„Vaninstitucionalna borba zavisi od zrelosti i spremnosti naše političke konkurecije da se konačno okrene nacionalnom, a ne partijskom interesu“, mišljenja je on, zbog čega vjeruje, kako je kazao, „da ćemo u finalu urazumiti dio krnje parlamentarne većine da odustane od asistiranja nepopravljivim protivnicima napretka Crne Gore koji čine većinu u trenutnoj vlasti, a koji rade za interese adresa koje se bore protiv civilizacijskih vrijednosti razvijenog svijeta“.
Rakočević se osvrnuo i na dijalog, koji je pokrenula predsjednica Skupštine Danijela Đurović, ali i na krivičnu prijavu koju je politička partija Evropa sad podnijela protiv predsjednika OIK-a u Glavnom gradu.
STANDARD: Na preksinoćnjem protestu čula su se tri ključna zahtjeva – povlačenje Zakona o predsjedniku, deblokada Ustavnog suda i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, kao i poruka da nema više umivene retorike i da od te noći više ništa nije isto. Šta to treba da znači?
RAKOČEVIĆ: Crna Gora je posrnula na svim poljima na kojima se radom i sposobnošću obezbjedjuje bolji život građana i evropska perspektiva naše države. Strani investitori napuštaju Crnu Goru, gase se preduzeća i kompanije, a ne pokreću se novi biznisi. Obrazovni sistem se sasvim planski uništava. Supstanca građanskog, pristojnog i tolerantnog, evropskog društva se rastače svakodnevno, na svakom koraku. Crnogorsko društvo je vrednosno podijeljeno više nego ikada, a evropska budućnost je ugrožena. To su rezultati nove vlasti posljednjih više od dvije godine. Ove ocjene nijesu samo oslikane u stavovima većinskog dijela domaće javnosti, već i u saopštenjima predstavnika međunarodnih zvaničnih adresa sa Zapada, koji kroz objektivne naočare posmatraju stanje u regionu Zapadnog Blakana. Zbog toga su i pale dvije Vlade. Zbog toga je jedino demokratsko rješenje ići na izbore. Umjesto toga, većina koja je zaslužna za aktuelno stanje u državi, gura državu u potpunu anarhiju, podrivajući njenu stabilnost i karakter ozbiljne, zrele članice NATO saveza i partnera razvijenog svijeta, tako što u ključnoj instituciji za ravoj demokratije, Parlamentu, prvo fizički, a sada i suštinski gazi Ustav i pravni poredak Crne Gore, izmjenom Zakona o Predsjedniku, protivno pravnim aktima države, madjunarodnim standardima i zdravom razumu.
Ukoliko antisistemska većina nastavi da ugrožava imidž Crne Gore u medjunarodnoj i domaćoj javnosti rušeći državni sistem kroz institucije, odgovor se ne može ponuditi u institucijama, jer su se sa krnjom većinom potrudili da obezglave i onesposobe institucije da štite pravni poredak i dostojanstvo države. Porazno je gledati one koji su radili sve da Crne Gore ne bude, kako vode kolo u ponižavanju države, a dodatno brine to što manji dio te većine, koji povremeno pokazuje znake progresivne i evropske politike, asistira ruskim satelitima u destabilizaciji Crne Gore. Naši zahtjevi nijesu politički, ispunjavanje naših zahtjeva ne znači pobjedu politike jedne partije – naši zahtjevi su u interesu demokratije u Crnoj Gori i u interesu zdravog razuma.
STANDARD: Da li će vaninstitucionalna borba biti nastavljena i da li očekujete da vam se pridruže i druge političke partije, koje nijesu uzele učešće u preksinoćnjem okupljanju?
RAKOČEVIĆ: Vaninstitucionalna borba zavisi od zrelosti i spremnosti naše političke konkurecije da se konačno okrene nacionalnom, a ne partijskom interesu. Crnogorsku državnost i njenu održivost smo gradili na optimizmu i potrebi da Crna Gora nepreduje kroz dijalog i dogovor. Zbog toga vjerujem da ćemo u finalu urazumiti dio krnje parlamentarne većine da odustane od asistiranja nepopravljivim protivnicima napretka Crne Gore koji čine većinu u trenutnoj vlasti, a koji rade za interese adresa koje se bore protiv civilizacijskih vrijednosti razvijenog svijeta. Za uspjeh na ovom zadatku potrebna je pomoć stručne i nevladine javnosti, kao i snažna aktivnost međunarodne zajednice na Zapadu.
STANDARD: Kakav je Vaš stav o pozivu na dijalog predsjednice Skupštine Danijele Đurović? Kako do deblokade Ustavnog suda, ukoliko partiji koju predstavljate u Parlamentu, nijesu prihvatljivi aktuelni kadidati za sudije? Da li se kompromis može tražiti u poništenju postojećeg i raspisivanju novog konkursa za sudije Ustavnog suda?
RAKOČEVIĆ: Poziv predsjednice Parlamenta stiže kasno, jer je Skupština adresa za razgovor i dogovor. Izostanak dijaloga uvijek dovodi do društveno-političkih kriza. Odgovornost je upravo na adresi Danijele Đurović.
Deblokada Ustavnog suda je od vitalnog interesa za funkcionalnost države i za evropsku perspektivu Crne Gore. Zbog takve važnosti Ustavnog suda u pravnom sistemu, Ustav je propisao potrebu dvotrećinske ili tropetinske većine u Parlamentu za izbog sudija US. Istovremeno, to znači da je prethodno potreban dijalog u formatu od najmanje tri petine poslanika u Ustavnom odboru Skupštine, a potom u plenumu. Aktuelna vlast je sa jedva okupljenom većinom dogovorila na Ustavnom odboru kandidate i predložili ih planumu, znajući da na taj način nikada do sada u praksi crnogorskog Parlamenta nije izabran sastav Ustavnog suda. Stoga, stava sam da je potrebno vratiti se korak unazad i dogovoriti na Ustavnom odboru listu kandidata za sudije Ustavnog suda sa najmanje tropetinskom većinom i siguran sam da ćemo u plenumu doći do kvalifikovane većine, potrebne za uspješnu realizaciju ove važne obaveze za demokratiju i evropsku budućnost Crne Gore.
STANDARD: Kako komentarišete pritisak novoformiranje političke partije Evropa sad, koji pravi na predsjednika OIK-a u Glavnom gradu Veselina Vukčevića, kroz podnošenje krivične prijave Specijalnom državnom tužilaštvu? Ko je prava adresa za ljutnju budućeg gradonačelnika Podgorice Jakova Milatovića?
RAKOČEVIĆ: Podnošenje krivične prijave je koristan potez za politički proces. Ukoliko se ne podigne optužnica protiv predsjednika OIK-a, a zasiguno neće jer je prijava potpuni pravni nonsens, neodgovorno bi bilo od strane Evrope sad da nastavljaju pritisak na institucije da podrivaju ustavno-pravni poredak. Dakle, ne može se očekivati od OIK-a da ruši Ustav, zbog toga što se koalicioni partneri ES u Podgorici, DF, DCG i URA nijesu potrudili da pokrenu dijalog oko sudija Ustavnog suda u Skupstini Crne Gore. Dakle, sve dok se ne izaberu sudije Ustavnog suda (čitajte: zrelosti koalicionih partnera Jakova Milatovića u Podgorici), ne može biti ni konačnih rezultata izbora u Glavnom gradu, samim tim ni konstituisanja novog saziva Skupštine Glavnog grada.
Preporučeno
Adresa za ljutnju Evrope sad nije OIK, već koalicioni partneri gospodina Milatovića – Mandić, Medojević i Abazović.
Video