U međuvremenu, kako u se mijenjale vlade, mijenjao se i sastav Kluba koji je osnovan sa namjerom da probudi natstranački politički aktivizam kod žena, solidarnost i da doprinese boljim rezultatima na polju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.

Ovo zakonodavno tijelo osnovano je na inicijativu bivše poslanice i članice Pokreta za promjene Branke Bošnjak i sada ima četiri kopredsjednice, po dvije iz reda vlasti i opozicije.

Prema riječima jedne od njih, nezavisne poslanice Radinke Ćinćur Ženski klub 28 saziva Skupštine Crne Gore je važno tijelo koje bi trebalo da predstavlja kohezionu snagu parlamenta, ali da se trenutno obrazac nerada sa plenuma prenio i na njih.

,,Neučestvovanjem opozicije u radu parlamenta, blokiran je i rad Ženskog kluba. Nažalost, ni mi nijesmo uspjele da prevaziđemo partijske interese, u korist interesa zajednice”, kazala je Ćinćur, navodeći da kao zajednica zaboravljamo da je pitanje ženske emancipacije pitanje emancipacije cijelog društva.

Ćinćur

Povezani članci

Politika

Bošnjak i Pavićević: Ženski klub Skupštine ne može ostati nijem na ono što se dogodilo Jevrosimi Pejović

Politika

Ćinćur tvrdi da je i njoj i Pejović prijećeno na Glavnom odboru

Politika

Janković: Osjeća li Ćinćur odgovornost za nesprovođenje ekonomskih reformi?

Osvrćući se na rad Kluba u prethodnom periodu, Ćinćur je podsjetila da su amandmanskim djelovanjem na Krivični zakonik propisane obaveze nadležnom ministarstvu da mora da vodi registar počinilaca krivičnih djela protiv polnih sloboda nad maloljetnim licima i uvede mjere posebnog nadzora nakon odslužene kazne, koje podrazumijevaju zabranu primicanja mjestima gdje se okupljaju djeca, poput škola i igrališta, redovno javljanje policiji, posjete stručnim savjetovalištima.

,,Kroz izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju bračnim i vanbračnim partnerima i ženama koje ne žive u takvim zajednicama, a koje imaju problema da se ostvare kao majke, obezbijeđeno je da mogu o trošku države da imaju šest pokušaja medicinski potpomognute oplodnje, dok muškarci imaju jedan pokušaj liječenja neplodnosti metodom ‘Micro TESE‘ u svrhu medicinski potpomognute oplodnje na teret budžeta”, dodala je Ćinćur.

Podsjetila je da je potpisan Memorandum o saradnji Ženskog kluba i ženskih odborničkih klubova iz četrnaest opština kroz koji je planirana stručna podrška lokalnim inicijativama, dok su u saradnji sa Međunarodnim klubom žena Crne Gore i UNICEF-om organizovali Donatorsko veče za podršku djeci sa smetnjama u razvoju.

,,Radile smo i na izmjenama Zakona o farmaceutima kojim je omogućeno da se izjednači osnovna plata doktora farmaceuta i izabranih ljekara i stomatologa, i taj prijedlog je usvojen”, kazala je Ćinćur i dodala da je bilo i inicijativa koje nijesu dobile zeleno svjetlo, poput prijedloga o izmjenama Zakona o porodičnim penzijama, sa ciljem nediskriminacije žena koje mlade ostanu udovice.

Druga kopredsjednica Kluba, poslanica DPS-a Drita Lola za naš list je ocijenila da principi koji se primjenjuju u definisanju rukovodeće strukture Ženskog kluba u ovom mandatu doprinose značajnijem uticaju poslaničkih klubova na rad i odlučivanje ovog tijela.

,,Iako bi trebalo da Ženski klub bude simbol i jedinstven prostor natpartijske saradnje, takva saradnja je prirodno ugrožena onda kada ne postoji osnovni konsenzus o pitanjima koja su ključna za funkcionisanje i same institucije kroz koju zastupamo javni interes. Ali, ne treba zanemariti ni drugu činjenicu, a to je način kojim se trenutno reguliše funkcionisanje Ženskog kluba, kroz strukturu koja je definisana novim sporazumom”, dodala je Lola.

