Radulović: Sankcije Rusiji jesu proevropske, ali nisu antiruske

Na putu evropske integracije, kako je objasnio, usaglašenost sa Unijom u oblasti vanjske i bezbjednosne politike se podrazumijeva, i baš u tom kontekstu bi trebalo posmatrati restriktivne mjere prema Rusiji, koje „jesu proevropske, ali nisu antiruske“.

One ne predstavljaju neprijateljski čin i u realnom životu, kaže se u razgovoru za ovaj medij, ne pogađaju obične ruske građane, o čemu svjedoči i broj turista koji su nakon uvođenja sankcija odabrali baš Crnu Goru za svoj odmor. Takođe, kako ističe šef crnogorske diplomatije, sve zemlje EU bez izuzetka pridružuju se istovjetnim mjerama. Imajući u vidu da Rusija sa njima, bez obzira na sankcije, gradi dobre bilateralne odnose, Radulović vjeruje da Crna Gora zaslužuje identičan pristup.

On je objasnio da se Crna Gora priključuje evropskim sankcijama ne zato što ima nešto protiv Rusije, Turske ili neke druge zemlje, već zbog činjenice da je članstvo u EU njen prioritet.

– Restrikcije protiv Rusije se uvode, ne zbog toga što smo mi antiruski, već zbog toga što smo proevropski orijentisani. Navodeći iz ličnog primjera – ja govorim ruski jezik, moji sinovi nose ruska imena – Aleksej i Pavle, ali pri svemu tome nemam dilemu u kom pravcu bi trebalo da ide moja zemlja – rekao je on.

Na konstataciju da Sjeverna Makedonija kao članica NATO nije uvela sankcije Rusiji, Radulović objašnjava da je razlog tome činjenica da ta zemlja još nije ni započela pregovore o članstvu u EU, i tek im mora pristupiti.

– Razgovarao sam sa makedonskim kolegama. Usaglašenost Sjeverne Makedonije sa svim mjerama EU iznosi 95 odsto. Jedino što nisu usaglasili, ali će se i to dogoditi kada započnu pristupne pregovore ( dok mi pregovore vodimo već osam godina) – jeste obavezno sprovođenje zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU. Znate, ja ne bih koristio izraz “sankcije” – to izgleda kao kazna. U tom kontekstu, sankcije se odnose na cio narod. U konkretnom slučaju, to su restriktivne mjere, koje su uvedene protiv Rusije, i odnose se na pojedince i kompanije, koji su povezani sa situacijom u Ukrajini. Prosto rečeno, obični ruski građanin se ne nalazi pod sankcijama – objasnio je Radulović.

Primjećuje da su odnosi između Rusije i Crne Gore stagnirali i da je prethodna Vlada, kako je rekao, istupala sa antiruskom retorikom.

– Taj narativ hoćemo da promijenimo i želimo da sarađujemo sa Rusijom u svim oblastima od obostranog interesa – ali na način da se to ne kosi sa našim odgovornostima u usklađivanju politike sa Zapadom. Možemo da sarađujemo u oblastima turizma, ekonomije, avio saobraćaja, kulture, obrazovanja itd. Dodaću da je naša Vlada spremna za obnovu dijaloga sa Ruskom Federacijom upravo u onim oblastima o kojima smo nedavno premijer Crne Gore i ja razgovarali sa ministrom vanjskih poslova Ruske Federacije Sergejem Lavrovom – naglasio je Radulović.

On smatra da niko u svijetu nije srećan zbog uvođenja sankcija protiv neke zemlje.

– Ako upitate prosječnog građanina Crne Gore da li podržava uvođenje sankcija protiv nekoga, odgovoriće vam, naravno, da “ne”. Ali, ako upitate njega ili većinu građana u kom pravcu treba da se kreće država, 80 odsto njih će odgovoriti da žele članstvo u EU. Drugim riječima, da li smo srećni uvođenjem sankcija? Nismo. Želimo li da budemo u neprijateljstvu sa nekim u svijetu? Ni u kom slučaju. Mislim da niko u EU nije srećan nastalim odnosima između EU i Ruske Federacije. Međutim, ako dijelimo vrijednosti sa EU, u kojoj osim mene, želi da bude i 80 odsto građana – u tom slučaju moramo preuzeti i određene rizike, kako bismo dijelili sve benefite i eventualne gubitke takvih odnosa. Isto kao što velika i jaka Rusija ima apsolutno legitimno pravo da traži svoju sreću u globalnoj politici – tako i mala, ne tako jaka Crna Gora i njen narod imaju pravo da traže svoju sreću u ovom svijetu. A mi svoju sreću tražimo na Zapadu. Ponoviću: ove sankcije ne predstavljaju neprijateljski čin – rekao je Radulović.

Saradnja

Ministar vanjskih poslova oblast turizma vidi kao prostor za saradnju sa Rusijom. Kako je rekao, približno trećina turista dolazi iz Ruske Federacije.

– Ruski građani vole Crnu Goru i Crnogorce, zbog bliskosti jezika, tradicije, kulture itd. Moram da napomenem da ove godine obilježavamo 15 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između nezavisne Crne Gore i Ruske Federacije a, takođe, ne manje važno, 310 godina od uspostavljanja prvih političkih kontakata između naših zemalja. Mislim da bi ovu godišnjicu viševjekovnih tradicionalnih odnosa trebalo obilježiti lijepim kulturnim događajima. Dakle, uprkos našim jasnim vanjskopolitičkim prioritetima, spremni smo da razvijamo konstruktivnu saradnju sa Rusijom u svim oblastima od obostranog interesa – istakao je Raduloović.

