer Abazović uspostavio je punu kontrolu nad službama bezbjednosti.

Prema Zakonu o ANB unutrašnju kontrolu ove institucije obavlja generalni inspektor, a „pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa u državnom organu i uslova propisanih članom 27a ovog zakona ima najmanje pet godina radnog iskustva u sektoru bezbjednosti“.

Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore od kraja 2020. godine potpuno je premrežena rusko-srpskim agentima, na što u kontinuitetu upozoravaju operativci sa dugogodišnjim iskustvom.

Ura i Kurti bijesni

Nakon imenovanja Predraga Burića za generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost, odmah su reagovali iz Ure Dritana Abazovića s ocjenom da Milojko Spajić nastavlja sa kršenjem zakona, „ovog puta Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost“.

Potpredsjednik Ure i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić tvrdi kako nijesu sprovedene sve propisane procedure iz člana 27a Zakona o ANB-u i procedure koje su predviđene podzakonskim aktima Agencije za prijem kandidata.

– Imenovanjem Burića njihova želja očigledno je bila da preduhitre odluku Upravnog suda o nezakonitom razrješenju Artana Kurtija sa te pozicije. Da se priča o meritokratiji razbila u paramparčad, pokazuje i današnje imenovanje Burića koji je dugogodišnji prijatelj Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima najveću ulogu u postavljanju kadrova po crnogorskim institucijama, a naročito u sektoru bezbjednosti – saopštio je Adžić.

Reagovao je i sam Kurti, koji je za dnevnik Vijesti, najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv Spajića zbog imenovanja Burića, za koje tvrdi da je nezakonito.

Rekao je da je za Burića rađena samo bezbjednosna provjera, a da druge uslove predviđene zakonom ne ispunjava.

Interesantno je da su za Kurtija čak dvije bezbjednosne procjene bile negativne, a da su operativci koji su ih radili – kasnije smijenjeni. Izvori Pobjede iz ANB tvrde i da u slučaju Kurtija nije rađeno ni psihološko testiranje.

Kurti je nakon što je razriješen podnio krivičnu prijavu protiv Pobjede, glavnog i odgovornog urednika Draška Đuranovića i novinarke Kaćuše Krsmanović zbog, kako tvrdi, povrede ugleda i časti koje je pretrpio zbog serijala naših istraživačkih tekstova o njegovoj ulozi u bezbjednosnom sektoru Crne Gore. Niz krivičnih prijava podnio je i protiv M portala i glavne urednice Danice Nikolić. Tužio je i aktuelnog ministra pravde Andreja Milovića.