Može Srpska pravoslavna crkva da slavi što god hoće, ne 800, nego 8000 godina autokefalnosti, ali vrijeme će pokazati što su fakta, što je čije, kao i kako riješiti pitanje vjerskih sloboda da niko ne bude oštećen, a da oni koji su oštećeni budu obeštećeni, kaže ujntervjuu Vikend novinama Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, suvlasnik grupe Montenegrostars i čovjek bogatog političkog iskustva. Radulović, u razgovoru za VN, kaže da datumi koje slavi SPC u našoj državi ne korenspondiraju sa istorijskim faktima, da posmatrano iz tog ugla ne razumije proslavu, ali da je to njihov problem i da ne smijemo dopustiti da bude i naš.

“Jer, odmah treba da postavimo sljedeće pitanje ko su ti ljudi koji će se okupiti, uglavnom naše komšiije, prijatelji, pobratimi, kumovi, zato ne vidim potrebu za zaoštravanjem. Jer, da ponovim, vrijeme je majstorsko rešeto. Sve je negdje zapisano i sve će doći na svoje ako je država spremna da ovo pitanje reguliše”, kaže Radulović.

VN: Pitanje je vrlo delikatno, naročito odnos između SPC i Crnogorske pravoslavne crkve. Koja je mjera kompromisa?

RADULOVIĆ: Pitanje vjerskih sloboda treba rješavati po zakonu, a zakon mora biti pravedan da nikoga ne ošteti i da obešteti onoga ko je eventualno oštećen. Kako doći do najboljih rješenja jedino kroz dijalog, a sve dalje odluke, u primjeni budućeg akta, donositi na osnovu dokumenata, fakata. Poštujem sve vjere, odrastao sam u sredini gdje nije pravljena skoro nikakva razlika između pravoslavaca i katolika. Išli smo i u jednu i u drugu crkvu, i osjećali se i prijatno. Sada se iz nekih drugih razloga pokušavaju napraviti razlike, ali mene niko neće natjerati da mrzim nekog ko je druge vjere, da jedne veličam, druge ponižavam. Ljude cijenim po tome koliki su ljudi, ni po čemu drugom. Ali, da se vratim na vaše pitanje činjenica je da je rješavanje vjerskog pitanja u Crnoj Gori vrlo delikatno, ali za sve postoji rješenje a to je dobar zakon da, kao što sam rekao, nikog ne ošteti, a oštećene obešteti.

Naredne godine su parlamentarni izbori. Ponavlja se scenario kao iz 2016. što se tiče opozicionih zahtjeva, a jedan od njih je tehnička vlada.

RADULOVIĆ: Koja tehnička vlada? To je nezamislivo! Koliko čujem, vlast takvu mogućnost odbacuje, s obzirom na iskustvo iz 2016. godine. Ako ćemo da dajemo vlast onima kojima je građani nijesu dali, što će nam onda izbori. Jer ja koji sam, recimo, glasao za ovu vlast, prvi ću da se zapitam zašto sam dao glas ako će oni tu vlast da daju nekome drugome. Dakle, narod je 2016. godine glasao kako je glasao, formirana je legitimna vladajuća većina, legitimna vlada.. Evo, Bogu hvala, za godinu će biti novi parlamentarni uzbori, pa da vidimo koliko je ko „težak”.

A to znači?

RADULOVIĆ: To znači da će svi imati priliku da ubijede ovaj narod da su bolji od onih drugih, od političke konkurencije. Ko god dobije, srećno mu bilo. To je jedino ispravno. Ali, ovi zahtjevi opozicije pokazuju da je problem mnogo dublji da nemaju ideju, viziju, program na osnovu kojeg će ubijediti narod da su oni ti koji će ga, da to kažem narodski, jednostavno usrećiti. To je njihov problem. Pojedini političari, pojedine partije, nemaju ništa da ponude, nemaju o čemu ni da pričaju osim da su ugroženi, progonjeni… Da im to izbacite, ostali bi bez teksta, a kamoli programa i vizije.

Šta je sa situacijom u Budvi?

RADULOVIĆ: Budva je dobila lokalnu upravu koja je legalno došla na vlast. Oni rade svoj posao, a narod će odsad za godinu dana da cijeni što su uradili u protekle četiri godine. Moj utisak je da neće imati podršku građana, da će pojaviti neko drugi da popravi ono što su oni pokvarili i ko će da ubrza razvoj ovoga grada. Moramo svi da budemo svjesni da se u Budvi okreće ogroman novac. Ovo je bogata opština. Preko 50 odsto novca u turizmu prihoduje se u Budvi, i ovaj grad mora da cvjeta.

Tokom ove turističke sezone pokazalo se da imamo da ćemo tek imati pro blema sa radnom s n a gom. Vi ste upozorili na ovu činjenicu. Ostala je upamćena vaša poruka da ćemo uvoziti sezonce sa Filipina… Gdje je problem?

