Video
Polazeći od onoga što je vladajuća većina već do sada uradila u okviru radnih grupa, uz pomoć predstavnika NVO sektora i akademske zajednice, mislim da je realno da se posao na reformi izbornog zakonodavstva završi u predviđenom roku. Svi politički subjekti koji žele stabilnost države, moraju pristupiti radu. Uskratiti parlamentarni dijalog na temu izbornih zakona i izostanak usvajanja preporuka OEBS-a i Evropske komisije, značilo bi prihvatiti odgovornost za nestabilnost, koja bi nas odvela u smjeru suprotnom od vrijednosti parlamentarnih demokratija kojima svi težimo, kaže u intervjuu Dnevnim novinama šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević.
Preporučeno
Rakočević poručuje da sa DPS-om niko ne može praviti dogovore na bazi ucjene, te da će u okviru Odbora za izborno zakonodavstvo i unapređenje sistema, “u skladu sa preporukama i standardima Evropske unije, razgovarati vrlo otvoreno o svim predlozima vezanim za održavanje izbora 2020. godine, kako to i predviđa Odluka o formiranju ovog tijela, koje ima za zadatak da dođe do najboljih rješenja u oblasti izbornog zakonodavstva”.
Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva čije formiranje je prošle godine inicirala Demokratska partija socijalista, konačno je, odlukom poslanika od 23. avgusta kompletiran. Obzirom na sve polemike koje su pratile formiranje Odbora vjerujete li da ćete uspjeti da zajednički dođete do unaprijeđenih rješenja izbornog zakonodavstva?
RAKOČEVIĆ: Namjera Demokratske partije socijalista je da, kao ključna politička snaga, permanentno podstiče proces demokratskog sazrijevanja u Crnoj Gori, posebno unapređujući izborni ambijent, nakon svih izbornih provjera.
Izlaznost na parlamentarnim izborima 2016. godine, koja je bila iznad 72 odsto, ukazuje na veliko povjerenje koje građani imaju u izborni proces. Ipak, mi smo spremni da dodatno unapređujemo izborno zakonodavstvo, skladno preporukama OEBS-a i Evropske komisije, a podsjetiću Vas da i države Evropske unije dobijaju preporuke međunarodne zajednice povodom poboljšanja uslova za sprovođenje izbora. Sigurni smo da ćemo i nakon 2020. godine, i pored toga što ćemo usvojiti sve preporuke, dobiti nove. To je neprekidni proces demokratizacije jednog društva i sistema države.
Crnogorska opozicija je pokazala zašto je ovoliko dugo opozicija. Nedosljednost i politička nepredvidivost, što je karakteristika naše opozicije, ih smješta na marginu političke scene toliko godina.
Ipak, ne vidim da opozicija u jednoj državi može imati veći interes nego da predloži uslove po kojima će se održati izbori, a u skladu sa najboljom evropskom praksom. Nas u DPS-u, upravo takva okolnost čini optimistima da će se opozicija vratiti radu odbora, gdje je vladajuća većina, sa ekspertima iz akademske zajednice i nevladinog sektora, već pripremila ozbiljna zakonska rješenja, koja trebaju da posluže kao platforma za dijalog.
Nakon formiranja Odbora, SDP je pozvao opoziciju na dogovor oko zajedničke platforme i uslovima za fer i slobodne izbore. Mogu li se pojaviti nova uslovljavanja, poput insistiranja na formiranju tehničke vlade… O čemu se radi?
RAKOČEVIĆ: Raduje da je dio opozicije pokazao spremnost na dijalog, makar između njih samih. Nedostatak demokratskog kapaciteta koji je uslov za razgovor, ne može nikada voditi racionalnom rješenju, a politika treba da bude veoma racionalna djelatnost.
Nakon poplave kalkulacija, neistina, lažnih vijesti i nezrelosti, nije jednostavno napraviti analizu. Uz to, čini mi se da je takav napor čak i suvišan, jer valjda je svima jasno nakon ovoliko godina, da sa DPS-om niko ne može praviti dogovore na bazi ucjene. Dakle, u okviru Odbora za izborno zakonodavstvo i unapređenje sistema, u skladu sa preporukama i standardima Evropske unije, razgovaraćemo vrlo otvoreno o svim predlozima vezanim za održavanje izbora 2020. godine, kako to i predviđa Odluka o formiranju ovog tijela, koje ima za zadatak da dođe do najboljih rješenja u oblasti izbornog zakonodavstva.
Demokrate, čija su dva člana ušla u Odbor, trude se na sve načine da pokažu kako je DPS prihvatila njihov, odnosno briselski plan, te da je “kapitulirala”. Međutim, upravo je DPS inicirala formiranje ovog tijela kako bi se povećalo povjerenje javnosti, te da je za DPS dogovor prioritet…
RAKOČEVIĆ: Demokratska partija socijalista je danas, nakon 30 godina superiorne državne politike, mnogo više posvećena pitanjima od suštinskog značaja za bolji život svih građana Crne Gore, a mnogo manje nas uzbuđuju dnevnopolitička medijska nadgornjavanja i plaćene promo kampanje. Javnosti radi, podsjetiću da prva Odluka, koju dio opozicije nije prihvatio, ima samo četiri razlike u odnosu na drugu, koja je tim opozicionarima prihvatljiva. I to nije samo moje zapažanje, već i ocjena koju je dala međunarodna zajednica, kojoj se često okrenemo kada posumnjamo da u domaćoj javnosti nedostaje objektivnosti na određenu temu. Međutim, sve i da nije tako, da je ta odluka suštinski drugačija, a nije, DPS ne bi imala problem da takvu odluku prihvati, ukoliko bismo ocijenili da je u interesu građana. To je razlika između zrele i infantilne politike.
Demokrate sada spominju “tehničku vladu” iako “njihovi amandmani” na neki način isključuju tu opciju?
RAKOČEVIĆ: Prihvatanjem jedne od pomenutih promjena, DPS je iskazala saglasnost da “tehnička vlada” nije prihvatljiva. Preciznije, u članu 11 nove Odluke, sada stoji:
“Odbor će definisati model za obrazovanje nezavisnog nadzornog tijela za praćenje dosljedne primjene usvojenih zakona i podzakonskih akata, te ostvarivanja prava i sloboda učesnika u izbornom procesu” DPS je prihvatila takvo rješenje jer smatra da jedina legitimna Vlada može biti ona kojoj podršku obezbijedi parlament, nakon izbora, a da je „nezavisno nadzorno tijelo” model koji može biti pravilo za sve izborne provjere.
U javnosti se spekuliše sa kojim ste sve partijama razgovarali u fazi dogovora oko izglasavanja tog predloga?
