To je ključna poruka koja se čula juče na konferenciji o budućnosti proširenja Evropske unije, koju je organizovala Skupština Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova, a koja je u Podgorici ugostila više predstavnika Evropskog parlamenta.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je, otvarajući konferenciju, poručio kako će aktuelna parlamentarna većina u partnerstvu sa Vladom zatvoriti sva preostala pregovaračka poglavlja.

– Moram da istaknem i veoma konstruktivnu ulogu opozicije u cijelom ovom poslu. Mi smo za kratko vrijeme pokrenuli Crnu Goru sa mrtve tačke na kojoj ju je ostavio raniji režim i hrabro krenuli naprijed. Danas više niko ne sumnja da je Crna Gora sposobna da ispuni sve kriterijume za članstvo i to u rekordnom roku – rekao je Mandić.

U kontekstu borbe protiv korupcije i kriminala, Mandić je pomenuo osnivanje Anketnog odbora koji je, kako je rekao, osvijetlio mrak koji je pokrivao Crnu Goru gotovo 80 godina totalitarne vladavine bivšeg režima.

– Danas sa ponosom ističemo da parlament nije samo prostor političke debate, već ključni akter u procesu pristupanja EU. Naša Skupština aktivno radi na donošenju evropskih zakona, ostvarivanju demokratskog nadzora i podsticanju javnog dijaloga o evropskim politikama i vrijednostima – naveo je Mandić.

Ocijenio je i kako je podrška koju evropski partneri pružaju Crnoj Gori pokazatelj da Evropa računa na Crnu Goru, kao što i Crna Gora računa na Evropu.

– Računamo, jer ovaj proces ne zavisi samo od nas. Ova parlamentarna većina i konstruktivna opozicija će uraditi sve da završimo sve što je do nas. Ali, naše članstvo u EU zavisi i od država članica i njihove podrške našem plemenitom cilju – kazao je Mandić.

Poručio je i kako pomirenje i demokratija nijesu mogući bez istinskog suočavanja sa totalitarnom prošlošću ove zemlje. U tom kotekstu, Mandić je zahvalio poslanicima Evropskog parlamenta koji su u rezoluciji usvojenoj 18. juna ove godine insistirali na otvaranju arhiva i tajnih dosjea bivših jugoslovenskih republika kako bi se istražili i riješili zločini komunističkog režima.

– Lično smatram da treba da učimo od EU kada je ova važna stvar u pitanju, jer je ona još 90-ih godina pokazala kako se liječe rane koje iza sebe ostavila diktatura komunističkog aparata – zaključio je Mandić.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je da Izvještaj EP o napretku Crne Gore potvrđuje da je naša zemlja napravila značajan iskorak od 2023. do 2024. godine i da je predvodnik u procesu integracija.

– Volja ne smije posustati uprkos svim poteškoćama. Bitno je da su u dosadašnjem procesu zatvaranja poglavlja učestvovale i partije opozicije, što ukazuje na visok stepen zrelosti i svjesnosti da bez ujedinjenja svih snaga napretka nema – kazao je Šarec poručujući i dodao kako će u predstojećem periodu trebati puno volje svih političkih aktera u parlamentu kako bi se što brže i što efikasnije zatvorila preostala poglavlja.

Govoreći o geopolitičkoj poziciji Crne Gore, Šarec je poručio da je ona već godinama evroatlantski orijentisana i da je to potvrdila učlanjenjem u NATO u kome je, smatra on, kredibilan i pouzdan partner.

– Crna Gora treba da bude država u kojoj nije bitno ko je koje vjere i kojim slovima piše, a kamoli kako je politički orijentisan. Bitno je samo ko je pošten, ko voli i ko ne voli Crnu Goru – kazao je Šarec.

On je ocijenio da je Plan rasta za Zapadni Balkan, iz koga je Crna Gora već dobila avans od 26,8 miliona eura, od velike važnosti.

Podsjećajući na zadatke koje Crna Gora mora da ispuni kako bi dobila preostali novac predviđen Planom, Šarec je posebno naglasio reformu izbornog zakonodavstva.

– Lokalne izbore treba održati u jednom danu, jer konstantne izborne utakmice koče rad institucija. Crna Gora je mala zemlja, pa se politička borba u pojedinoj opštini ili gradu prenese na nacionalni nivo. U takvoj atmosferi teško je raditi i donositi zrele odluke – kazao je Šarec.

Kada je riječ o odnosima sa susjedima, Šarec podsjeća da odnosi sa Hrvatskom nijesu idealni, ali i da je postignut veliki napredak u dosadašnjem dijalogu.

