Prema njegovim riječima, kad je već tako revnosno najavljeno zakazivanje sjednice, naslućuje se epilog.

” Shvatili su, očigledno, da bi neizvršenje odluke Upravnog suda, koji je u sporu pune jurisdikcije ocijenio da je Brđanin nezakonto smijenjen, predstavljala krivično djelo. Zato su išli na sistem da ispoštuju odluku i vrate Brđanina, ali očigledno samo da se forma ispoštuje. Da ne prejudiciramo, ali sve ukazuje da se ide na toda izvještaji neće dobiti prelaznu ocjenu, kako bi imali formalno-pravno pokriće za smjenu. U osnovi politika daje posljednju riječ, kandidat će biti onaj oko koga se većina složi”, smatra Rakočević.

Biće na dnevnom redu 

Podsjetimo, predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost Miodrag Laković (PES) potvrdio je juče da će to parlamentarno tijelo najvjerovatnije 20. decembra razmatrati zaostale izvještaje direktora Uprave policije Zorana Brđanina.

” Predložiću za dnevni red dva izvještaja gospodina Brđanina iz prošle godine koji će najvjerovatnije biti razmatrani za sedam dana. Još nijesmo odredili termin, ali mogao bi biti 20. decembar”, rekao je Laković novinarima nakon sjednice.

Iako ih je Brđanin predao u predviđenom roku, u polugodišnjim izvještajnim periodima, za jun i decembar 2022. godine, a o njima se prethodni saziv parlamenta nije nikada izjasnio, aktuelni ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović (DS) najavio je da će, ukoliko budu negativni, na osnovu toga predložiti smjenu Brđanina. To je kazao dan nakon što je Brđanin na osnovu presude Upravnog suda vraćen na poziciju sa koje ga je nezakonito smijenila Abazovićeva vlada.

To bi, kako se tumači iz ugla većine, bila jedina opcija da se ispoštuje odluka Upravnog suda, a ujedno nađe modus da se zakonito predloži smjena Brđanina koji je biran na petogodišnji mandat, na osnovu javnog konkursa i izbor između 19 kandidata. Ipak, pravna javnost se ne slaže sa time ima li ovaj saziv Skupštine osnov da odbor retroaktivno razmatra izvještaje o učinku policije za period od prije dvije godine.

Posebno zato što je to osporio i Upravni sud svojom odlukom, precizirajući da se Vlada, prilikom smjene Brđanina, neosnovano pozvala da nerazmatranje izvještaja o radu kao argumentom da Brđaninov rad nema zeleno svjetlo nadležnog skupštinskog odbora.

Prethodno, juče, Odbor je usvojio izvještaj dosadašnjeg v. d. direktora Uprave policije Nikole Terzića za period od 1. juna do 15. novembra, na sjednici održanoj u gluvoj sobi, kojoj je prisustvovao i Terzić.

” Konstatovali smo određene probleme i nedostatke, ali u odnosu na sve što opterećuje rad policije smatrali smo da je izvještaj zaslužio pozitivnu ocjenu”, rekao je Laković novinarima nakon sjednice.

Odgovarajući na pitanje novinara hoće li, u slučaju da izvještaji Brđanina ne dobiju zeleno svjetlo Odbora, zahtijevati njegovu smjenu, Laković je odgovorio da o tome odlučuje Vlada, a ne to parlamentarno radno tijelo.

” Mi cijenimo izvještaj. Postoji zakonska mogućnost za razrješenje koja je definisana članom 16. Zakona o unutrašnjim poslovima. Da li će ministar, ukoliko izvještaj bude negativan, iskoristiti tu mogućnost i to predložiti Vladi, to je na njima”, rekao je Laković.

Svrha izvještaja i zakonski rok

Upitan kako komentariše stav Siniše Gazivode, advokata Brđanina, da se ti izvještaji za 2022. godinu sada ne mogu ni razmatrati jer datiraju iz prošle godine, on je naveo da u Odboru imaju obavezu da sve zaostale materijale razmatraju.

” Mi ćemo se u odnosu na tu obavezu odnijeti. Što se tiče pravne procedure, u to ne ulazimo. Odbor mora da ima kontinuitet u svom radu pa smatramo da nam je to i definisano kao obaveza”, rekao je Laković.

Advokat Siniša Gazivoda, međutim, ocijenio je da je Upravni sud u slučaju Brđanina jasno podsjetio na presudu iz 2021. godine, u kojoj se kaže da nepostupanje u roku, odnosno nerazmatranje izvještaja u ovom slučaju, znači da je nadležni organ dao saglasnost, odnosno odobrenje.

Gazivoda je precizirao i da je svrha parlamentarne kontrole blagovremeno razmatranje izvještaja dva puta godišnje, a ne njihovo držanje u fioci po godinu ili dvije dana do momenta kad ne zatrebaju za nešto drugo.

Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, direktor policije ima obavezu da da dva puta godišnje i to najkasnije do 1. juna i 1. decembra podnese izvještaj skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu.

Odbor, međutim, prema poslovniku nema utvrđen rok u okviru kojeg se mora izjasniti.

