Video
Činjenica da samo nekoliko sati prije isteka roka za izbor čelnika Evropske unije nije bilo kompromisa o kandidatima, kao i da su potpuno nova imena izabrana za veoma kratko vrijeme, govori da imamo političku krizu koja se neće riješiti samim procesom izbora lidera EU, kaže za Pobjedu predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović, ističući da je iluzorno očekivati da „pored suštinskih i strukturalnih problema koje EU ima, proces proširenja bude u fokusu“.
Radulović je istakao da ćemo, nakon ovogodišnjeg načina izbora čelnika institucija EU, imati mnogo nesigurniju političku praksu koja će vjerovatno rezultirati različitim političkim kombinatorikama u budućnosti nakon svih parlamentarnih izbora, što može unijeti dodatnu političku nesigurnost.
“Do sada smo imali praksu koja je unosila stabilnost u cijeli sistem EU, institucionalni, politički i partijski. Imali smo odnos poštovanja unaprijed dogovorenog, ali više toga nema. To se može gledati dvostrano kao novi razvoj demokratskih institucija, ali i kao politička nestabilnost. Skloniji sam da to vidim kao vrstu političke nestabilnosti, jer ništa u dosadašnjim pregovorima nije djelovalo kao stabilna, principijelna, politička komunikacija, već vrlo nesigurna, da ne kažem sebična, poprilično nesistematična političko-partijska kalkulacija, bez strategijskog okvira”, istakao je Radulović.
Komentarišući izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da „u postojećoj evropskoj strukturi nema mjesta da se govori o proširenju“, Radulović kaže da ona nije iznenađujuća, niti ohrabrujuća ni za Crnu Goru, ni za region, ali, kako je rekao, mi moramo da nastavimo da radimo svoj posao.
Preporučeno
“Riječ je o kontinuitetu Makronovih izjava, i ne samo njegovih, već i opšte politike koju najveći broj vodećih zemalja EU vodi prema procesu proširenja i Zapadnom Balkanu uopšte. Ta politika je sve više u sjeni kriza koje se dešavaju u EU. Možemo da se nadamo da će nalet tih kriza biti završen do kraja godine ili početkom sljedeće i da, možda, u narednoj godini imamo stepen revitalizacije tog procesa, ali to, nažalost, nije sigurno”, kazao je Radulović.
Politički lideri članica EU konačno su u utorak veče postigli sporazum o imenima kandidata za funkcionere koji će upravljati Unijom narednih pet godina. Ursula fon der Lejen preuzeće Evropsku komisiju, Šarl Mišel Evropski savjet, a šef španske diplomatije Zozep Borel predložen je da bude visoki predstavnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku umjesto Federike Mogerini. Dogovoreno je da Kristin Lagard preuzme Evropsku centralnu banku kao njen guverner. Predložena su potpuno nova imena u odnosu na ona o kojima se raspravljalo više od dva dana, a izvori iz Brisela kažu da ni taj „paket“ prijedloga nije imao punu podršku pojedinih vlada i političkih sektora. Konačnu odluku o izboru čelnika EU donijeće Evropski parlament 15. jula.