– Dvije zemlje razgovaraju i to je pohvalno. Bilateralna pitanja ne smiju imati uticaj na proces kao što nijesu imala ni prilikom proširenja 2013. godine. Ta pitanja do danas nijesu riješena nego čekaju na bolja vremena. Nije bilo blokade i ne smije je biti ni u slučaju Crne Gore – poručio je Šarec.

Ističući da dio posla mora da odradi i sama EU, Šarec je naglasio kako je govoriti o reformi evropskih institucija prije prijema najnaprednijih članica „utopizam, koji nema veze sa realnošću“.

– Crna Gora je mala zemlja i ne može poremetiti poredak EU, a simbolički značaj njenog ulaska i proširenja EU je neprocjenjiv za obje strane – istakao je Šarec.

Uz podsjećanje da je Crna Gora na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji zatvorila i Poglavlje 5, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević ocijenila je kako je taj napredak dokaz da naša zemlja ima kapacitet da isporuči rezultate i iz najzahtjevnijih oblasti.

Naglasila je i da „Evropa koja oklijeva pred proširenjem ne ispunjava svoju istorijsku ulogu“.

– Zato danas ne govorimo samo o tehničkom procesu nego i o povjerenju. Ohrabruje nas obnovljeni momentum proširenja i jasna politička volja da se prizna strateška važnost Zapadnog Balkana. To je odgovor na nepovoljnu stvarnost koju ne smijemo ignorisati. Za Crnu Goru evropska integracija predstavlja ostvarenje generacijskog sna o društvenoj i ekonomskoj transformaciji – rekla je ministarka Gorčević.

Dodala je i da je nedavnim zatvaranje najzahtjevnijeg finansijskog Poglavlja 5 Crna Gora poslala jasnu i nedvosmislenu poruku da je spremna da proces zatvaranja poglavlja pretvori u proces otvaranja evropske budućnosti.

– Izuzetno cijenimo snažnu podršku evropskih institucija i nedavno usvojenu rezoluciju u EP. Gospodin Šarec je u njoj vjerodostojno uobličio sva naša nastojanja, postignuća i izazove na ovom putu. Pažljivo sagledavamo sve sugestije i primjedbe sadržane u rezoluciji, jer ih doživljavamo kao konstruktivan doprinos našem daljem napretku. One predstavljaju dragocjene smjernice koje će biti ugrađene u buduće aktivnosti – kazala je ministarka i dodala da podrška evroparlamentaraca dodatno učvršćuje našu odlučnost da ostanemo dosljedni evropskim vrijednostima.

Zamjenik šefa Delegacije EU u Podgorici Rikardo Seri podsjetio je da je Crna Gora, od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, zatvorila njih sedam i u tom kontekstu naglasio da je pred nama još dosta posla.

– Jasno je da se stvari kreću u pravom smjeru i da sa vaše strane postoji stvarna volja. S druge strane, i EU ima isti stav. Proširenje jeste prioritet. Geopolitičko okruženje samo potvrđuje koliko je važno da imamo snažnu i ujedinjenu Evropu. EU želi da Zapadni Balkan iskoristi ovu priliku. Uspjeh Crne Gore i vaših susjeda biće i uspjeh EU – kazao je Seri.

Da bi Crna Gora ostvarila sve zacrtane ciljeve, Seri naglašava kako je neophodno da se u narednih godinu i po završi ogroman posao.

– Dosta toga treba uraditi, ne samo u tehničkom smislu nego i sa temeljnim segmentima samog procesa kao što su unapređenje rada institucija, jača borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i povećanje nezavisnosti, efikasnosti i profesionalnosti pravosuđa. Ne smijemo zaboraviti ni reformu izbornog zakonodavstva. Takođe, aktivnosti na dobrosusjedskim odnosima treba nastaviti – rekao je Seri, zaključujući da je za sve to ključan rad Skupštine i svih političkih aktera u njoj.

Tokom debate koja je uslijedila, rumunski poslanik u EP Šerban Dimitrije Sturza je ocijenio da je Crna Gora pokazala svoju dosljednost u preuzetim obavezama i ostvarila realan napredak.

Rekao je i kako Rumunija i Crna Gora imaju zajedničku istoriju vrijednosti i poštovanja kulture i tradicije kao elementa socijalne kohezije i ukorijenjenosti kolektivne svijesti u principu pravoslavlja.

– Saradnja na očuvanju istorijskog, religioznog i kulturnog naslijeđa predstavljaće osnovu naših bilateralnih odnosa i promovisati Evropu u kojoj nacionalni identiteti nalaze svoje mjesto u zajedničkom projektu – naveo je Sturza.

