Lisica, u razgovoru za Pobjedu, objašnjava kako je za Bošnjake, ali i Bosnu i Hercegovinu važno da rezolucija o genocidu dobije sponzora od što je moguće više država.

“Do sada je značajan broj respektabilnih država podržao rezoluciju. U narednim danima se očekuje da će taj broj biti još veći. Što se tiče našeg regiona, naravno da od Crne Gore očekujemo da, prije svega, bude moralna i da u kontekstu toga doprinese razvoju dobrosusjedskih odnosa, ali i dobrih odnosa između Bošnjaka, Crnogoraca, Srba i svih drugih naroda koji žive na ovom prostoru. Naravno da je pohvalno vidjeti da nevladin sektor i određeni mediji u Crnoj Gori vrše pritisak na Vladu i parlamentarnu većinu da donesu civilizovanu odluku. Ovdje se više ne radi o političkim odlukama. Jednostavno, podrška Rezoluciji o genocidu u Srebrenici je civilizacijski čin”, poručio je Lisica.

Ističe i kako će se, nakon glasanja o toj rezoluciji u Ujedinjenim nacijama, u kontekstu civilizacijskih normi iskristalisati određene stvari.

“Na jednoj strani ćemo imati one koji su za istinu i koji su na strani međunarodnih presuda, dok će na drugoj strani biti oni koji su protiv svega toga. I suzdržan glas je, takođe, na tragu toga da ne podržava ovu rezoluciju”, objašnjava Lisica.

Naš sagovornik u tom kontekstu ističe i kako se nada da će Crna Gora, ipak, pokazati da je prijateljska i država koja zaista funkcioniše po principima demokratije.

“Nadam se da neće podleći pritisku iz Beograda i da neće biti na strani velikosrpskih pretenzija, već da će slijediti demokratski kurs koji su ustanovile mnoge zemlje razvijenog svijeta među kojima su Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Turska i mnoge druge države”, rekao je Lisica.

Objašnjava i kako bi Crna Gora glasom za rezoluciju o genocidu u Srebrenici doprinijela očuvanju dobrosusjedskih odnosa i sačuvala povjerenje bošnjačkog naroda koje trenutno uživa.

“Jer, sasvim je sigurno da će se države koje sada ne podrže rezoluciju u budućnosti suočiti sa nepovjerenjem Bošnjaka, jer su to stvari na kojima se definitivno dobija ili gubi. Ovo nije politička igra već civilizacijska odluka koja bi trebalo da bude korak naprijed za sve nas. Korak unazad je upravo taj akt koji srpska strana priželjkuje. Oni priželjkuju nekakva razgraničenja”, kaže Lisica.

Navodi i kako je Rezolucija UN o genocidu u Srebrenici izuzetno važan čin za Bosnu i Hercegovinu na međunarodnom planu, ali i za same porodice žrtava tog zločina jer bi ona, kako je pojasnio, predstavljala još jednu potvrdu da njihova borba za istinu i njihovo njegovanje kulture sjećanja nije uzaludno.

“Bosna i Hercegovina i, naravno, Bošnjaci, kao direktne žrtve, bi na međunarodnom planu uspjeli da ne prepuste zaboravu jednu dionici sopstvene istorije koja ne ide na čast vojnom i političkom rukovodstvu Republike Srpske, ali i Jugoslovenske narodne armije koja, takođe, ima svoj udio u različitim zločinima na teritoriji Bosne i Hercegovine”, navodi Lisica.

Naglašava i kako je pogrešno isticati da sama rezolucija satanizuje cijeli srpski narod jer to, kaže, nije tačno.

“Rezolucija je dobra prilika da se i srpski narod iz svih zapadnobalkanskih država ogradi od zločina koje je neko počinio u njihovo ime, a znamo i ko je to bio. Pogrešno je reći da se ovim činom želi ugnjetavati ili lažno optuživati srpski narod. Jednostavno, toga nema u rezoluciji. Ako čitate tekst rezolucije, u njoj se ne pominju ni Srbija ni srpski narod. Tako da su Aleksandar Vučić i njegov najbliži saradnik unutar Bosne i Hercegovine Milorad Dodik iskoristili ovu priliku kako bi od Srba napravili žrtve. To u kontekstu genocida u Srebrenici nije tačno, jer su tu isključivo Bošnjaci žrtve”, naglašava on.

Lisica dodaje i kako važnost rezolucije o genocidu u Srebrenici na međunarodnom planu potvrđuje upravo činjenica da vlasti u Beogradu već duže vrijeme lobiraju da ona ne bude prihvaćena.

“Putovali su u Francusku, u Sjedinjene Američke Države, razgovarali su sa raznim svjetskim liderima i na Istoku i na Zapadu. Šef srpske diplomatije Ivica Dačić je, čak, pokušao da lobira i u Iranu da se nekako iznudi stav koji bi odgovarao Srbiji”, naveo je Lisica.

On napominje da je, uprkos protivljenju zvaničnog Beograda, usvajanje Rezolucije UN važno za srpski narod koji bi se konačno suočio s onim što se dogodilo u ratu i agresiji na Bosnu i Hercegovinu.

“Srpski narod niko ne optužuje, već se jednostavno traži da se ono što je kazano pred međunarodnim sudovima prizna i pred Ujedinjenim nacijama i da svakog tog 11. jula imamo pijetet za žrtve genocida u Srebrenici”, zaključio je Lisica.

Milorad Dodik u BiH priželjkuje kiparski scenario

Lider Republike Srpske Milorad Dodik, kao glavni faktor nestabilnosti na Zapadnom Balkanu i čovjek koji je kontinuirano ratnohuškački nastrojen, priželjkuje kiparski scenario u Bosni i Hercegovini, smatra Admir Lisica.

“Bio je nedavno i u Moskvi i stalno ponavlja da neće biti rata, ali da će biti mirnog razgraničenja. To nas dovodi do sumnje da Dodik priželjkuje kiparski scenario i kiparizaciju Bosne i Hercegovine. Međutim, jasno je da oni koji vole Bosnu i Hercegovinu neće dozvoliti njeno cijepanje i da pokušaj Republike Srpske da izađe iz BiH i da otrgne pola države neće proći mirno”, naglasio je Lisica.