Video
Novi sastav Evropskog parlamenta mogao bi otežati komunikaciju Crne Gore sa evropskim strukturama, jer će sada zemlje kandidati morati da kucaju na više vrata, budući da će novi sastav Evropske komisije biti raznovrstan smatra predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović. Konačni preliminarni rezultati za Evropski parlament pokazali su da su prva mjesta u ovoj instituciji zadržale tradicionalne partije desnog i lijevog centra EPP, ali da su doživjele ozbiljan gubitak u broju stolica u parlamentu. Liberali su ostvarili značajan rast, a u Francuskoj, Italiji i Mađarskoj desničari.
Preporučeno
“Rezultati izbora nijesu donijeli tektonske promjene, ali je evropska politička scena doživjela značajnu prekompoziciju. Glavna pozitivna vijest je značajan porast procenta izlaznosti, koji govori da se građani EU ponovo interesuju i za budućnost Unije i za svoju sopstvenu perspektivu i to kako će ona biti ostvarena kroz institucije EU. Vidimo rast povjerenja u institucije EU, ali istovremeno i pad povjerenja u tradicionalne, konzervativnije strukture EPP i SD, koje su u drastičnom padu, što je velika opomena za sve partije iz tih grupacija”, rekao je Radulović za Pobjedu.
Gubitak većine koju su četiri decenije u Evropskom parlamentu držali tradicionalni desni i lijevi centar, zakomplikovaće ionako složeni proces odlučivanja u EU.
Radulović smatra da je porast krajnje desničarskih grupacija izazvao kontraefekat i mobilizaciju ljevičarskih, liberalnih i „zelenih” struktura.
“Tako imamo značajan porast ALDE grupacije sa preko 30 novih mjesta, kao i partija iz grupacije Zelenih, koji su zabilježili posebno značajan porast u Njemačkoj. Vidimo pad povjerenja u tradicionalne političke strukture koje su već dugo na vlasti ili su predominantne u pojedinim velikim zemljama EU, a rast desničarskih esktremističkih stranaka sa jedne strane i ljevičarskih i liberalnih, sa druge. Jedna od dobrih vijesti je što su evropski građani pozitivno reagovali na jačanje desničarskih struktura, da su se mobilizovali i da su dali adekvatan odgovor kroz rast zelenih i liberala”, objašnjava on.
Kada je u pitanju pozicija Crne Gore i proces proširenja, Radulović smatra da rezultati nijesu donijeli ni značajno poboljšanje, ni pogoršanje.
“Ali je svakako loše za nas što se povećava broj adresa na kojima se kreiraju glavni pravci evropske politike. Naime, do sada smo imali dvije najznačajnije adrese od uticaja kada su u pitanju strukture u EU Komisiji i Parlamentu, a sada će tu biti veći broj aktera, iz više političkih grupacija koje će imati uticaj na funkcionisanje EU institucija. Pitanje je kako će izgledati ta podjela i ko će dobiti koju poziciju u kojoj instituciji i na kojem nivou”, dodaje Radulović.
Zadatak Crne Gore je, smatra, da uspostavi nove kanale komunikacije na onim adresama na kojima do sada to nije bilo potrebno.
“To svakako podrazumijeva i multiplikovan broj aktera kojima ćemo morati da se obraćamo. To je ono što će pomalo otežati našu komunikaciju sa evropskim strukturama, ali na kraju krajeva, nije ništa što mi ne možemo postići. Treba da sačekamo da vidimo kakve će biti nove institucije EU i ko će biti glavni igrači u njima”, zaključuje Radulović.
Radulović smatra da su evropski izbori ostavili dubok trag u unutrašnjim političkim scenama u čitavom nizu zemalja Evropske unije.
“Počev od Francuske, gdje je pozicija Makrona ozbiljno uzdrmana rastom populista, preko Njemačke gdje je CDU i gospođa Merkel pala u značajnim procentu i gdje je SPD na istorijskom minimumu. Raduje ipak da su u Njemačkoj jedini značajni napredak napravili Zeleni, a ne AFD sa svojom retrogradnom platformom”, navodi Radulović.
Iznenađenje su, kaže, i rezultati u Hrvatskoj i revitalizacija SDP-a, uz jačanje krajnje desnice, ali još i više u Italiji, gdje su populisti dodatno učvrstili svoje pozicije.
“Najznačajniji udarac je doživjela vladajuća Siriza u Grčkoj, u kojoj su nacionalistički krugovi uspjeli da nametnu javni diskurs kažnjavanja za Prespanski sporazum. Novi izbori koje je najavio Cipras će pokazati da li će Grci ipak napraviti korak unaprijed ka racionalnom poimanju politike zasnovanom na evropskim vrjednostima ili će sirovi nacionalizam prevagnuti”, dodaje Radulović.
