Video
Portal je prethodnih mjeseci uglavnom donosio vijesti i analize s podrškom proruskoj opoziciji u Crnoj Gori. U nastavku objavljujemo cjelokupan članak naslovljen „’Crnogorska intriga’ kao evropski izazov”:
„Takođe se čini da je Crna Gora neka vrsta evropske društveno-političke laboratorije. Zaista, tokom protekle dvije decenije bilo je i sprovode se eksperimenti: na mirnom otcjepljenju od konfederacije; o ulasku u NATO, kada ‘među stanovnicima republike ima čak malo više protivnika ulaska u NATO nego pristalica’; o upotrebi eura bez sporazuma sa EU; o autokefalizaciji pomjesne Crkve; o upotrebi tehnologije ‘zavjere’ na parlamentarnim izborima.
Posebnu pikantnost crnogorskome slučaju daje činjenica da je država trideset godina pod kontrolom jedne osobe – svoga sadašnjega predśednika Mila Đukanovića (četiri puta premijera i dva puta predśednika). U pogledu ‘ostajanja na vlasti’, još uvijek politički mladi 58-godišnji Đukanović je neprikosnoveni šampion među nekrunisanim liderima evropskih zemalja.
I sada počinje nova ‘crnogorska intriga’ – o budućnosti zemlje u uslovima jednakih rezultata na parlamentarnim izborima. U Skupštini Crne Gore ima 81 poslaničko mjesto. Glavna bitka na izborima 30. avgusta bila je između predśedničke Demokratska partija socijalista (DPS) i opozicione koalicije Za budućnost CG. DPS je direktni nasljednik Saveza komunista CG, ali sada nesebično podržava evropski vektor i atlantizam. Oni svoje protivnike iz Koalicije za budućnost CG često nazivaju ‘Vučićeva lista’, zbog njihovih bliskih veza sa srpskim predśednikom, otvorenoga evroskepticizma i primjetne lojalnosti Rusiji. Tu nema ništa novo.
Ali inovacija je u trećem po plasmanu u ovoj trci, koaliciji Mir je naša nacija. Oni su centristi, antinacionalisti i proevropljani. Međutim, oni ne kriju da je glavni cilj koalicije rušenje vladajućega DPS-a pod parolama antikorupcije, reformizma i umjerenosti. Istovremeno, sa ništa manje žara, kritikuju Za budućnost CG, došavši do konačnoga zaključka da je ‘nemoguće formirati jedinstvenu listu opozicije’.
Sličan stav zauzima i platforma ujedinjenih reformista (ili jednostavno URA): sa liberalnom i proevropskom ideologijom, izjasnili su se kao opozicija i protivnici moći Mila Đukanovića.
Ostali kandidati za mandate bili su iz proevropskih i nacionalnih (bošnjačke, hrvatske i albanske) stranaka.
Iako pobjednička u pojedinačnome plasmanu, predśedničkoj stranci je da formira vladu potreban 41 mandat. Mnogi, posebno u Ukrajini, požurili su da takav rezultat proglase ‘osvetom Putinovih prijatelja’.
I očigledno su žurili. Prvo, danas je cijena crnogorske vlade 1 (jedan) poslanik. U Crnoj Gori ne postoji imperativni mandat, a koalicija protivpredśedničkih parlamentarnih snaga nije samo ‘labava’, već i ‘ideološki suprotstavljena’ – evropski integristi i evroskeptici u jednoj čaši.
Tako će ‘stari Milo’ sigurno imati i priliku i resurs da nadjača (izvinite, ‘pridobije’) par evropskih integrista i zaštiti njihov transfer svim autoritetom i težinom predśedničke moći.
Drugo, trenutni Đukanovićev predśednički mandat ističe tek 2023. godine, a niko još nije otkazao opcije poput manjinske vlade ili vanrednih parlamentarnih izbora.
Dakle, predśednik Đukanović, najverovatnije, nema poseban razlog da brine o budućnosti svoje moći. Čak i ako prizna rezultate izbora ‘koji se razlikuju od očekivanih’.
Preporučeno
Umjesto toga, Evropska unija treba da bude zabrinuta. Jer, Balkan je od Čerčilova doba (i mnogo ranije) ‘mekani stomak Evrope’, a trenutni izbori u Crnoj Gori postali su ‘lakmus test’ za širi Balkan. I ovaj lakmus pokazao je da je nacija od 620.000 ljudi više nego ikad podijeljena oko ključnih pitanja poput članstva u Evropskoj uniji ili NATO-u. Ti raskoli postoje vjekovima i decenijama suvereniteta, ali pod pokroviteljstvom Evrope nijesu izbrisani – samo su zaživjeli. A sada na pitanje: ‘Da li ste sa nama ili protiv nas?’ – kompromis možda neće biti pronađen”.
