Ruski uticaj u Crnoj Gori prijetnja za povjerljive podatke NATO-a

Pojačani uticaj Rusije u Crnoj Gori nakon parlamentarnih izbora mogao bi dovesti u opasnost sigurnost NATO podataka a slične afere, poput najnovijeg curenja podataka iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), u državama koje su od skoro članice Alijanse završile su hapšenjima, navodi se u analizi američke Džejmstaun fondacije (The Jamestown foundation).

U opširnom članku objavljenom 6. aprila analizira se slučaj curenja informacija iz ANB-a prilikom sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu.

Podsjećaju da je krajem marta u Crnoj Gori izbio skandal nakon što je šef ANB-a Dejan Vukšić optužen za otkrivanje tajnih podataka tokom sjednice skupštinskog Odbora za bezbjednost koja je bila zatvorena za javnost. Član Odbora Raško Konjević, koji je prisustvovao sjednici, tvrdi da je Vukšić prekršio Zakon o tajnosti podataka i kompromitovao povjerljive podatke NATO saveznika dijeljenjem tajnih podataka sa parlamentarcima.

U analizi podsjećaju da je tužilaštvo otvorilo preliminarnu istragu povodom curenja informacija. Dodaju i da je vicepremijer Dritan Abazović, kako ocjenjuju, požurio da odbrani Vukšića, tvrdeći da je prvi čovjek ANB-a prosto ,,napravio grešku“ oktrivajući povjerljive informacije.

– Na parlamentarnim izborima vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) prvi put od 1991. godine izgubila je većinu, a vlast su formirale tri koalicije čije pojedine članice imaju prosrpske ili čak proruske pozicije. Demokratski front je proruski orijentisan najviše od svih a jedan od lidera tog saveza Milan Knežević postao je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu – navodi se u analizi.

Ruski mediji dolili ulje na vatru 

Fondacija Džejmstaun ocjenjuje da su, u inače užarenoj situaciju, ,,ulje na vatru“ dolili i ruski mediji, otvoreno se hvališući uspjehom Moskve u Crnoj Gori. Tako su poslovne novine bliske Kremlju ,,Vzgljad“ (Pogled) objavile članak ,,Proruske snage organizovale čistku u crnogorskoj specijalnoj službi“.

U članku se navodi da je za tri mjeseca koliko je na čelu ANB-a Vukšić uspio da djelimično uzdrma i potpuno rasturi cjelokupnu crnogorsku obavještajnu i kontraobavještajnu službu, ,,čisteći“ podržavaoce predsjednika države Mila Đukanovića.

(Ne)namjerna greška

U analizi se podsjeća i na nedavnu izjavu nekadašnjeg šefa Misije Crne Gore pri NATO-u, a sada profesora na Univerzitetu Boston Veska Garčevića, koji je kazao da je Vukšić možda stvarno napravio grešku i da u njegovom postupku nema direktnih dokaza povezanosti sa Rusijom. Međutim, Garčević vjeruje da obezbjeđivanje tajnih informacija predsjedniku Odbora Kneževiću gotovo sigurno znači da će ti podaci na kraju doći do Moskve.

– Kada je riječ o politikama nove Vlade, šef diplomatije Đorđe Radulović nakon stupanja na funkciju jasno je saopštio da Crna Gora neće povući sankcije koje su uvedene Rusiji, jer je zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU) koja mora poštovati pravila Brisela. Ipak, s druge strane, pojedine akcije parlamenta izazivaju zabrinutost među prozapadno orijentisanim ekspertima. Jedna od tih stvari su i najavljene izmjene tužilačkih zakona – navodi se u analizi.

NATO štiti podatke nakon curenja

Nekoliko dana nakon incidenta koji je se desio na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kazao je da neće komentarisati obavještajna pitanja u Crnoj Gori, ali je ponovio da je Alijansa fokusirana na zaštitu klasifikovanih podataka i dokumenata.

Na pitanje Pobjede da li su interne stvari Crne Gore u koje se Alijansa ne miješa, kada iz obavještajnih struktura procure tajni podaci jedne zemlje članice Alijanse, Stoltenberg je 22. marta rekao da Alijansa ima sistem provjere za zaštitu podataka.

– Generalni pristup NATO-a je fokus na potrebi da se naši podaci zaštite i radićemo sa svim saveznicima da se ispoštuju procedure i zaštite povjerljivi podaci – rekao je tada Stoltenberg.

Fondacija Džejmstaun navodi da je nakon što se desilo curenje podataka, NATO pokrenuo posebnu inspekciju radi procjene protokola informacione bezbjednosti u zemlji, kao i nivoa postojećih prijetnji.

