Video
Tekst sa portala Euractivprenosimo integralno:
Za one koji teže da se pridruže Evropskoj uniji, 2023. je bila važna godina. Bila je to godina u kojoj je zamah prvi put bio veći, nakon godina stagnacije.
“Kompletiranje naše Unije je poziv istorije”, rekla je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, u svom govoru o stanju Unije iz 2023. godine, “To je prirodni horizont Evropske unije“. U njenim riječima bio je i tračak nade za građane u zemljama koje čekaju članstvo.
U stvarnosti, proces proširenja može biti naporan i dugotrajan, posebno zato što će proširena EU sa 30 ili više članica zahtjevati temeljnu pripremu i od zemalja kandidata i od EU.
Dok Evropska komisija radi na svom planu reformi prije proširenja, koji će biti predstavljen kasnije ovog mjeseca, ostaje nekoliko važnih pitanja, poput toga kako će institucije EU funkcionisati ili kako će se finansirati budžet. Ali, da bi reforma bila uspješna, moraju da doprinesu i stare i buduće članice. Za građane zemalja kandidata, strpljenje je stalno na iskušenju. Poruka predsjednice Komisije je u tom pogledu bila ohrabrujuća. Ispunjavanje kriterijuma za pristupanje neće se desiti preko noći, ali ima toliko stvari koje možemo i treba da uradimo zajedno u međuvremenu. Nedavna inicijativa Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC) – savjetodavnog tijela Evropske unije je primjer za to.
Od danas, 15. februara 2024, zemlje kandidati mogu slati delegate u EESC. Ovo će biti prvi zvanični forum na kojem će zemlje kandidati imati svoj glas. To je odličan primjer postepene integracije, koju EESC zagovara.
Novoimenovani kandidati za proširenje moći će da dijele ideje sa svojim kolegama o politikama koje su važne za sve, kao što su promovisanje socijalnog i civilnog dijaloga, otvaranje radnih mjesta i pristojnog stanovanja, jačanje konkurentske industrije, ili čak budućnost poljoprivrede.
Ova razmjena sa zemljama kandidatima biće podjednako važna za sadašnje zemlje članice EU, koje nude dragocjeno iskustvo. Kao primjer je uzeta Crnu Goru, koja je u svoj ustav ugradila “ekološku državu”, ili reforme pravosuđa u Albaniji, koje uključuju strogu provjeru sudija.
Ima mnogo toga da se nauči prije zvaničnog pristupanja zemalja kandidata u EU.
Postepena integracija počinje u korijenu. EESC vjeruje da su organizovano civilno društvo naši korijeni: poslodavci, sindikati i organizacije civilnog društva u cjelini. Često se zanemaruju u priručniku o pristupanju, što ne bi trebalo da je slučaj.
Živo građansko društvo i snažan socijalni dijalog su neophodni za dobro funkcionisanje demokratije. Postepena integracija civilnog društva iz zemalja kandidata u EU će im dati mogućnost da postanu jaki koliko bi trebalo da budu do trenutka pristupanja.
2024. će biti godina političkih promjena u Evropi. Ljudi će glasati za Evropski parlament i na nacionalnim izborima u trećini zemalja članica EU i mnogim zemljama kandidatima. Ti građani treba da znaju da je njihovo mišljenje sada važnije nego ikada ranije. Takođe treba da znaju da će institucije kojima daju povjerenje raditi za njih i van glasačke kutije.
Preporučeno
EESC svakodnevno nastoji da postane glas civilnog društva u Evropskoj uniji. Dobrodošlica zemljama kandidatima je pozitivan i logičan korak naprijed za demokratiju u Evropi.
