Video
“Ne postoji nikakav pravni osnov u bilo kojem zakonu za takav procesni način biranja vršioca dužnosti. Zaključak Vlade Crne Gore na koji se poziva ministar Šaranović ne može biti pravni osnov za ovakvo postupanje, niti se na osnovu njega može formalno pokrenuti postupak imenovanja vršioca dužnosti”, dodaje on.
Vršilac dužnosti, naglašava Šabović, kako se i terminološki ukazuje ima privremeni karakter funkcije, odnosno nema mandat i uspostavlja se kao potreba da se održi stabilnost i kontinuitet određenog organa ili službe.
“Zakon o unutrašnjim poslovima u članu 9. stav 8. jasno precizira način na koji se imenuje i prevazilazi trenutna situacija. U naprijed navedenom članu zakonodavac je jasno precizirao da u slučaju razrješenja direktora prije isteka vremena na koji je imenovan ili u slučaju spriječenosti direktora da iz bilo kojih drugih razloga stalno ili na duži rok obavlja svoju dužnost, ministar će, uz prethodnu saglasnost Vlade, odrediti jednog od njegovih pomoćnika da obavlja poslove direktora, najduže na period od šest mjeseci”, dalje naglašava Šabović.
Zakonodavac je time, ističe Šabović, imperativno ograničio ministra i Vladu da vršilac dužnosti mora biti jedan od pomoćnika direktora policije, dok je sa druge strane vremenski ograničio obavljanje ove funkcije na šest mjeseci.
Preporučeno
“Shodno ovom članu jasno je da kandidati za funkciju vršioca dužnosti mogu i moraju biti samo službenici iz redova pomoćnika direktora policije, dok je diskreciono pravo ministra kojeg će od njih predložiti Vladi”, zaključio je.