RADULOVIĆ: Prvo, ne dešava se ništa što se ne događa drugim državama. Normalno je da mladi ljudi cirkulišu, odlaze da vide kako je kod drugih. Tako su ovog ljeta otišli naši radnici u Hrvatsku, s obzirom na vrlo primamljive ponude koje su se mogle naći na internetu. Međutim, nijesu sva iskustva pozitivna, zapravo pretežno nijesu takva. Navešću samo jedan primj er. Konobar koj i j e godinama radio u jednom elitnom restoranu u Budvi ovo ljeto je otišao na hrvatsko primorje. Vratio se u avgustu, ja ga pitam kako ti je bilo, a on kaže da je imao 200 eura veću platu, korektan smještaj, korektan odnos poslodavaca, ali nije imao bakšiš kao ovdje. E, taj bakšiš niko ne pominje, niko ga ne računa, a to je značajna stavka.

Da li baš toliko značajna?

RADULOVIĆ: Da, vrlo značajna stavka, pogotovu u elitnim hotelima i restoranima, gdje je ogromna cirkulacija ljudi. Dakle, svako tržište, svaka država ima svoje specifičnosti. Nije kod drugih idealno, nije ni kod nas. Probleme ćemo rješavati kao i druge države uvozom radne snage iz drugih destinacija. To je i neka zakonomjernost širom svijeta. Vi nećete naći sobaricu, konobara, čistača javnih površina… da je iz matične države, uglavnom to rade stranci. Kako naši odlaze da te poslove rade negdje drugo, tako i neki drugi dolaze da rade kod nas.

Kažete da je problem u našim glavama više nego u bilo čemu drugom?

RADULOVIĆ: Naravno. Evo i zašto. Kada se rade ankete među mladim ljudima, od petoro anketiranih troje, ako ne i četvoro hoće da radi u državim organima i institucijama. Meni je majka govorila sine uči, ako ne učiš, moraćeš da radiš! Sreća da je nijesam skroz poslušao. Nijesam premnogo učio, zato sad radim.

Najstariji britanski tur operator Tomas Kuk je bankrotirao. Vi ste izjavili da se nijesu na vrijeme prilagodili tržištu „internet turizma”, i da je ovo ozbiljna opomena za sve turističke destinacije…

RADULOVIĆ: Nije samo Tomas Kuk bankrotirao, biće još ovakvih slučajeva. Ja sam prij e desetak godina, kada je booking.com nastupio, kada su se pojavile Airbnb i Expedia, a sa njima i lou kost kompani3, rekao da dolazi novo doba i da će se naći u problemu svi koji se ne prilagode. To sam govorio u vrijeme kada nijesmo znali da ćemo za deset godina, sa mobilnog telefona moći da kupimo avionsku kartu, rezervišemo hotel, organizujemo transfer i sve ostalo. Kada se to dogodilo, pojavili su se problemi kod turoperatora. Jer, turisti su počeli da sklapaju aranžmane bez posrednika, zato što im je to jeftinije, što im je veći izbor…

Koliko sve to o čemu govorite utiče na strategiju razvoja turizma Crne Gore?

RADULOVIĆ: I te kako. Ne možemo da napravimo hotele i damo ih turoperatorima. Nijesam protiv njih, naprotiv, trebaju nam, ali se moramo osigurati. A to znači da imamo svoju prodaju, kontrolu nad tržištem, da možemo nadomjestiti eventualne rupe ili padove turoperatora. Jer, ako se samo na njih osloniš, onda moraš i da dijeliš njihovu sudbinu.

Koja su rješenja?

RADULOVIĆ: Imali smo mnogo sastanaka i puno smo pričali o problemima u okviru evropske asocijacije i njihova je ideja da se turoperatori specijalizuju za određene oblasti, da turistima ponude nešto do čega ne može da dođe preko interneta. Dakle, da u svojoj ponudi imaju posebna mjesta.

Crna Gora prije ulaska u NATO i danas? Osjećaju li se benefiti u turizmu? RADULOVIĆ: Apsolutno se osjećaju benefiti. Nije riječ samo o broju noćenja, novcu, dakle o ciframa. Crna Gora je promijenila imidž, promijenila filozofiju poslovanja, i jedino gdje zaostajemo to je privatni smještaj. I to ne svuda Kotor, Tivat, Herceg Novi … imaju solidan privatni smještaj. Budva je zaostala.

U kom smislu?

RADULOVIĆ: U smislu ponude, organizacije i promocije svog proizvoda. Imamo i dalje ogroman broj soba koje nemaju kupatilo i toalet, koje nemaju klimu, televizor, nemaju internet, a to su elementarne stvari. Danas je najvažnije da imate dobar internet, ako nemate to, kao da nemate ništa. Takođe je bitno da imate dobru promociju svog proizvoda. Ima dosta apartmana u Budvi koji su vrlo luksuzni, ali nemaju dobru promociju na internetu.

Kakvi su finansijski pokazatelji sezone na osnovu podataka kojima raspolažete kao Udruženje?

