“On ne može do podne biti Andrija Mandić, predsjednik Nove srpske demokratije, a poslije podne predsjednik najvišeg zakonodavnog doma. On je 24 sata predsjednik parlamenta Crne Gore i rekao bih da je to jedna od najznačajnijih pozicija u državnom vrhu”, istakao je Šahman gostujući u informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E.

Za Mandića kaže da je jako važno kakve stavove iznosi i šta zagovara.

Komentarišući odlazak predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša na sahranu ratnog zločinca Ratka Mladića i njegove izjave o Srebrenici, Šahman je poručio da očekuje da nadležno državno tužilaštvo pokrene postupke zbog glorifikacije pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca tokom ratova devedesetih.

“Svakako da očekujemo da nadležno državno tužilaštvo pokrene određene postupke protiv glorifikacije pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca tokom ratova devedesetih godina koji su se dešavali na prostoru našeg regiona”, rekao je Šahman.

On je, međutim, ukazao da Vraneš nije jedini predstavnik političkog života Crne Gore koji je prisustvovao sahrani Mladića.

“Nije samo Dario Vraneš, nego su i određene delegacije parlamentarnih i vanparlamentarnih političkih partija prisustvovale sahrani Ratka Mladića u Beogradu. To, da kažem, nije odraz većinske Crne Gore. Svi ti ljudi koji su pošli tamo, pretpostavljam da su pošli u lično ime, a ne bih volio da prisustvuju u ime građana, u ime institucija Crne Gore”, naglasio je Šahman.

Podsjetio je i da je Mandić, kao predsjednik Skupštine, uputio saučešće porodici Mladić.

“Ovdje nije riječ samo o jednom čovjeku ili jednoj funkciji. Ovdje je riječ o tome kako Crna Gora treba kao država da se odnese prema tom pitanju”, kazao je Šahman.

On smatra da Crna Gora, ukoliko želi da postane članica Evropske unije, mora jasno da se suoči sa prošlošću.

“Ukoliko želimo istinski da budemo dio Evropske unije, moramo se jasno suočiti sa prošlošću, kazati sve ono što je bilo, ispričati priču na činjenicama i argumentima, prepustiti istoričarima, hroničarima vremena i svim onim pravosudnim institucijama koje su dale svoj sud o tome i jednostavno krenuti dalje”, naveo je Šahman.

Dodao je da ne vjeruje da su stavovi koje su nakon sahrane Mladića iznijeli Vraneš i predstavnici pojedinih političkih partija stav većinske Crne Gore.

“Ne želim da vjerujem da je Dario Vraneš i ekipa, recimo, iz Demokratske narodne partije, Slobodne Crne Gore i drugih političkih organizacija koji su prisustvovali sahrani, većinska Crna Gora. Ja sam ubijeđen da je to manjinska Crna Gora i da to rade isključivo u svoje ime”, kazao je Šahman.

Obrazovanje ključno za suočavanje sa prošlošću

Govoreći o odnosu mladih prema ratnim zločincima i potrebi da se kroz obrazovni sistem radi na suočavanju sa prošlošću, Šahman je kazao da je prošlo više od tri decenije od početka ratova na prostoru bivše Jugoslavije, ali da i dalje postoje generacije mladih koje su pod uticajem onih koji ratne zločince predstavljaju kao heroje.

“Imamo mnoge naraštaje mladih ljudi koji, nažalost, još uvijek su pod uticajem ovih starijih koji konstantno glorifikuju i veličaju ratne zločince, smatrajući ih herojima i uzorima. Jako je važno da se u obrazovni sistem svih zemalja našeg regiona, ali sada dominantno govorimo o Crnoj Gori, upravo inkorporiraju ove stvari, kako bi prosvjetni i mladi naraštaji i u osnovnoj i u srednjoj školi znali da se u Srebrenici dogodio genocid”, pojasnio je Šahman.

Prema njegovim riječima, činjenica da je u Srebrenici počinjen genocid nije stvar političkog ili medijskog tumačenja, već pravosnažnih odluka međunarodnih sudova.

“To nije kazala država Crna Gora ili država Bosna i Hercegovina, ili bilo koji medij ili bilo koji pojedinac koji su to rekli, već relevantne međunarodne sudske instance “, naveo je Šahman.

On je kazao da Ratko Mladić nije osuđen zbog pripadnosti određenom narodu ili vjeri, već zbog konkretnih ratnih zločina.

“Vi imate čovjeka koji je presuđeni ratni zločinac zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina na teritoriji Bosne i Hercegovine. I prosto, to nema veze ni sa jednom nacijom, niti sa jednom vjerom. Taj odnos treba da bude civilizacijski, zasnovan na demokratskim tekovinama i poštovanju svega onoga što su rekle međunarodne pravosudne institucije”, naglasio je.

Dodao je da Crna Gora, ukoliko želi da napravi iskorak prema Evropskoj uniji, mora pokazati spremnost da se suoči sa prošlošću.

