Video
Iako sukobi unutar i među državama Zapadnog Balkana nijesu više primarne prijetnje sigurnosti i stabilnosti u regionu, složeni etnički izazovi i dalje prijete dugoročnoj stabilnosti. Ti izazovi uključuju korupciju, organizovani kriminal, krhku vladavinu prava i maligni ruski uticaj. To je, između ostalog, kazao podsekretar za politiku odbrane Pentagona Džon Rud tokom svjedočenja pred Odborom Senata SAD za oružane snage, prije imenovanja, piše Pobjeda.
Preporučeno
Rud je, odgovarajući na pitanja o trenutnim izazovima na Balkanu, kazao da regionu manje prijete međudržavni sukobi, ali da se i dalje suočava sa ozbiljnim problemima.
“Zapadni Balkan prošao je dalek put od rata koji je podijelio Jugoslaviju i etničkih sukoba devedesetih. Danas su tri zemlje bivše Jugoslavije u NATO-u, Albanija, Hrvatska i Crna Gora, a osim Kosova, sve ostale zemlje su članice NATO Partnerstva za mir”, rekao je Rud pred Odborom.
Kako je dodao, iako sukobi unutar države i među državama nijesu više primarne prijetnje sigurnosti i stabilnosti na Balkanu, složeni etnički izazovi i dalje prijete dugoročnoj stabilnosti regiona.
“Ti izazovi uključuju korupciju, organizovani kriminal, krhku vladavinu prava i maligni ruski uticaj. Rusija koristi etničke, istorijske i vjerske veze sa regionom da promoviše anti-NATO i anti-SAD kampanju. U međuvremenu, nasilne ekstremističke organizacije iskorišćavaju relativno siromaštvo i krhku vladavinu regiona za regrutovanje i tranzit boraca iz regiona i kroz region”, rekao je Rud.
Upitan o značaju misije KFOR za stabilnost u regionu, američki zvaničnik je kazao da je cilj KFOR-a održavanje sigurnog okruženja i slobode kretanja po cijelom Kosovu u skladu sa Rezolucijom 1244 SBUN.
“KFOR je “treći odgovor” na bezbjednosne incidente, iza kosovske policije (prvi odgovor) i Misije vladavine prava Evropske unije poznate kao EULEKS (drugi odgovor). Danas se KFOR sastoji približno od 4.300 vojnog osoblja iz 30 savezničkih i partnerskih nacija”, naveo je Rud.
Pojasnio je da NATO koristi koncept “zasnovan na uslovima” za određivanje nivoa snaga KFOR-a.
Imajući u vidu značajne izazove sa kojima je Crna Gora bila suočena na njenom putu ka članstvu u NATO-u, uključujući pokušaj državnog udara koji je potpomognut od strane Rusije, kakve biste preporuke, ako ih imate, imali za ulogu vlade SAD i posebno Ministarstva odbrane, u podršci Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, treba li da odlučie da nastave članstvo u NATO-u – tako je glasilo jedno od pitanja za Ruda.
“Preporučujem da američka vlada i ministarstvo odbrane naglašavaju da pristupanje Crne Gore pokazuje da su NATO vrata otvorena za evropske zemlje koje dijele naše vrijednosti, doprinose zajedničkoj odbrani i teže ka postizanju sigurnosti, prosperiteta i slobode”, kazao je Rud.
Dodao je i da je preporučuje vladi SAD da jasno stavi do znanja da će odbiti svaki pokušaj da se države ometu u pristupanju NATO.
“Ohrabrio bih Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu da nastave raditi kroz program NATO-a Partnerstvo za mir i nastave graditi svoje sposobnosti i profesionalizovati svoje vojnike u znak podrške njihovim težnjama za NATO-om. Pored toga, preporučujem vladi Sjedinjenih Država da jasno stavi do znanja da će odbiti svaki pokušaj upotrebe sile, prijetnji ili zastrašivanja čiji je cilj ometanje pokušaja pridruživanja NATO-u”, zaključio je Rud.