RADULOVIĆ: Isključivo se rukovodim faktima, dakle, činjenicama i zvaničnim podacima. A po tim pokazateljima, ovogodišnja ljetnja sezona neće biti lošija od prošlogodišnje. Svi pokazatelji to pokazuju ulasci preko graničnih prelaza, rekordni broj putnika na aerodromima, rekordan broj mobilnih telefona. Nikada više telefona nije bilo u mreži nego ove godine. To su sve pokazatelji uspješnosti sezone.

Koje su bile specifičnosti?

RADULOVIĆ: Sezona je ove godine počela 22. marta i svi hoteli su bili manje više popunjeni. Imali smo april kao nikad u istoriji crnogorskog turizma. I onda imamo maj sa 30 dana kiše. Tako je bilo u prvih deset dana juna. Dakle, 40 dana jako lošeg vremena, ali smo se provukli i nijesmo imali neke velike štete. Ni tokom jula tokom večernjih sati nijesmo imali percepciju da je ljeto, jer smo uveče izlazili u jaknama. Ali, hoteli su cijelo vrijeme bili relativno dobro popunjeni. U to vrijeme podbacio je privatni smještaj. U Budvi pogotovu. To pouzdano znam jer mi unutar CTU-a pratimo podatke o privatnom smeštaju jer to nam je jedan od stubova u ponudi. Mi smo tada preko CTU-a urgirali da spuštaju cijenu.

Kakav je bio efekat?

RADULOVIĆ: Koliko je to uticalo pokazaću kroz podatke. Dakle, kada smo mi urgirali da se spusti cijena u privatnom smještaju bila je druga polovina jula i bio je petak. Na taj dan bilo je 40 odsto manje gostiju u privatnom smještaju nego u istom periodu prošle godine. U ponedjeljak, dakle nakon tri dana od našeg apela i spuštanja cijena, taj minus u popunjenosti iznosio je deset odsto. Dakle, oko 30 odsto se za tri dana „ispeglalo”, što znači da je tržište odreagovalo. Nedopustivo je da putnici čekaju satima da se čekiraju

O valorizaciji aerodroma vodi se i dalje polemika. Pokazuje se sumnja u kvalitet koncesionog akta i to od strane partije kojoj i Vi pripadate?

RADULOVIĆ: Sticajem okolnosti imao sam prilike da vidim analizu koncesionog ugovora i moje je mi- šljenje da taj dokument nije dobar. Međutim, ni ovo stanje koje je sada, ne valja ništa. Svi nedostaci su se pokazali ovog ljeta na tivatskom aerodromu. Imali ste redove od magistrale do aerodromske zgrade. Ljudi su satima čekali da se čekiraju. Dakle, rješenje se mora tražiti, jer ovako ne valja.

Sudbina Montenegroerlajnza godinama je tema koja izaziva pažnju javnosti. Različiti su komentari o modelima za opstanak kompanije, dok kritika na račun države što pomaže nacionalnom avio-prevozniku ne fali. Kakvo je Vaše mišljenje?

RADULOVIĆ: Montenegroerlajnz moramo da spasimo i sačuvamo kako znamo i umijemo. To je krucijalno važno da opstane, da ne zavisimo od drugih, jer imamo destinacije ka kojima pojedini avio-prevoznici nemaju interes da lete. MA će da leti ako treba i sa gubitkom, ali će na taj način da razvija mrežu i dovodi turiste u Crnu Goru. To niko drugo neće uraditi bez mi, jer se drugima ne isplati. Sa svakom novom investicijom Crna Gora je samo bogatija

Koliko je Crna Gora primamljivo tržište turoperatorima koji će prestrukturirati svoje usluge?

RADULOVIĆ: Crna Gora je za to bogom dana. Organizacija samo jednog takvog putovanja će to da pokaže. Jer, na malom rastojanju imate mnogo različitih stvari. Premještanje iz mjesta u mjesto, od jednog do drugog turističkog lokaliteta, neuporedivo kraće traje nego u najprestižnijim destinacijama gdje vam treba deset sati da biste obišli nešto što vas zanima i vratili se nazad u hotel. A tek sa izgradnjom autoputa koliko ćemo dobiti. Auto-put već mijenja sliku Crne Gore, a još nije završen. I svaka nova investicija, svaki novi objekat će da mijenja Crnu Goru, da povećava njenu vrijednost kao turističke destinacije. Što god da se uradi, to je ovdje, ne može ga ponijeti kući. Sve je to Crna Gora. Ona je za toliko bogatija. Nema više brze zarade za kratko vrijeme

Kakva je Vaša poruka vlasnicima privatnog smještaja?

RADULOVIĆ: Da shvate da nema više brze zarade za kratko vrijeme, kao što je to svojevremeno bilo. Moraćemo da se navikavamo da radimo još i više za iste pare. Vi gosta ne možete da dovedete u stan i ostavite. Morate da ga dočekate kao da je u hotelu, ako ne i bolje – sa flašom vina, brošurom grada, Crne Gore… Gost je svetinja kako u hotelu, tako i u privatnom smještaju. On očekuje da mu se nađete pri ruci ako mu treba ljekar, taksista, dom zdravlja, apoteka..