“Puna su nam usta svih – i vlasti i opozicije – o tome, ali čini mi se da je odgovornost sve na vlasti koja treba da sprovede upravo tu agendu. Evropska unija nije samo otvaranje i zatvaranje određenih poglavlja, već prosto suština, a to je da nam se ovakve stvari više ne bi dešavale”, rekao je Šahman.

“Bošnjačka stranka preuzela inicijativu Evropskog saveza”

Šahman je govorio i o inicijativi Evropskog saveza i Bošnjačke stranke za izmjene Krivičnog zakonika, kojima bi glorifikacija ratnih zločinaca bila definisana kao posebno krivično djelo. Kazao je da je važno da oni koji veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince budu sankcionisani.

“Jako je važno da svi oni koji to rade budu sankcionisani i u narednim danima će poslanički klub Evropskog saveza to uraditi, uputiti u skupštinsku proceduru”, najavio je Šahman.

On je, međutim, kritikovao Bošnjačku stranku, tvrdeći da je naknadno preuzela inicijativu Evropskog saveza.

“Imali smo potom jednu vladajuću bošnjačku stranku, koja je bukvalno plagirala jednu takvu izjavu i pretočila je u određene amandmane, ali to prosto nije bila njihova inicijativa i to je važno ovim putem da kažem, jer je to inicijativa Evropskog saveza, koji je primarno tako nešto najavio”, naglasio je Šahman.

„Matematika govori da Mandić vjerovatno ostaje“

Govoreći o inicijativi za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, o kojoj će se raspravljati 24. septembra, Šahman je kazao da je teško očekivati da će biti obezbijeđen dovoljan broj glasova.

Inicijativu Demokratske partije socijalista (DPS), nakon Mandićevog upućivanja saučešća porodici Mladić, potpisalo je 35 poslanika, dok su podršku najavili i Bošnjačka stranka i jedan poslanik Pokreta Evropa sad.

“Jedno je ono što bih ja volio, a drugo je ono što mi se čini da je prosto matematika u parlamentu”, naveo je Šahman.

On je naveo da postoji mogućnost da inicijativa dobije podršku još nekoliko poslanika, ali da je do 41 glasa, koliko je potrebno za smjenu, teško doći.

“Od 35 koliko je potpisano, čini mi se da postoji mogućnost da još maksimalno dva poslanika podrže jednu takvu inicijativu i prosto je to negdje u zbiru 37. Do 41 ruke, čini mi se, da nije lako doći”, istakao je Šahman.

Dodao je da će važnu ulogu imati i odnos opozicionih partija prema inicijativi, posebno Demokratske narodne partije.

“Određene opozicione partije, u ovom slučaju prije svega mislim na Demokratsku narodnu partiju, koja je donedavno bila saveznik Nove srpske demokratije u okviru koalicije Demokratski front, biće vjerovatno pojas za spasavanje i oni će, kao i većina opozicionih partija, pružiti podršku jednoj ovakvoj inicijativi”, kazao je.

Šahman je podsjetio da konačan ishod zavisi i od broja prisutnih poslanika i kvoruma.

“U pogledu utvrđivanja kvoruma vidjećemo kakva će biti situacija koju ćemo utvrđivati na početku zasijedanja”, rekao je.

Dodao je da je situacija promjenljiva jer su pojedini poslanici mijenjali stavove o tome da li će prisustvovati sjednici i glasati.

– Vrlo je dinamičan taj tok otkako je najavljena ova inicijativa i biće interesantno pratiti to do 24. septembra – kazao je Šahman.

BS kroz inicijativu za smjenu Mandića čuva pozicije u vlasti

Komentarišući najavu Bošnjačke stranke da će podržati inicijativu za Mandićevu smjenu, Šahman je kazao da vjeruje da je takav potez dio dogovora unutar vladajuće većine.

On smatra da se radi o pokušaju da se istovremeno zadrže pozicije u vlasti i odgovori na pritisak biračkog tijela.

“Bila je sjajna prilika da se upravo to pomirenje između tih ljudi desi. Međutim, to se nije do sada dogodilo. I prosto je napravljen jedan dogovor”, rekao je Šahman.

Prema njegovim riječima, Bošnjačka stranka je ranije podržavala određena rješenja koja su joj donijela političku štetu, ali sada ne želi da ponovi istu grešku.

“Mi ćemo zbog našeg biračkog tijela, koje više ne možemo da obuzdamo, jer trpimo nevjerovatnu štetu, zato što smo prije samo nekoliko mjeseci glasali da, recimo, Jovan Jole Vučurović bude izabran za člana izvršne vlasti, da prosto ojačamo pozicije tih ljudi u vlasti, koji negiraju genocid u Srebrenici”, kazao je Šahman.

On smatra da će Mandić, uprkos inicijativi za smjenu, najvjerovatnije ostati na čelu Skupštine.

“Uvjereni smo da je matematika takva da će Andrija Mandić ostati vjerovatno predsjednik parlamenta, a da ćemo prosto svako od nas zadržati dio svog kolača i biti i dalje u vlasti”, rekao je.