Dodaju, podsjećajući na izjavu Garčevića, da ovo nije prvi put da Alijansa upozorava nove članice na slične probleme. Tako je bivši šef odjeljenja za zaštitu državnih tajni estonskog ministarstva odbrane Herman Sim 2008. uhapšen zbog sumnji da je špijunirao za Rusiju i naknadno osuđen na 12 i po godina zatvora. U istoj zemlji 2012. zvaničnik tajne policije Aleksej Dresen je uhapšen zbog istog osnova (špijuniranje za Rusiju).

Najsvježiji primjer hapšenja zbog curenja podataka u nekoj od članica NATO-a, koji navodi američka fondacija, desio se u Bugarskoj gdje su prošlog mjeseca vlasti otkrile ,,špijunski prsten“ u kojem je učestvovalo nekoliko sadašnjih i bivših pripadnika Ministarstva odbrane koji su navodno prosleđivali strogo povjerljive vojne informacije (uključujući i one iz NATO-a), ruskoj ambasadi u Sofiji.

Garčević je, kako podsjećaju u analizi, ocijenio da NATO trenutno pokušava da utvrdi da li je Vukšić namjerno ili nehotice dozvolio curenje povjerljivih informaicija.

– Ako se istragom utvrdi da je deklasifikacija informacija bila namjerna, NATO strukture mogu odlučiti da ne dijele povjerljive informacije sa Crnom Gorom ako imaju ozbiljne razloge da veruju da će se curenje nastaviti – kazao je Garčević, navodeći da DF ne može samostalno da dovede do izlaska naše zemlje iz NATO-a, ali da postoji bojazan da Rusija ne dobije saveznika u okviru Alijanse.

DFC: Narušen međunarodni kredibilitet države

I Digitalni forenzički centar (DFC) u novoj analizi bavio se situacijom u crnogorskom bezbjednosnom sektoru. Ocjenjuju da su postupci koji su uslijedili odmah nakon konstituisanja Vlade u značajnom dijelu crnogorske, ali i međunarodne javnosti, doživljeni kao podrivanje ranije postignutih rezultata na tom polju, urušavanje saradnje i sijanje nepovjerenja u odnosima sa partnerskim zemljama članicama NATO, kao i kompromitacija službi koje su se bavile tim pitanjima u zemlji.

– Pod plaštom revolucionarne floskule koju su proklamovale partije nove parlamentarne većine ,,o demontaži bivšeg režima“, u obavještajno-bezbjednosnom sektoru su izvršene značajne promjene u nimalo suptilnim i diskretnim postupcima kakvi su uobičajeni u sličnim situacijama u drugim državama.

Svi potezi v. d. direktora ANB-a Vukšića djelovali su kao dio veoma pažljivo osmišljenog plana s ciljem konačne promjene kadrovske strukture u Agenciji, čiji bi sastav odgovarao nacionalnim, ideološkim i političkim preferencijama konstituenata nove vlasti, čija različitost od samog početka otvara brojna pitanja u pogledu koncepcije i strategije nacionalne bezbjednosti Crne Gore – navodi se u analizi DFC-a.

Sličan proces, kako dodaju, pokrenut je i u Ministarstvu odbrane (MO), gdje su, ocjenjuju, imenovanja na određena rukovodeća mjesta i, posebno, u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu (OBD) bila obavljena pod okolnostima koje su pobudile pažnju domaće i međunarodne javnosti.

– Evidentirane su brojne nejasnoće u pogledu zakonitosti postupanja i profesionalnih referenci novopostavljenih kadrova na određene istaknute pozicije u MO. Prilično nezgrapni i čini se nedovoljno osmišljeni potezi novog rukovodstva, nezakonita imenovanja, nagle i nejasne smjene, kao i kontroverze u pogledu motivacije za određena postupanja, doprinijeli su narušavanju mukotrpno sticanog kredibiliteta resora odbrane u Crnoj Gori i na međunarodnom planu – poručuju iz DFC-a.

Vukšić prihvatio propust ne i odgovornost

Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić tokom parlamentarnog saslušanja njega i potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića koje je održano krajem marta, prema izvorima Pobjede, priznao je da je došlo do bezbjednosnog propusta i odavanja identiteta agenata CIA, ali je konstatovao da je grešku napravila njegova najbliža saradnica, a da on nije provjerio detalje iz službene zabilješke prilikom potpisivanja tajnog podatka koji je dostavljen članovima Odbora za bezbjednost.

Prilikom parlamentarnog saslušanja koordinatora svih službi bezbjednosti Abazovića 19. marta, u službenoj zabilješci Agencije za nacionalnu bezbjednost otkrivena su imena i prezimena agenata ANB i CIA, kao i linije rada i njihovi prethodni angažmani, čime je povrijeđen Zakon o tajnosti podataka, kao i Zakon o agenciji za nacionalnu bezbjednost.