Zapadni Balkan je Evropa i biće dio budućnosti Evropske unije, jače, stabilne i ujedinjene EU. To je za Pobjedu kazala portparolka Evropske unije Maja Kocijančić, nakon odluka Savjeta EU da odlože odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i da ne održe međuvladinu konferenciju sa Crnom Gorom koja je bila planirana za kraj juna ove godine, piše Pobjeda.

EU je ponovo prošle nedjelje odložila odluku o pokretanju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ovoga puta izgovor je bio „tehničke priorode“ jer je Savjet EU, kako se navodi u ministarskim zaključcima, „na raspolaganju imao ograničeno vrijeme za tako važno pitanje”.

Kao dodatan izgovor Brisel je iskoristio i zasijedanje Bundestaga, koji, prema njemačkim zakonima, mora da se izjasni o otvaranju pristupnih pregovora sa zemljama kandidatima, što će se desiti tek u septembru. Zato su Skoplje i Tirana dobile novi termin oktobar 2019. kada će se članice EU izjasniti o tome da li će ove zemlje početi pregovore.

U zaključcima Savjeta EU ponovljeno je da je Brisel „opredijeljen da nastavi proširenje i da je to ključna politika Unije”. Politika, reklo bi se, koja gotovo da je izgubila smisao zbog sve češćih indicija da je proširenje EU na Zapadni Balkan usporeno, a skoro da bi se moglo reći i zaustavljeno.

“Na jučerašnjem Savjetu za opšte poslove, države članice EU priznale su proširenje kao ključnu politiku Evropske unije i geostrateško ulaganje u mir, demokratiju, prosperitet, sigurnost i stabilnost u Evropi”, kazala je Kocijančić.

Dodaje i da se Savjet obavezao da će se vratiti na pitanje otvaranja pregovora o pristupanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom u cilju donošenja jasne i suštinske odluke što je prije moguće, a najkasnije do oktobra 2019. godine.

“Kao što smo već mnogo puta rekli, uključujući i ono što je rekao komesar Johanes Han: Zapadni Balkan je Evropa i biće dio budućnosti EU, jače, stabilne i ujedinjene Evropske unije”, zaključila je Kocijančić.

Nijesu samo Sjeverna Makedonija i Albanija izvukle deblji kraj nakon sjednice Savjeta. I Crna Gora, koja, iako u povoljnijoj poziciji od susjeda kada je u pitanju proširenje, ostala je uskraćena za junsku međuvladinu konferenciju. Nekoliko mjeseci ranije, postojao je optimizam da bi na toj sjednici naša zemlja mogla otvoriti jedino preostalo poglavlje u pregovorima, poglavlje osam koje se odnosi na konkurenciju. Međutim, ne samo da nema riječi o otvaranju ovog poglavlja, već nema ni sjednice na kojoj bi se o tome govorilo. Uz to otkazan je i sastanak u Parizu o nastavku dijaloga Beograda i Prištine. Uzroke svakako treba tražiti na obje strane i u efikasnosti u sprovođenju reformi, ali i u apetitu za proširenje, koji je Brisel očigledno izgubio. Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulovićkazao je da odluka da EU ne počne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom nije negativna samo za te dvije zemlje, već za cijeli Zapadni Balkan, ali i za samu EU i njene institucije i članice.

“Ovakva odluka ima više negativnih odlika. Prije svega odstupa od tzv. meritbase politike po zaslugama naročito u slučaju Sjeverne Makedonije koja je napravila istorijski pomak i riješila višedecenijski spor za Grčkom. Zato je trebalo da bude nagrađena za napore njenih lidera od strane institucija EU i članica, a ne da kao u ovom slučaju ne dobije ništa zauzvrat”, kazao je Radulović Pobjedi.

Sa druge strane, dodaje on, ovakva odluka doprinosi gubljenju legitimiteta EU kod balkanskih partnera, ali i uopšte u međunarodnim odnosima.

“Jer pokazuje odsustvo političke hrabrosti, razvojne vizije i strateškog planiranja unutar struktura EU, ali i političkim strukturama država članica”, ocijenio je Radulović.

Ako EU izgubi kredibilitet u regionu, na čemi bi se onda zasnivala njena moć i uticaj. Sa druge strane, ako zemlje Zapadnog Balkana izgube nadu u proces proširenja one će se okrenuti na drugu, tj. treću stranu.

“Ovakva odluka otvara dalje puteve za unošenje nestabilnosti na Zapadni Balkan i uticaj trećih sila od kojih su neki veoma negativni. Može se reći da predstavlja udarac politici proširenja, ali i pokazuje nekonzistentnost politike evropskih aktera prema Zapadnom Balkanu”, navodi Radulović.

On se pita šta treba da očekuju druge zemlje Balkana, kada se ne vrjednuje uspjeh Sjeverne Makedonije.

“Istorijski uspjeh Sjeverne Makedonije se ne vrjednuje. Šta onda da očekuju druge zemlje na Balkanu? Odgovor na to pitanje mora da zabrine sve i nas građane na Zapadnom Balkanu i naše političke elite, ali i donosioce odluka”, zaključio je Radulović.