“Mislim da smo pokazali da kada imate prave vrijednosti možete ih braniti i iz opozicije. Ipak su velikosrpski nacionalisti, u ovih godinu dana, polomili su zube u Crnoj Gori i tek će ih polomiti”, ubijeđen je Đukanović.
Repertoar velikosrpskog nacionalizma devedesetih godina bio je širi, prema njegovim riječima, i zlouptrebljavao je jugoslovensku vojsku, zakone, službe bezbjednosti, policije..
” U međuvremenu su sve te mjere nestale, ostala je Srpska pravoslavna crkva kao najmoćniji instrument prekogranične politike velikosrpskog nacionalizma. Aktuelna ruska politika vodi jednu vrlo destruktivnu politiku prema Evropi i traži svaki kutak gdje tu politiku može artikulisati. Mislim da Rusija nije toliko zainteresovana za Crnu Goru i Zapadni Balkan, nego je našla dobro uporište za ostvarivanje svojih geopolitičkih interesa. Govorim o bazama hibridnog rata koji Rusija vodi prema Evropi”, rekao je Đukanović.
Govoreći o geopolitičkim tokovima, Đukanović je kazao da ih nije lako razumjeti ni danas sa 60 godina, a ne sa 27 koliko je imao kad je ušao u politiku.
“Bio sam u mogućnosti da možda blagovremeno uočim deformitete koji su se dogodili devedesetih i shvatim nužnost korektiva u našoj politici, uključujući i priznanje određenih grešaka, što nije uopšte slabost”, rekao je Đukanović, govoreći o izvinjenju koje je uputio Hrvatskoj.
“Ovdje su ljudi skloni nazivajući to konvertitstvom”, kazao je Đukanović, “pa spekulišu da sam od Srbina postao Crnogorac”.
“Ne, nisam podstrekavao ratove i oduvijek sam i ja i svi u mojoj porodici bili – Crnogorci”, zaključio je Đukanović.
“Meni se što i Krivokapiću ne bi moglo dogoditi”
“I nespretno, nesretno i diplomatski skaredno” – citirao je Đukanović jednog profesora komentarišući doček premijera Zdravka Krivokapića, tokom zvanične posjete Srbiji.
Na pitanje autora emisije Senada Pećanina šta bi on uradio da je bio na Krivokapićevom mjestu, Đukanović je odgovorio: “Meni se to ne bi moglo dogoditi”.
“Da mi se moglo dogoditi, dogodilo mi se za ovih 30 godina”, ocijenio je Đukanović.
Predsjednik kaže da je ipak veća sramota za domaćina, nego za gosta.
“Ono je nepoštovanje himne Srbije, počasne garde Srbije, zastave i same te zemlje. Smatram da je riječ o ozbiljnom faulu”, rekao je Đukanović. Navodi i da sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem nema nikakvu komunikaciju, osim što se uljudno pozdrave kad se sretnu na nekom skupu.
Đukanović je ponovo demantovao tvrdnje bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića da je pomogao dolazak na vlast Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića 2012. i ocijenio da je Tadić tada zasluženo izgubio na izborima.
“Amfilohije bio tipičan Crnogorac”
“Cijenio sam neke odlike mitropolita. On je bio tipičan Crnogorac i u određenim kritičnim momentima imao je dobru i konstruktivnu ulogu”, rekao je Đukanović, odgovarajući na pitanje ko je pobijedio u partiji šaha između mitropolita i predsjednika.
“Kada smo na primjer razgovarali uoči referenduma, ja sam ga ubijeđivao da je samostalnost dobra za Crnu Goru i on je održao riječ da bi bilo bolje da se kao mitropolit ne miješa u to pitanje”, saopštio je Đukanović.
No pobjednik tek treba da se sazna, dodao je Đukanović, naglašavajući da nije bitno ko je pobijedio na parlamentarnim izborima, već čije ideje pobijede.
Prisjetio se i razgovora nekoliko mjeseci prije smrti Amfilohija o autonomiji crkava i njegovog pitanja: “Šta će to nauditi pravoslavlju ako Crna Gora vrati svoju crkvu?
“Crna Gora je mala i neće moći opstati van svesrpskog konteksta”, odgovorio mi je Amfilohije, kazao je Đukanović i dodao da je to bio politički, a ne odgovor s aspekta religije.
Govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini, Đukanović je kazao da se zatvaranje evropske perspektive za region najdrastičnije prelama preko BiH.
“Propušteno je 26 godina o Dejtonskog sporazuma do danas, da se implementacijom tog sporazuma obezbijede pretpostavke za funkcionalnost BiH, i to zbog raznih kompromisa koji su pravljeni na njenu štetu sa obnovljenim i osnaženim nacionalizmom”, poručio je Đukanović.
Velikodržavni nacionalizmi, uprkos porazu u ratu koji je završen Dejtonskim sporazumom, nijesu sahranjeni, upozorio je predsjednik i dodao da su iskoristili svaku slabost međunarodne zajednice.
Na pitanje da li je moguć rat u BiH odgovorio je da ne bi isključio nijedan scenario.
” Već nekoliko godina upozoravam da je jako opasno što su Evropska unija i NATO jednu sobu u svojoj kući prepustili drugima. To nije samo neodgovorno prema Balkanu, nego i prema evropskoj stabilnosti. To što smo imali kao alternativnu bezbjednosnu i političku politiku je ozbiljno provociranje mira. Na Balkanu prije treba da razgovaramo o ugroženoj stabilnosti, nego o daljim integracijama. Ovo nisu ocjene koje iznosim prvi put”, istakao je Đukanović.
Do rješenja se, kako je dodao, mora doći kroz složen recept osnaživanje subjekata koji treba da zaštite ovoj prostor od malignih uticaja, odnosno da NATO i EU snažnije odbrane Zapadni Balkan od takvih uticaja.
” Sa proširenjem Evrope stvara se okvir koji će zatvoriti ovaj prostor za maligne uticaje”, ocijenio je Đukanović.
Sve ono što se danas tako očigledno vidi kao pogoršanje političkih i bezbjednosnih prilika i zatvaranje poželjne evropske perspektive opet se, prema njegovim riječima, najdrastičnije prelama preko Bosne i Hercegovine.
Smatra da je ruska destruktivna politika uzela maha na Zapadnom Balkanu. Rusija, dodaje, vodi bespoštedan rat protiv Evrope.
“Zapadni partneri su se, za to vrijeme, o o svom jadu zabavili i na taj je način ostavljen otvoren prostor za rusku destrukciju. Sve te nepovoljne refleksije slile su se i osjećaju u regionu, ponajviše u Bosni i Hercegovini, koji se nadgriza onim istim retrogradnim idejama kao devedesetih”, ocijenio je Đukanović.
Ponovo se ponavlja teza da su ugrožena srpska prava, što Srbija koristi kako bi rušila suverenitet susjednih država, tvrdi Đukanović.
Đukanović je kazao da je više ohrabren nakon povratka sa Samita u Glazgovu, gdje su svjetski lideri razgovarali o klimatskim promjenama.
“Moramo voditi računa o kreiranju takve razvojne politike, koja će voditi računa o prevenciji klimatskih promjena”, rekao je Đukanović.
Predsjednik države će odgovarati na brojna aktuelna pitanja, a uz njega učesnici emisije će biti i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, novinar iz Sarajeva Boro Kontić i profesor i aktivista za ljudska prava iz Skoplja Vladimir Milčin.
Preporučeno
Oni će dati presjek političkih prilika u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.
Video