Video
Panelom je moderirala Branka Vierda, koordinatorka programa pravde u Inicijativi mladih za ljudska prava iz Hrvatske.
Zastupnica koalicije Možemo u Saboru Republike Hrvatske, Sandra Benčić, govorila je o politici sjećanja i pomirenja i o pokušajima da se te teme pokrenu u Saboru na drugačiji način.
Ona je rekla da se “na nekoliko primjera iz Zagreba, poput govora gradonačelnika na spomeniku Aleksandri Zec ili otkrivanja spomenika žrtvama ustaškog terora, pokazalo da se i na lokalnom nivou može raditi na pomirenju i stvarati kultura sjećanja”.
Benčić smatra da nije tačno da su te teme kontroverzne u Hrvatskoj i da izazivaju podjele, navodeći da ih najveći dio građana Hrvatske ne doživljava tako.
Ona je zaključila da se “progresivne snage moraju prestati baviti ideološkom marginom koja vuče društvo nazad”, i da se moraju početi fokusirati na suštinske stvari i upravo tu ostvariti saradnju, a prije svega kada su u pitanju naizgled ‘male teme’. Benčić je zaključila da “progresivne snage u regionu treba da šalju poruku nade i vjere u pobjedu i da ne treba da se povlače pred retrogradnom i vrlo glasnom manjinom”.
Lana Prlić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, rekla je da “mladi ljudi u Bosni i Hercegovini imaju vrlo radikalne stavove uprkos tome što znaju vrlo malo o onome šta se za vrijeme rata dešavalo”, a da im političke stranke ne nude ništa osim okova devedesetih, ponekad i četrdesetih godina prošlog vijeka.
Ona je dodala da je “obrazovanje po principu ‘dvije škole pod jednim krovom’ sramotno i ne može, ni na koji način, doprinijeti stvaranju generacija čija će budućnost biti drugačija i bolja”.
Odbornik u Skupštini Grada Beograda iz koalicije Moramo, Dobrica Veselinović, rekao je da vjeruje da je “moguće kroz male teme doći do velikih” i da je upravo to put ka ostvarivanju saradnje na pitanjima koja su od suštinskog značaja za budućnost svih naših građana.
“Jasno je da na cijelom Balkanu postoji trougao zagađenja koje izazivaju termoelektrane koje rade na ugalj i da su zbog toga naši gradovi najzagađeniji u Evropi i pokazalo se da je na tim temama moguće ostvariti saradnju”, pojasnio je on.
On je kazao da se “nada da dolazi novo političko doba i generacije političara koje se neće plašiti da se zauzmu za prave vrijednosti i neće kalkulisati njima zbog dnevnopolitičkih poena”.
Evropski parlamentarac iz Hrvatske, Predrag Matić, rekao je da je ključno da zemlje Zapadnog Balkana same porade na svojim odnosima, kao i da Evropska unija trenutno ima brojne prioritete koji ne uključuju države našeg regiona.
Preporučeno
Zagrebačkim plenumom, poslije Podgoričkog plenuma, nastavlja se rad na osnaživanju progresivnih snaga u regionu kroz okupljanje i razgovore o modalitetima odgovora na rastući desni ekstremizam, krizu demokratije, aktuelnije izazove i prepreke demokratizaciji zemalja regiona.
