Konferenciju je otvorio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, a prisutnima su se u okviru uvodnih obraćanja obratiti Marjan Šarec, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova i Rikardo Seri, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Andrija Mandić je u uvodnom izlaganju rekao kako je ovo veoma važan sastanak.

“Ova parlamentarna većina u punom partnerstvu sa Vladom, zatvoriće sva pregovaračka poglavlja. Takođe, ističem i ulogu opoziciju u ovom procesu“, rekao je Mandić.

Mandić je napomenuo da će većina i, kako je kazao, konstruktivna opozicija raditi sve da završe sve ono što je do njih.

“Takođe, naše učlanjenje zavisi i od drugih članica EU. Proširenje nije samo vizija, već nužnost, Crna Gora je spremna da bude dio rješenja. proces EU nije samo tehnički on je duboko politički, društveni, ekonomski i kulturni”, rekao je Mandić.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je kako je Crna Gora od 2023. do 2024. napravila veliki iskorak, te da su u zatvaranju poglavlja učestvovali i vlast i opozicija.

“Zadaci su jasni – borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, sloboda medija, sprečavanje uticaja trećih zemalja, a ne zaboravimo ni na reformu izbornog zakonodavstva. Lokalni izbori treba da budu održani u jednom danu, jer konstantne izborne trke koče rad političkih institucija. Crna Gora je mala zemlja koja ne može poremetiti poredak EU, a simbolički značaj i ulazak u EU je neprocjenjiv. Crna Gora treba vrpiti snagu iz bogate istorije, kao samostalna i suverena zemlja bez ikakvog kompleksa prema drugima.. Nek je vječna Crna Gora”, rekao je Šarec.

Odnosi Crne Gore sa Hrvatskom, istakao je Šarec, i dalje nijesu idealni.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je da evropske integracije za Crnu Goru predstavljaju ostvarenje generacijskog sna o društvenoj i ekonomskoj transformaciji.

Otpravnik poslova Delegacije EU u Crnoj Gori Rikardo Seri istakao je kako je pred našom državom još mnogo posla u procesu evropskih integracija, ali da stvari idu u pravom smjeru.

“Crna Gora je predvodnik u ovom procesu, preduzela je i dodatne korake da se uskladi sa našom vanjskom politikom u vezi sa ruskom agresijom na Ukrajinu. Tako da mogu ocijeniti da se Crna Gora nalazi u dobroj poziciji”, smatra on.

Predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Ivan Vuković (DPS) kazao je kako opozicija kao apsolutni prioritet vidi evropske integracije, zbog čega će uvijek podržati svaki akt Vlade koji našu državu približava EU.

“Crna Gora je ipak postala poprište raznih ideja, ima aktera, među kojima i nekih u vlasti, koji žele to da spriječe. Možete ih prepoznati i na osnovu posljednje rezolucije Evropskog parlamenta, na osnovu njihove fascinacije Vladimirom Putinom, na osnovu poslušnosti prema Aleksandru Vučiću i solidarnosti sa Miloradom Dodikom.

Kao posljedica njihovog uticaja, ova Skupština je nedavno donijela kontroverznu rezoluciju o Jasenovcu, sa ciljem da uništi naše dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom. Nakon toga su donijeli protivustavnu odluku o penzionisanju jedne sutkinje Ustavnog suda, što je izazvalo najveću parlamentarnu krizu u proteklih 10 godina”, istakao je on.

Vuković je dodao kako dio vlasti targetira medije i civilni sektor.

“Ovo je najveća prepreka koja stoji između nas i naše evropske budućnosti”, kazao je on.

Evropski poslanik Austrijske narodne stranke Rajnhold Lopatka kazao je kako je čuvanje slobode medija veoma značajno u pogledu evropskih integracija, te da je vrlo važno imati nezavisne medije.

Potpredsjednik Skupštine Nikola Rakočević (DPS) rekao je da je opozicija u Crnoj Gori ta koja je 2017. uvela državu u NATO, te da je ona otvorila proces pristupanja EU.

“Postoji prijetnja da bi evropski put Crne Gore mogao biti usporen. Otkad je ovaj saziv parlamenta konstituisan, stalno se dešavaju provokacije. U glavnom kabinetu u ovoj zgradi je zastava druge države, zastava Crne Gore odstranjena je iz hola Skupštine, uveden je novi logo koji se povezuje sa nestankom ove države 1918. godine. Sve to se radi kako bi polarizovali društvo i skrenuli Crnu Goru sa puta ka EU”, kazao je Rakočević.

Rakočević je rekao da su, pored Hrvatske, i odnosi sa BiH pogoršani, te da se jača partnerstvo sa Dodikom.

“Uz jasnu direktivu iz Beograda se opstruira evropski put Crne Gore”, konstatovao je on.

Vasilije Čarapić (PES) kazao je kako je ta stranka pouzdan partner EU.

“Smatramo da smo u tom polju već dokazani, nastavićemo da budemo politička snaga koja donosi promjene i približava Crnu Goru EU. Upravo mi smo partija dobrih predaka našim potomcima. Kad god neko pokušava da integriše teme iz prošlosti, mi kažemo da smo mi budućnost sad”, rekao je on.

Na evropskim parlamentarcima je da prosude da li je dio parlamentarne većine iskreno za članstvo u EU, poručio je Abaz Dizdarević (DPS).

“Upravo je u Evropskom parlamentu nedavno usvojena rezolucija u kojoj je navedeno da se u Crnoj Gori bude duhovi prošlosti. Te duhove ne budi opozicija, već aktuelna većina, koja time želi da zaustavi naš evropski put. Tako je bilo i kad smo pristupali NATO-u, kada je to opstruirano”, naglasio je on.

Dizdarević je potom pokazao fotografiju predsjednika Skupštine Andrije Mandića sa Vladimirom Putinom, prilikom njegove posjete Beogradu 2019. godine.

Edina Dešić iz Bošnjačke stranke podsjetila je kako je 80 odsto građana Crne Gore za članstvo u EU, te da je to najširi konsenzus koji postoji u našoj državi.

“Nastavljamo sa reformama i napretkom, jer budućnost Crne Gore pripada Evropskoj uniji”, istakla je Dešić.

Boris Mugoša (SD) kazao je kako je kontrolna uloga parlamenta svedena na najniže grane, da je od 13 premijerskih časova održano tek sedam, da opozicija ne može kontrolisati rad izvršne vlasti, te da većina na taj način doživljava jačanje parlamentarne demokratije.

“Iz većine smo nedavno čuli da demokratija nije vladavina prava, nego vladavina većine. U ovom parlamentu se 13 mjeseci ne dozvoljava popuna upražnjenog mjesta u Ustavnom sudu, devet mjeseci po ostavci dva člana Tužilačkog savjeta nijesmo imenovali nove jer većina to ne želi, ovdje 10 mjeseci stoje u fijoci tri urgencije tužilaštva da se skine imunitet poslaniku vlasti, u ovom parlamentu obavljaju se nezakonita imenovanja”, dodao je on, naglasivši kako u parlamentu postoje pokušaji istorijskog revizionizma i promjene samog karaktera države, pri čemu se veličaju i ratni zločinci.