Video
Podsjeća da je EU dugo smatrala da će Zapadni Balkan brzo ući u EU, ali da im se, kako kaže, nije žurilo, pa se prolazilo kroz različite faze čekanja, refleksije i došlo je do zamora od proširenja.
– Sa početkom ruske agresije na Ukrajinu EU je počela razmišljati o Zapadnom Balkanu kao o sigurnosnom geostrateškom pitanju, možda malo prelagano, ali zaista se promijenila situacija. Danas je pitanje proširenja prvorazredno sigurnosno pitanje, jer su ove zemlje u drugačijoj poziciji nego Gruzija i Moldavija, bar što se Rusije tiče, jer ona na Zapadnom Balkanu nema teritorijalne aspiracije i on služi isključivo za destabiliziranje Evrope, EU i transatlanskog partnerstva – smatra Pusić.
Dodaje da se u tom pogledu stav i pristup EU mijenja, te da bezbjednost zemalja regiona, bez obzira da li su one njene članice ili ne, zavisi u mnogome od situacije u regiji, i da, kako naglašava, treba promijeniti pristup samih država prema integracijama.
– Države tu ne trebaju samo čekati, trebaju imati aktivniji pristup jer je riječ o njihovoj vlastitoj budućnosti. To je projekt njihovog napretka i one nemaju kud drugo nego u tu nesavršenu, ali još uvijek najbolju ideju koju je Evropa ikad imala a to je EU – navodi Pusić.
Osvrnuvši se na mađarskog predsjednika Viktora Orbana, Pusić je istakla da smatra da je on anomalja unutar EU.
– On ima izvršnu vlast u Mađarskoj, ima kontrolu nad svim medijima i gura taj koncept da što su političari u zemlji više na pozicijama moći to su bliži Putinu. To važi i za predsjednika Milanovića, samo što za razliku od Orbana on nema izvršnu vlast i ne može da utječe na faktičko ponašanje Hrvatske na međunarodnoj sceni – objašnjava poslanica.
Vuković: Tonovi unutar EU disonantni kada je riječ o tempu i metodi proširenja
Siniša Vuković, profesor na Univerzitetu Džons Hopkins rekao je da se vide disonantni tonovi unutar Evropske Unije (EU) kada je riječ o tempu i metodi proširenja EU.
– Ako proširimo tu sliku i dodamo SAD koje imaju svoje strateške i geopolitičke ciljeve i težnje, onda se ne isključuje mogućnost da u određenim momentima i određenim temama nisu apsolutno kompatibilne vizure iz Vašingtona i Brisela. Kada je riječ o perspektivi Vašingtona, bojim se da se isuviše energije troši da se region gleda kao region, kao dio većeg regiona, kao dio većeg geopolitičkog procesa. Pojedinačne i zasebne karakteristike unutar tog regiona se u velikoj mjeri zanemaruju ili se pojednostavljuju i na taj način se dobija jedna pojednostavljena i nekompletna slika o procesima koji se odvijaju u regionu i često se to ističe kao jedini način na koji Vašington gleda region – kazao je Vuković.
Profesor Vuković je dodao da je vizura iz Vašingtona mnogo kompleksnija nego što se to predstavlja u medijima i krugovima koji formiraju javno mnjenje.
– SAD imaju sopstvena očekivanja od aktera unutar regiona. Oni kada gledaju na region, posmatraju sa kim imaju posla i često to oblikuje i pristupe koji u velikoj mjeri mogu biti u suprotnosti sa načelima koja su vezana za vanjsko-političke prioritete SAD-a i to nije prvi put da se to dešava – rekao je Vuković.
Kako je dalje naveo, ono što se trenutno dešava pokazuje određene nedosljednosti, nedorečenosti koje mnogima daju mnogo povoda da budu zabrinuti.
– Treba razumijeti da ako su akteri, alternative i procesi takvi kakvi jesu, često se ide linijom manjeg otpora ili onim najpragmatičnijim pristupom, po čemu je Amerika prepoznata – dodao je Vuković.
Kada se posmatra ponašanje ponašanje SAD-a na Zapadnom Balkanu, po riječima Vukovića, na to treba gledati isto kao kako su se SAD odnosile prema Zapadnom Balkanu krajem osamdesetih, početkom devedestih.
– Njima je trebalo puno da dođu do toga da budu u ključnoj mjeri ključni donosioci odluka, oni su uvijek htjeli da dijele taj teret sa EU, problem nastaje kada unutar EU ne postoji jasan plan šta raditi sa regionom, onda dva nedorečena procesa stvaraju samo jedan kompleksan, nedorečen proces – dodao je Vuković.
Bešlin: SAD pragmatične prema Vučiću i Kurtiju
Istoričar Milivoj Bešlin rekao je da su SAD pragmatične prema Aleksandru Vučiću i Albinu Kurtiju, što kao najveća svjetska sila moraju da budu.
– Vučiću se obraćaju kao najmoćnijem lideru regiona i tako ga percipiraju, što nije velika promjena na sam početak devedesetih godina kada su SAD pokušale da igraju sa Slobodanom Miloševićem, pa su nakon početka agresija i rata, promenile stav – kazao je Bešlin.
Kada je riječ o odnosu SAD prema Albinu Kurtiju, Bešlin naglašava da se prema njemu i Kosovu ophode kao prema zemlji sa ograničenim suverenitetom.
– U tom odnosu je moguće da jedan službenik poput Eskobara izgovori rečenicu da će „Kurti prihvatiti ono što je trenutno politika SAD-a ili će on pronaći rešenje za taj problem“. Mi zapravo kroz te izjave vidimo politiku prethodne administracije – dodao je Bešlin.
Ono što se čini u ovom trenutku, kaže Bešlin, jeste da Aleksandar Vučić uživa snažnu podršku.
Preporučeno
– Oni od njega nemaju samo očekivanja oko kosovskog pitanja, nego ono što on njima očito stavlja u perspektivu, a o čemu se u Srbiji ne priča dovoljno, jeste mogućnost približavanja Srbije NATO-u – rekao je Bešlin.