Takvu politiku Šahman je nazvao „kombinatorikom“ koja je, kako tvrdi, prvenstveno namijenjena javnosti i biračima.

“Čini mi se da je posrijedi jedna igranka, da to nije istinska želja da se nešto promijeni u Crnoj Gori. Jer da jeste, vi biste vjerovatno uzdrmali tu vlast, kazali: “Ne, mi ne želimo više da učestvujemo u njoj””, kazao je Šahman.

Dodao je da, prema njegovom mišljenju, postoje i drugi interesi zbog kojih pojedine partije ostaju dio vlasti.

“Ne biste kalkulisali i u pozadini rješavali svoje privatne i porodične poteškoće, ako ih tako možemo nazvati, zapošljavanjem svojih najbližih članova porodice i slaganjem diplomatskih misija. Čini mi se da nema istinske volje da se nešto promijeni i već je to samo još jedna kombinatorika koja je plasirana za javnost”, kazao je Šahman.

„Evropski put ne smije biti samo otvaranje poglavlja“

Upitan može li Crna Gora imati posljedice ukoliko Mandić ne bude smijenjen i da li bi to moglo uticati na evropske integracije, Šahman je kazao da vjeruje da postoje političke strukture koje žele da uspore evropski put države.

“Vjerovatno je da jedan dio ljudi i struktura iz državnog vrha Srbije, posredstvom svojih političkih saveznika iz Crne Gore, želi da prosto evropski put Crne Gore na neki način obeshrabri ili na kraju onemogući”, rekao je.

Ipak, smatra da pitanje članstva u Evropskoj uniji ne smije biti predmet unutrašnjih političkih kalkulacija.

“Ja mislim da to nije dobro za Crnu Goru i da Crna Gora, bez obzira kakva vlast bila, treba da bude dio Evropske unije, a da pitanje vlasti treba ostaviti građanima Crne Gore, koji će na narednim izborima kazati svoj sud o svemu onome što se dešavalo u prethodnom četvorogodištu”, kazao je Šahman.

Govoreći o reakcijama evropskih zvaničnika, Šahman je podsjetio na poruke evropskih predstavnika u vezi sa odnosom prema sahrani Mladića.

“Čini mi se da su bile jasne i nedvosmislene poruke i komesarke (Marte) Kos. Danas imamo izjavu ambasadora (Johana) Satlera i drugih zvaničnika koji su aktivni na području Crne Gore, a koji predstavljaju zemlje članice Evropske unije i samu Evropsku komisiju”, rekao je.

Prema njegovim riječima, evropske kritike odnosile su se i na Srbiju, gdje je, kako je naveo, državni aparat bio prisutan na sahrani Mladića.

“Iako je tačno da predsjednik Srbije nije prisustvovao sahrani, vojska, pojedini ministri, državni aparat, državna zastava i tako dalje – dakle, sve je to obilježilo sahranu ratnog zločinca Mladića. U tom pravcu je kritika Evropske unije, naravno, bila opravdana”, kazao je Šahman.

On je poručio da Crna Gora evropski put ne smije posmatrati samo kroz formalno otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

“Ono što bih ja želio i što bih volio jeste da taj evropski put bude istinski. Dakle, da to nije samo otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja, koje, naravno, jeste važno po svojoj formi, ali da je važno da suština bude bolja”, rekao je.

Dodao je da cilj evropskih integracija treba da bude bolji kvalitet života građana.

BS je imala priliku da reaguje na Mandićeve stavove, ali je ostala u vlasti

Šahman je posebno kritikovao Mandićevo djelovanje sa pozicije predsjednika Skupštine, navodeći da funkcija koju obavlja podrazumijeva odgovornost prema svim građanima Crne Gore.

On je podsjetio i na Mandićevo obilježavanje 9. januara, Dana bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske, koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim, ali i na njegov odnos prema 21. maju, Danu nezavisnosti Crne Gore.

“On vrlo često, a svake godine, čini mi se, to radi 9. januara, čestita taj neustavni dan manjeg bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Pa je bilo prilike da ta Bošnjačka stranka nešto uradi po tom pitanju. Pa onda, vrlo često, nikako ne čestita 21. maj, Dan nezavisnosti Crne Gore. Možete misliti da predsjednik parlamenta zemlje koja obilježava Dan nezavisnosti 21. maja uopšte ne čestita građanima zemlje Dan nezavisnosti”, dodao je.

Šahman je kazao da Mandićeve izjave, kako tvrdi, često nijesu u skladu sa interesima manjinskih naroda u Crnoj Gori.

“Sve to je do sada bila prilika da Bošnjačka stranka ili druge manjinske partije koje su u dijelu vlasti iskažu svoje negodovanje prema tome i da prosto napuste vlast”, rekao je.

Ipak, smatra da do toga neće doći.

“Međutim, fotelje su očigledno zajednički interes svih njih i vjerovatno će tako nastaviti do izbora, kalkulišući upravo ovakvim stvarima i matematikom da nema većine ni za pad Vlade, niti za smjenu predsjednika parlamenta”, zaključio je Šahman.