Takvi postupci, smatra, govore o političkom i vrijednosnom kontinuitetu koji je i dalje prisutan u regionu.
U Beogradu se danas održava sahrana Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, koji je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
Mladić je preminuo 27. avgusta, u 84. godini, u zatvorskoj bolnici u Hagu. Njegov kovčeg bio je izložen u Crkvi Svetog Luke na Vidikovcu od jutros do podneva, kada je počeo vjerski obred.
Na kovčeg je položena Mladićeva šapka, dok oko njega stoje vojnici i njegova odlikovanja iz perioda službovanja u vojsci. Ispraćaj je najavljen uz počasnu paljbu i najviše počasti.
Na obodu Beograda okupile su se njegove pristalice, među kojima i ljudi koji Mladića ne smatraju ratnim zločincem, već ga predstavljaju kao „heroja koji je branio srpski narod“. Mnogi su stigli organizovano, autobusima iz Republike Srpske i drugih gradova Srbije.
Među onima koji su prisustvovali događajima uoči i na dan sahrane bili su brojni visoki zvaničnici Srbije i Republike Srpske. U crkvi su, između ostalih, bili ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić, ministar kulture Nikola Selaković, ministar bez portfelja Nenad Popović, lider SNSD-a Milorad Dodik, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Prisutan je bio i ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko.
Među političarima koji su danas odali počast Mladiću bila je i delegacija Demokratske narodne partije iz Crne Gore.
DNP su predstavljali poslanik u Skupštini Crne Gore Vladislav Bojović, predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović i Mirko Knežević, brat predsjednika DNP-a Milana Kneževića.

Iz te partije saopšteno je da su „odali počast sjenima generala Ratka Mladića“, uz ocjenu da se DNP time „jasno i dostojanstveno odredila prema ljudskom i vojničkom nasljeđu Ratka Mladića“.
Predsjednik DNP-a Milan Knežević nije prisustvovao sahrani, jer je, kako je ranije saopštio, otputovao u Sjedinjene Američke Države.
POISTOVJEĆUJU NAROD SA RATNIM ZLOČINCEM
Istoričar Adnan Prekić ocjenjuje da način na koji se danas govori o Mladiću i odnos političkih predstavnika prema njegovoj sahrani prevazilazi pitanje jednog pojedinca. U njemu vidi sliku političkog i ideološkog odnosa prema prošlosti.
„Ova vrsta komemoracije presuđenom ratnom zločincu više govori o vremenu u kojem živimo, kao i o vrijednosnom i ideološkom svjetonazoru političara koji iskazuju solidarnost s presuđenim ratnim zločincem“, kaže Prekić za Standard.
Posebno ukazuje na, kako navodi, kontrast između ranijih političkih poruka o Srebrenici i današnjeg odnosa prema Mladiću.
„Tužno je gledati iste one koji su nas prošle godine, na tri decenije od obilježavanja genocida u Srebrenici, ubjeđivali da neko pokušava da nametne kolektivnu odgovornost srpskom narodu. Danas ti isti poistovjećuju cijeli narod s ratnim zločincem i politikom genocida“, naveo je on.
Prekić podsjeća da odnos prema Mladiću ne zavisi od političkih tumačenja, već od činjenica utvrđenih u sudskim postupcima.
„Prošlost se ne može promijeniti, kao ni činjenica da je u više sudskih instanci utvrđena odgovornost Mladića za niz ratnih zločina, između ostalog i za onaj najteži – zločin genocida“, istakao je.
Za Prekića, današnja sahrana i političke poruke koje je prate predstavljaju podsjećanje da politika devedesetih nije ostala samo u prošlosti.
„Zbog toga je posljednja životna epizoda ratnog zločinca podsjećanje da je politika 90-ih i dalje među nama, a da su akteri te politike, umjesto u dubokoj izolaciji, na ključnim državnim položajima“, rekao je Prekić.
Takav odnos prema prošlosti, smatra on, nije incident već dio šireg političkog kontinuiteta.
„Nažalost, ovaj Festival genocida u Beogradu nije iznenađenje. To je politika kontinuiteta i to treba da bude jasno svima koji žele racionalno i odgovorno da posmatraju trenutno stanje u regionu“, zaključio je Prekić u razgovoru za Standard.
AMERIČKI ZVANIČNICI: SAHRANA JE TEST ODNOSA PREMA PROŠLOSTI
Na odnos prema sahrani Mladića reagovali su i američki senatori Džin Šahin i Čak Gresli, kao i kongresmen Kit Self. Oni su pozvali vlade Srbije i Republike Srpske da se uzdrže od bilo kakve povezanosti sa sahranom osuđenog ratnog zločinca i da osiguraju da mu nijednom javnom izjavom ili zvaničnim činom ne bude odata počast.
U pismu koje su uputili uoči sahrane naveli su da će naredni dani biti test spremnosti Srbije i Republike Srpske da raskrste sa prošlošću i nastave put ka Evropskoj uniji i euroatlantskim integracijama.
Američki zvaničnici posebno su ukazali na najavu državnih i vojnih počasti za Mladića, kao i na izjave Milorada Dodika, koji ga je predstavljao kao „borca za srpsku slobodu“.
U pismu su podsjetili da je Ratko Mladić osuđeni ratni zločinac i jedan od ključnih aktera genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, uglavnom muškaraca i dječaka, kao i da su njegove snage bile odgovorne za gotovo četvorogodišnju opsadu Sarajeva.
Preporučeno
Sahrana u Beogradu tako je okupila pristalice, političke predstavnike i zvaničnike iz Srbije, Republike Srpske i regiona, ali i ponovo iznijela na površinu odnos prema nasljeđu ratova devedesetih i prema presudama kojima su utvrđene odgovornosti za počinjene zločine.