Na pitanje da li je u proteklom periodu bilo inicijativa za većim angažmanom žena u politici i u kolikoj mjeri su kao članice Kluba odgovorile na potrebe najugroženijih kategorija ženske populacije, nezaposlenih žena i samohranih majki, kroz koje konkretne projekte ili akcije, Lola je kazala da nije bilo konkretnih prijedloga u pogledu zakonskih izmjena za podršku ovim kategorijama ženske populacije.
,,Ako uzmemo u obzir nadležnosti i dosadašnji rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje bi Ženski klub mogao imati značajnu ulogu u pravcu unapređenja političkih prava žena, podsjetiću da se ovaj odbor od početka ustavne krize u parlamentu ne sastaje”, istakla je Lola.

Lola

Odgovarajući na pitanje koliko su političke tenzije među članovima muškog dijela poslaničkih klubova uticale i na njihov rad i koliko smo kao društvo uspjeli u namjeri ostvarivanja rodne ravnopravnosti na mjestima odlučivanja, ona je navela podatak da je žena na čelu samo jednog od 11 poslaničkih klubova.

,,Kada zamišljamo rad kolegijuma predsjednika Skupštine, bar iz ugla zastupljenosti rodne perspektive, treba imati na umu odnos žena i muškaraca u forumima u kojima se donose važne odluke. Uostalom, to je slika i rukovodstava političkih partija i našeg društva u cjelini, gdje postoji značajan disbalans moći između žena i muškaraca. U takvom kontekstu, ili tačnije iz takvog mentaliteta proizilazi i Ženski klub tako da doprinos i izazove tog tijela treba mjeriti u odnosu na ukupno stanje i dominantnu kulturu u društvu. Dodajući tome činjenicu da su konzervativne struje te koje usmjeravaju politike danas ili, u slučaju naše političke scene, političko licemjerstvo koje zastupanje javnog interesa u kontinuitetu obesmišljava, onda su uslovi za prevazilaženje razlika i za izgradnju održive saradnje mnogo izazovniji”, zaključila je Lola.

Ćunćur podržala ideju o menstrualnom bolovanju, Lola smatra da je primjena te inicijative u praksi ograničena

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur podržala je prijedlog svoje koleginice Jevrosime Pejović o uvođenju menstrualnog bolovanja, dok je funkcionerka DPS-a Drita Lola upozorila da su rezultati zemalja koje su usvojile slične politike bili ograničeni u smislu primjenjivosti u praksi.

Ćinćur smatra da je prijedlog da žene koje rade dobiju jedan slobodan dan u toku mjeseca, kao menstrualni dan, human gest, koji bi predstavljao korak naprijed u emancipaciji. Ona navodi i da je to već poznata praksa u razvijenim socijalnim društvima poput Finske, zbog čega je najoštrije osudila, kako je rekla, otvorene i necivilizacijske napade sa kojima se Pejović suočila nakon iznošenja svog prijedloga.

,,Ako neko ne želi da iskorači iz 19. vijeka, kad su naše babe rađale djecu u njivama, to je njihov problem i nivo razvoja. Ali, kao društvo obrazovanih žena, ne smijemo dozvoliti da nam takve persone određuju etički kodeks u politici”, kazala je Ćinćur, dodajući da mizogini komentari potvrđuju koliko smo kao društvo nesposobni za emancipaciju.

Ona smatra da treba diskutovati o ovom prijedlogu, analizirati pravne posljedice usvajanja ili neusvajanja, uz konstataciju da bismo morali da prestanemo da, iz pizme i nespremnosti na promjenu, kočimo napredne ideje koje olakšavaju život.

Drita Lola, sa druge strane, smatra da je potrebno podrobnije analizirati iskustva zemalja koje su usvojile takve inicijative, specificirati potrebe i ponuditi rješenja koja se oslanjaju na najbolje međunarodne prakse i standarde pružanja zdravstvene njege.

,,U principu, podržavam otvorenu i argumentovanu raspravu na ovu temu i smatram da je važna za podizanje svijesti o zdravstvenim problemima sa kojima se žene suočavaju”, rekla je Lola.