U sadašnjoj situaciji, novi saziv parlamenta će razmatrati izvještajni period koji obuhvata mandat čak dvije prethodne vlade, Krivokapićeve do aprila 2022. i Abazovićeve koja je trajala do avgusta iste godine a onda funkcionisala u tehničkom mandatu.

Zanimljivo je da je poslanik Građanskog pokreta Ura i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić izabran je na jučerašnjem zasijedanju Odbora za potpredsjednika tog parlamentarnog radnog tijela.

Adžić je bio ministar u vrijeme kada je Brđanin smijenjen na insistiranje tadašnjeg premijera Dritana Abazovića koji je smatrao da je Brđanin funkcionalno odgovoran zbog toga što je uhapšen jedan od njegovih pomoćnika – Dejan Knežević zadužen u policiji za borbu protiv organizovanog kriminala. 

Istom Kneževiću za zasluge u borbi protiv kriminala zahvalnicu je uručio upravo Dritan Abazović na Dan nezavisnosti 2021. godine.

Ujedno, za period koji obuhvata izvještaje o radu policije za 2022. godinu, koje je Brđanin podnio u zakonskom roku – poklapaju se sa izvještajnim periodom u kojima je Evropska komisija u svom izvještaju iz 2022. godine ukazala na izvjestan napredak upravo u ovlasti borbe protiv korupcije, hapšenja članova organizovanih kriminalnih grupa i zapljene rekordne količine droge. Dok je u drugim oblastima, naročito pravne reforme upisala stagnaciju ili nazadovanje.

ŠARANOVIĆ: Povjerenje se stiče predanim radom i rezultatima

Sjednici Odbora juče je, po pozivu, prisustvovao i aktuelni ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, koji je novinarima kasnije rekao da još uvijek nije imao nikakvu komunikaciju sa Zoranom Brđaninom, ali i najavio da će sa njim razgovarati čim mu to dozvole obaveze.

” Kao legalista i kao neko ko obavlja funkciju u javnom interesu, moram imati komunikaciju sa svakim policijskim službenikom počev od direktora policije ko god on bio. Posebno je bitno da omogućim da, bez obzira na otvorena pitanja, građani ne trpe bilo kakve posljedice”, rekao je Šaranović.

Upitan hoće li Brđanin imati njegovo povjerenje, Šaranović je kazao da se povjerenje ne daje ad hok već da se stiče predanim radom i rezultatima.

” Sa gospodinom Brđaninom do sada nijesam sarađivao da bih mogao da kažem uživa li moje povjerenje ili ne. Važno je da omogućim da sistem funkcioniše. Od svih tražim da posao obavljaju u skladu sa zakonom i to se isto odnosi i na gospodina Brđanina”, zaključio je Šaranović.

Što je Upravni sud potencirao 

Upravni sud je, uvidom u spise predmeta, utvrdio i u slučaju Brđanin presudio da nije bio ispunjen uslov iz člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima za pokretanje postupka razrješenja direktora Uprave policije „jer izvještaji direktora policije iz 2022. godine nijesu ni bili dio dnevnog reda na sjednici Odbora za bezbjednost, niti su bili predmet razmatranja“.

Navodi se da je Uprava policije Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore dostavila dva izvještaja o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, koji, kako se utvrđuje iz Informacije sekretarke Odbora od 18. 7. 2023. godine, nijesu bili predmet razmatranja na sjednicama Odbora.

” Zaključak tužene (Vlade) da okolnost što Odbor predmetne izvještaje nije uzeo u razmatranje u razumnom roku stvara pretpostavku da ih nije ni prihvatio, za Sud je apsolutno neprihvatljiv i krajnje proizvoljan imajući u vidu da su odredbe člana 16 Zakona nedvosmislene i ovlašćuju isključivo nadležni skupštinski odbor da prihvati, odnosno ne prihvati izvještaj direktora Uprave policije, i to, podrazumijeva se, u proceduri regulisanoj Poslovnikom Skupštine Crne Gore (članovi 69 – 71 Poslovnika koji se odnose na rad u odborima)”, navedeno je u presudi Upravnog suda kojom je, suštinski, ukinuta prethoda vladina odluka o smjeni Brđanina. 

Pored toga, Upravni sud je utvrdio da je Vlada pogrešno tumačila presude ovog suda U. br. 3274/21 od 21. 10. 2021. godine u smislu tretiranja pretpostavke o neprihvatanju izvještaja.

” U navedenoj odluci Sud je utvrdio sasvim suprotno – da nepostupanje u zakonom predviđenom roku od 20 dana stvara pretpostavku da je javnopravni organ dao saglasnost, odobrenje ili potvrdu (četvrta stranica, drugi pasus). Takvo tumačenje sudske odluke je i u praksi Evropskog suda za ljudska prava prepoznato kao „krajnje proizvoljno“ ili „veoma pogrešno tumačenje“ jer se ne radi o pogrešnom čitanju teksta, već o sasvim pogrešnom tumačenju koje nesumnjivo dovodi do „uskraćivanja pravde“ u kontekstu povrede prava na pravično suđenje iz člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Bochan protiv Ukrajine (br. 2) VV, stavovi 63-65)”, navedeno je u obrazloženju presude.