“Poslije neuspjelog pokušaja da se kompaniji UNIPROM presudom privrednog suda isplati odšteta na osnovu kaustične sode koja se nalazila u sistemu KAPa u iznosu od 10 miliona evra, pronašli su rješenje i na osnovu zemljišta i baraka, nužnog smještaja za radnike KAPa smanjili cijenu za još cca 7 miliona (6 980 000). Dolazimo do toga da je za imovnu već tada bilo potrebno manje od 20 milona. Nakon sječenja A serije ćelija i prodavanja obojenih metala i čelika iz ćelija prihodovano oko 7 miliona evra, ako se na to doda vrijednost prodane glinice kao sekundarne sirovine u iznosu od 10 do 12 milona evra jasno je da je kompletna imovina koštala 6 puta manje od zvanične cijene. Takođe treba spomenuti razne troškove koji su prebačeni na teret stečajne mase, odnosno na teret svih građana, kao što su angažovanje obezbjeđenja, angažovanje zaposlenih za potrebe stečajnog postupka, koji su samo za obezbjeđenje iznosili 700 000 godišnje… Nažalost ustalila se praksa neinformisanja javnosti o troškovima stečajnog postupka, pa možemo samo da nagađamo koliko je građane Crne Gore koštalo finasiranje biznisa komapnije KAP UNIPROM”, objašnjavaju iz Radničke partije.
Dugovi za struju, kako navode, prema Montenegro BONUS-u, dugovi za prevoz MONTECARGU i luci Bar koji su više desetina milona evra (napominjemo da su to sve državne firme) odnosno da njihovo pomaganje privatnih komapnija opet pada na teret svih građana Crne Gore. Na kraju kad se sve sabere dolazi se na zaključak da je KAP, kompaniju UNIPROM koštao 0 evra.
“Ukoliko se provjeri poslovanje kompanije UNIPROM i njeno finansijsko stanje u 2012 i 2013 vidi se da je kompanija bila u totalnom bankrotu i mogla da izvrši investiciju od 1 evra, sa koliko su na kraju na volšeban način i uspjeli da kupe KAP. Imovina KAPa je sada sva u vlasništvu kompanije UNIPROM ali pod hipotekom. Pored pitanja imovine, nameće se jednako važno pitanje ljudi koji su zaposleni u KAPu. Stečaj je uveden u julu 2013 godine, od tada do danas radnici KAPa su pod teškim uslovima uspjeli da održe proizvodnju i produže fabrici život. Potpuno razumijemo zabrinutost radnika i obraćanje nama kao Radničkoj partiji s obzirom na novi momenat kroz otvaranje novog pogona i reorganizaciju koju je UNIPROM najavio kao i totalnu nedefinsianost njihovih prava. Iz čega proizilazi njihov stav da će da se boritido kraja za ostvarenje njihovih prava”, smatraju oni.
Dodaju da radnicima koji su već osam godina bez godišnjeg odmora, na najopasnijim radnim mjestima koji ugrožavaju zdravlje i život, od svega toga najteže pada potpuna neizvjesnot po pitanju njihove sigurnosti posla i budućnosti u toj kompaniji.
“Oni su zvanično radnici kombinata u stečaju. Što znači da je i poslije 8 godina djelovanja UNIPROM KAPa država ta koja ima obavezu prema radnicima da isplati otpremnine a ne novi poslodavac. U kombinatima u italiji Francuskoji i Švedskoj maksimalna dužina radnoga staža u elektrolizama je 10 godina. To nam jasno govori u kakvim uslovima rade radnici podgoričkog kombinata, bez odmora i bez zdravstvenih sistematskih pregleda koji su ranije bili obavezni na svako pola godine. Ovi radnici su danas od strane odlazeće vlasti diskriminasni i onemogućeno im je da se kao njihove bivše kolege penzionišu pod uslovima koje definiše važeći Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju član 17 stav 3 : Osiguranik stiče parvo na starosnu penziju kad navrši 30 godina staža osiguranja od čega najmanje 20 efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se računa sa uvećanim trajenjem” ističu iz Radničke partije.
Iako je, kako tvrde, postavljen u menadžmentu kompanije da zastupa interese države ispred bivše vlasti, “Nebojiša Dožić nije stao u zaštitu interesa ni države ni radnika već je uzeo otpremninu napustio poziciju koju je dobio od države i prešao da radi za interese privatne komapnije UNIPROM”.
Preporučeno
“Novi radnici koji su zapošljavani od uvođenja stečaja, radili su i po pet godina bez udplaćenih doprinosa za staž i zdravstveno osiguranje. To se može lako dokazati uvidom u njihova rješenja o zardi, i neto zarade koje su primali preko banke”, zaključuju oni.















