Poslanici danas, pored ostalog, razmatraju informaciju o nastaloj situaciji u vezi sa kandidovanjem ambasadora Crne Gore i učincima kohabitacije na tom planu.

Kohabitacija

Radulović je rekao da je broj političkih imenovanja bio je oko 50 odsto, što je kontra Zakonu o vanjskim poslovima.

Od decembra, 18 od 37 ambasadora je promijenjeno, jer se u većini slučajeva radilo o političkim imenovanjima, a neki od njih su završili četvorogodišnje mandate ili stekli uslove za starosnu penziju – naveo je Radulović.

Nakon toga pokrenuta je procedura za imenovanje novih ambasadora koja u normalnim okolnostima, kad nema kohabitacije, traje šest mjeseci

Konsultacije sa predsjednikom Crne Gore, koji prema zakonu postavlja ambasadore, pokrenuta je zbog toga što nemaju saglasnost sa njim po pitanju određenih imenovanja.  Imajući u vidu da se u pojedinim oblastima preklapaju nadležnosti Vlade i predsjednika Crne Gore nemoguće je po Ustavu zaobići instituciju predsjednika. Ustav navodi da predsjednik države postavlja ambasadore. Dijalog koji je ostvaren nije zato što je Đorđe Radulović želio da se vidi sa Milom Đukanovićem u nekom privatnom biznisu, razgovoru, već da se napravi proboj blokade – istakao je ministar vanjskih poslova.

Od 12 Vladinih kandidata za ambasadore bilo je, prema njegovim riječima, sedam – osam karijernih diplomata i četiri eksperta.

Oko karijernih diplomata sa predsjednikom Crne Gore je postignuta saglasnost, a oko ostalih ostalo je da se razmisli. Posljednji sastanak sa Đukanovićem je bio u maju, imali smo ih tri po tri sata. Sa nekim ne razgovarate tri sata zato što ste saglasni, nego zato što pokušavate da prevaziđete blokadu jer spoljna politika je nešto što je neophodno. Nakon tri – četiri sedmice ćutnje kabineta predsjednika Crne Gore koji je, kako čujem, očekivao da se mi javimo, a imajući u vidu važnost imenovanja novih ambasadora, mi smo za 12 kandidata Vladinih poslali zahtjeve za agremane. Što se tiče ostalih šest kandidata Đukanović je za neke odmah dao odgovor da to neće potpisati, uglavnom zato što su ti ljudi imali drugačiji stav u odnosu na istorijske prilike kroz koje je Crna Gora prolazila. Za druge je takođe ostao nedorečen, ali uglavnom zbog toga što je postavljena blokada na politička imenovanja i zato što u jednom periodu odnos između jednog dijela parlamentarne većine i Vlade nije bio u najboljim tonovima, premijer je odlučio da za tih šest političkih imenovanja za sada ne budu poslati zahtjevi za agremane, dok za 12 karijernih jeste – precizirao je Radulović.

Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Miodrag Lekić ocijenio je da kohabitacija ne funkcioniše u ovom dijelu.

Ne smijemo dozvoliti blokade koje sprečavaju funkcionalnost – istakao je on.

Sa sjednice (skrinšot)

Dejan Đurović (Nova srpska demokratija) razumije potrebu da se angažuju karijerne diplomate, ali da diplomatski predstavnici koji su postali poznati u svijeti nisu bili karijerni.

Smatra da bi Zakon o vanjskim poslovima u pogledu zastupljenosti karijernih diplomata možda trebalo da istrpi neke izmjene.

Crna Gora treba da bude predstavljena u svijetu sa nekim prepoznatljivim ljudima. Ne kažem da karijerne diplomate iz MVP neće jednog dana biti prepoznatljivi, ali ostvareni ljudi iz svoje sfere biće mnogo primljeni nego mladi karijerni diplomata kojeg niko ne poznaje – rekao je Đurović.

Ostale tačke

Odbornici su dali podršku Prijedlogu zakona o potvrđivanju Konvencije o priznavanju evropskih patenata (Konvencija o evropskom patentu) od 5. oktobra 1973. godine, sa izmjenama člana 63 Konvencije o evropskom patentu od 17. decembra 1991. godine i izmjenama od 29. novembra 2000. godine, Prijedlogu zakona o potvrđivanju Protokola I Sporazuma o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske i Protokola III o trgovini uslugama Sporazuma o slobodnoj trgovini između Crne Gore i Republike Turske, te Prijedlogu zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola 6 o trgovini uslugama uz Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini.

Podršku su dobili i Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o osnivanju Međunarodne organizacije za zakonsku metrologiju i Prijedlog zakona o potvrđivanju Marakeškog ugovora za olakšanje pristupa objavljenim djelima za osobe koje su slijepe, slabovide ili imaju druge poteškoće u korišćenju štampanih materijala.

Poslanići će raspravljati i o bilansu i posljedicama rata u Avganistanu i informaciji o učešću pripadnika Vojske Crne Gore u okviru međunarodnih mirovnih misija „ISAF“ i „Resolute Support“.

U okviru sjednice biće izabran i zamjenik predsjednika Odbora za međunarodne odnose i iseljenike.