Izmjene izbornog i drugog zakonodavstva trebalo bi da budu donešene do 15. novembra, što, kako smatraju sagovornici televizije Nova M, nije realan rok, s obzirom na to da je opozicija uzela učešće tek nedavno. A i to učešće opozicinari problematizuju. Iz vladajuće partije poručuju da je najvažnije to što je došlo do dijaloga vlasti i opozicije.

Krajnji rok za sveobuhvatne izmjene izbornog i drugog zakonodavstva mogao bi biti promijenjen, jer je, kako ističu sagovornici televizije Nova M, značajnija suština tj. prijedlog izmjena, od vremenskih rokova.

“Iako uđemo u narednu godinu, ja to ne vidim kao tragediju, prvenstveno u oblasti medija, ako probijemo rokove, jer se radi godinama veliki posao godinama u saradnji sa međunarodnim organizacijama, tako da iako uđemo u 2020. ne vidim ništa loše u tome“, kaže Boris Raonoć.

“U ovom momentu se ne vodimo striktno pitanjem određenih rokova, kao što ste i sami rekli, rok je do 15. novembra da se dođe do određenih zakonskih rješenja. Vjerujem da je u ovom momentu važnije da suštinski izmjenimo izborno zakonodavstvo, nego ove rokove, pa, možda čak ako bude potrebno, zbog suštine, te rokove izmijenimo u narednom periodu”, rekao je Danijel Živković.

S druge strane opozicija zeli tehničku vladu, a do nje neće doći, jer iz vladajuće stranke smatraju da nema potrebe za tim.

“Nemamo namjeru da ustupamo bilo kome ono što su nam građani povjerili, niti pristajem na ucjene opozicije”, kazao je nedavno predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Aleksandar Damjanović kaže da nije siguran da li do dogovora oko izbornih reformi uopšte može doći.

Ljudi koji učestvuju u Odboru, a iz opozicije su postavili sebi rokove, prvo 15. oktobra da ukoliko nema tehničke vlade, koja je trebala da bude mehanizam, će napustiti rad odbora, međutim-imamo to što imamo. Svakako ćemo sačekati raspravu u parlamentu, da i o tome otvorimo priču.

Prvi čovjek Građanske alijanske Boris Raonić ističe da je, ipak, realno, da rok bude probijen.

Rezultati rada ovog Odbora su vrlo skromni, iako smo mi prije povratka opozicije uradili dobar dio posla-formirali stručnu službu unutar Skupštine, urađene su brojne analize, čak i neki prijedlozi zakona su urađeni, ali nakon toga, nažalost, ušli smo u neka međupartijska trvenja i sve je to rezultiralo gubljenjem vremena.

Iz Demokratske partije socijalista navode kako je najbitnije da i opozicija i partije na vlasti žele da do adekvatnih izmjena izbornog zakonodavstva dođe.

“Mi imamo dijalog sa jednim dijelom kolega iz opozicije, koji su se uključili u rad Odbora, vjerujemo da ono što je do sada urađeno je značajno u pogledu uspostavljanja dijaloga i dostavljanja kvalitetnih rješenja koja treba da unaprijede izborno zakonodavstvo”, rekao je Živković.

Podsjetimo, nakon gotovo tri godine bojkota rada skuštine i skušptinskih tijela, krajem avgusta, nakon što se u priču umiješao sef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, poslanici Demokrata Momo Koprivice i Danilo Šaranović izabrani su za članove Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, nakon čega je Odbor promijenio naziv, te počeo sa intenzivnijim radom.

Snp i ostala opozicija vratili su se u skupštinske klupe, a Demokrate i Ura i dalje insistiraju na bojkotu plenuma i pored toga što je više puta sa najviših medjunarodnih adresa to kritikovano i pored toga što su pozivani na dijalog u okvirima institucija.