Video
Poruke CDT-a, koje upozoravaju da svako novo odgađanje reforme direktno ugrožava integritet narednih izbornih ciklusa, Rakočević smatra utemeljenim i zabrinjavajućim.
“U potpunosti dijelim zabrinutost kolega iz civilnog sektora, bez čijeg doprinosa prva faza izborne reforme ne bi bila uspješno realizovana. Već na prvoj redovnoj sjednici Skupštine u martu biće ponovo formiran Odbor za izbornu reformu, čime ćemo dobiti pravni okvir za nastavak posla”, kazao je Rakočević za Pobjedu.
On, međutim, smatra da do sada ostvareni rezultati ne mogu biti poništeni.
“Lokalni izbori u jednom danu, profesionalizacija CIK-a, transparentnije finansiranje političkih subjekata i povećanje zastupljenosti manje zastupljenog pola na 40 odsto predstavljaju konkretne i neosporne pomake. Ipak, završetak reforme je neophodan kako bi građani i izborni sistem u cjelini dobili punu korist od rada parlamenta”, dodao je on.
Na tvrdnje vladajuće većine da je izborna reforma već suštinski završena, Rakočević odgovara da je učinjeno važno, ali nedovoljno.
“Reforma je sprovedena parcijalno. Napravljen je iskorak, ali Crna Gora još nema održiv i efikasan pravni okvir koji u potpunosti garantuje izborna prava građana i ravnopravne uslove svim političkim akterima”, kaže Rakočević i dodaje da je zadatak poslanika da reformu dovedu do kraja i tu nema prostora za izgovore niti kreativna tumačenja obaveza.
Govoreći o rokovima za ključne izmjene, poput otvorenih lista i sređivanja biračkog spiska, Rakočević upozorava da problem možda neće biti tehničke prirode.
“Rokovi jesu izazovni, ali uz ekspertizu civilnog sektora i međunarodnih partnera mogu biti ispoštovani. Plašim se, međutim, da glavni problem neće biti vrijeme, već politička volja vlasti. Ne vidim iskrenu spremnost da se uredi birački spisak, posebno jer aktuelna vlast profitira od takozvanog regionalnog izbornog turizma. Isto važi i za otvorene liste – većina partija vlasti ne pokazuje volju da građanima omogući da neposredno biraju svoje predstavnike”, smatra poslanik DPS-a.
Na pitanje da li se izborna reforma svodi na minimum koji zadovoljava formalne EU obaveze, Rakočević kaže da takav pristup postoji kod dijela političkih aktera.
“Postoji tendencija da se brzinski ispunjavaju formalni uslovi za članstvo u EU, bez suštinskog prihvatanja demokratskih vrijednosti na kojima Evropa počiva. Opozicija je jasno zainteresovana da se reforma završi i da izborni uslovi budu jednaki za sve, uz direktan izbor poslanika, odbornika i čelnika lokalnih samouprava”, naglašava Rakočević.
Upitan da li je izborna reforma i dalje talac partijskih interesa, Rakočević poručuje da će otvorene liste biti ključni test političke volje.
“Ne vidim spremnost vlasti da partijske interese podredi interesima građana. Spremnost da se prihvate otvorene liste biće ključan pokazatelj da li neko zaista želi demokratizaciju sistema. Čini se da ko god vlast izbjegava da se izloži sudu birača u punoj mjeri. DPS će insistirati na otvaranju lista i direktnom izboru čelnika opština, Glavnog grada i Prijestonice. Pritisak javnosti i NVO sektora će biti neophodan da se razumije ključni partijski interes svih političkih subjekata radi demokratizacije izbornog sistema i društva u cjelini”, smatra Rakočević.
Komentarišući neuspjeh konkursa za izbor predsjednika i članova CIK-a, Rakočević smatra da kriterijume ne treba snižavati.
“Zakonom su postavljeni veoma visoki standardi i mislim da ih ne treba mijenjati. To ne znači da dio kandidata koji su se prijavili za poziciju člana CIK-a ne ispunjavaju uslove za tu poziciju. Međutim, Komisija ne može razmatrati kandidate za članove CIK-a ukoliko prethodno ne može predložiti predsjednika. Treći javni poziv biće raspisan uz dosljedno poštovanje profesionalnih i zakonskih kriterijuma, što bi, siguran sam, trebalo da dovede do izbora depolitizovane i stručne Centralne izborne komisije”, pojašnjava on.
Na pitanje da li ponavljanje konkursa govori o nedostatku profesionalnog kadra, Rakočević kaže da Crna Gora ima potencijala.
“Crna Gora ima dovoljno ljudskog potencijala za izgradnju nezavisnih i profesionalnih institucija. Problem vidim u manjku povjerenja u one koji te procese sprovode, u ovom slučaju Skupštinu. Strogi kriterijumi u dosadašnjim konkursima pokazuju odlučnost Komisije da ne pravi compromise sa osnovnim principima stručnosti, iskustva i depolitizacije. Upravo zato vjerujem da će treći poziv privući još veći broj kvalitetnih kandidata, koji mogu da odgovore zadatku, baš kao što se na drugi poziv javio veći broj kvalitetnih kandidata nego prvi put kada je Komisija raspisala javni oglas”, zaključio je Rakočević.
Preporučeno