Ocijenio je i da je evropski put Crne Gore vođen principom demokratije, poštovanja ljudskih prava, regionalnom saradnjom i čvrstom privrženošću nacionalnom identitetu i dodao da je tako bilo i u Rumuniji.

– Evropi je potrebna Crna Gora isto onoliko koliko je Crnoj Gori potrebna Evropa. U vrijeme kada se velike sile trude da prošire svoj uticaj, Evropa mora da prepozna da je proširenje strateška neophodnost. Moramo integrisati Zapadni Balkan kako bismo obezbijedili prosperitet i bezbjednost našeg kontinenta. Crna Gora je danas najnaprednija kandidatkinja, a reforme u oblasti pravosuđa, profesionalizacije administracije, slobode medija i borbe protiv korupcije moraju ostati prioriteti na tom putu – kazao je Sturza.

Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković poručio je da će opozicija nastaviti da podržava svaku odluku koja nas približava EU, ali i naglasio da je Crna Gora posljednjih godina postala poprište različitih ideja koje su suprotne svima koji se bore za to da ona postane funkcionalna liberalna demokratija i 28 članica Unije.

– Postoje politički akteri, od kojih su neki i u vladajućoj većini, koji naporno rade na tome da to spriječe. Možete ih prepoznati na osnovu njihove političke fascinacije Vladimirom Putinom, političke poslušnosti Aleksandru Vučiću i političke solidarnosti sa Miloradom Dodikom. Posljedica njihovog zloćudnog uticaja je nedavna Rezolucija o genocidu u Jasenovcu čiji je jedini cilj bio da unište naše dobre odnose sa Hrvatskom. Nakon toga, donijeta je i neustavna odluka o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda, što je izazvalo najveću političku krizu u posljednjoj deceniji u Crnoj Gori. Oni su najveća prepreka naše evropske budućnosti – rekao je Vuković.

Na njegove navode nadovezao se austrijski europarlamentarac Rajnhold Lopatka ističući kako se i svi oni suočavaju sa krizama sigurni da će ih biti još više.

– Za mene je najvažnije kako se s tim krizama nosimo. Smatram da ste vi bili u stanju da se nosite sa krizama jer ste uključiuli Venecijansku komisiju i mislim da će njeno mišljenje poštovati svi u parlamentu – rekao je Lopatka.

Dodao je da su EU potrebne uspješne priče i da se iskreno nada da će u idućem poglavlju bloka Crna Gora biti na prvom mjestu.

Poslanik EP iz Slovenije Vladimir Pribilič naglasio je da je Crna Gora testni primjer za buduće proširenje EU.

– Ukoliko EU ne može da ispuni svoju obavezu prema najnaprednijoj zemlji kandidatu, onda se njena sposobnost da obezbijedi demokratiju i prosperitet na Zapadnom Balkanu dovodi u pitanje. Mi sebi to ne smijemo da priuštimo, a ne smije ni Crna Gora. Dobra vijest je da se Evropa budi i da postaje svjesna ove realnosti – kazao je on.

Istakao je da Crna Gora mora napredovati jer članstvo, kako je objasnio, zahtijeva potpunu transformaciju.

Europarlamentarac Lukas Mandl je tokom izlaganja naglasio značaj odluka zvanične Crne Gore da se uskladi sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.

– To je od ključne važnosti u geopolitičkim izazovima i napetostima – zaključio je Mandal.

U završnici jučerašnje konferencije u crnogorskom parlamentu usvojena je zajednička izjava kojom se potvrđuje da je budućnost proširenja neraskidivo povezana sa budućnošću same Evropske unije i da je, uz političku volju i reformsku odlučnost, ona dostižna odmah.

Mandić neće da se suprotstavlja izjavama Joanikija i Metodija

– Ne suprotstavljam se mišljenjima mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija i budimljansko-nikšićkog Metodija o četničkim vojvodama Pavlu Đurišiću i Dragoljubu Mihailoviću, odgovorio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić na pitanja novinara na zajedničkoj konferenciji za medije sa izvjestiocem EP za našu zemlju Marjanom Šarecom.

Mandić je tom prilikom istakao i kako se zalaže za to da svi poštuju svoje pretke.

– Crna Gora je zemlja slobode i u Crnoj Gori mogu da misle ono što žele da misle, da o prošlosti imaju mišljenje kako oni žele i kako je oni doživljavaju. Ne želim da suprotstavljam svoje mišljenje ni mitropolitu Joanikiju, ni mitropolitu Metodiju. Ja se zalažem za to da svi poštuju svoje pretke i čuvaju uspomene na njih – rekao je Mandić.Pošto, kako je dodao, nema živih ni jednih ni drugih, Mandić je istakao kako bi najbolje bilo da se svi okrenemo budućnosti i pomirenju.