Jačanje ugovorno pravne osnove između dvije zemlje je, prema njegovom mišljenju, još jedna oblast gdje se može učvrstiti saradnja dvije zemlje.

– Vjerujem da bi, u znak sjećanja na obilježavanje navedenog jubileja, mogla da se organizuje i posjeta Rusiji, uključujući i moju. Definitivno, postoji prostor za razvoj odnosa u oblastima turizma, avio saobraćaja, kulture, ekonomije, obrazovanja i medicine – naveo je on.

Na piranje da li postoji rizik da će usljed otopljavanja odnosa između Podgorice i Moskve i razvoja saradnje sa Rusijom, ruske investicije u Crnoj Gori biti ocijenjene od strane Zapada kao “širenje zloćudnog ruskog uticaja”, Radulović odgovara da ne zna nijednu zemlju EU koja ne bi sarađivala sa Rusijom.

– Da li Rusija ima svojih interesa na Balkanu? Vjerovatno, da. Ali, ponavljam, ideja evropskih integracija u Crnoj Gori je toliko dominantna da naša Vlada ne doživljava uticaj bilo koje treće strane kao nešto što Crnu Goru može odvesti sa njenog puta. A što se tiče saradnje, dobro znate da niz država članica EU veoma blisko sarađuje sa Rusijom. Stoga bi takav princip trebalo da važi i za Crnu Goru, zar ne – rekao je on.

Mit o pritisku EU

Radulović je i razjasnio mit o tome da EU vrši neku vrstu pritiska na pojedine zemlje da ne kupuju ruske vakcine da na taj način, ne bi padale pod uticaj Ruske Federacije.

– Meni je, kao ministru vanjskih poslova, sasvim poznat termin “vaccine diplomacy”. Ali, ni od koga nisam čuo da ne treba kupovati rusku vakcinu zbog određenog razloga. Ne bih želio da imenujem određene zemlje, ali dobro znamo da pojedine evropske zemlje koriste rusku vakcinu za imunizaciju svojih građana. Tako se vraćamo mojoj prvobitnoj tezi da COVID-19 ne poznaje geopolitiku. Mi, kao odgovorna Vlada, i ja, kao ministar vanjskih poslova, vodili smo pregovore o kupovini vakcina i sa evropskim partnerima, sa NR Kinom, Ruskom Federacijom i Velikom Britanijom (o vakcinama Astra Zeneca). U ovom momentu, vakcine predstavljaju najtraženiji proizvod na svijetu. Odgovorno mogu da kažem da sam nedavno bio na sastanku u NATO, na kom su učestvovali svi ministri vanjskih poslova članica Alijanse, a prije toga sam imao i dosta bilateralnih susreta i telefonskih razgovora – sa njemačkim, slovačkim, mađarskim ministrom – niko o tome nije rekao ni riječ – naveo je on.

On je poručio da uCrnoj Gori ima svega 600 hiljada stanovnika i da će se Vlada postarati za zdravlje građana, napominjući da su partneri iz Evrope toga svjesni.

– A zašto nas razumiju? Iz prostog razloga što i sami koriste ruske vakcine – naveo je on.

Radulović je rekao i da nema ništa protiv ideje formiranja grupe prijateljstva sa ruskom Državnom dumom.

– Skupština Crne Gore je zakonodavna grana vlasti, a Vlada, kao izvršna grana, ne može ni na koji način, po ovom pitanju, uticati na njen rad. Koliko mi je poznato, ranije je postojala grupa prijateljstva sa Rusijom, ali u posljednjoj deceniji naši odnosi nisu bili na odgovarajućem nivou. Ako ova inicijativa bude realizovana, ja lično nemam ništa protiv – rekao je on.

Mini Šengen

Na pitanje zašto se Crna Gora još nije pridružila prijektu Mini Šengena, Radulović odgovara da u ovom momentu naša zemlja učestvuje u radu više od 30 regionalnih inicijativa.

– Kada se “Mini Šengen” pojavio počeli smo da razmatramo njegovu suštinu, koje prednosti pruža i da li duplira inicijative koje već postoje u regionu. S druge strane, imamo i Berlinski proces – projektna inicijativa, u kojoj učestvujemo od samog početka, a koju je predložila kancelarka Merkel 2014. godine sa ciljem jačanja veza unutar regiona kroz slobodu kretanja robe i građana, jačanje ekonomskih veza, promociju zaštite životne sredine itd. Prošle jeseni pripremljen je Akcioni plan Zajedničkog regionalnog tržišta, koji podrazumijeva sve one slobode koje su dostupne u okvirima “Mini Šengena”, uključujući i dodatne povoljnosti zbog činjenice da ovo tržište (Zajedničkog regionalnog tržišta) obuhvata šest država. A najsnažniji argument u prilog Berlinskom procesu je taj što je u potpunosti podržan od strane EU. U poređenju sa njim, “Mini Šengen” pruža niži nivo saradnje i integracije. Zbog toga, u ovoj fazi, on jednostavno nije potreban Crnoj Gori – rekao je Radulović.