Video
Šahman je za Standard komentarisao trenutnu političku situaciju državi, nedavno održane izbore u Glavnom gradu, odnose unutar parlamentarne većine kao i mogućnost održavanja vanrednih parlamentarnih izbora.
STANDARD: Kako komentarišete nedavno održane izbore u Podgorici, koji su bili obilježeni jakom funkcionerskom kampanjom i megalomanskim obećanjima građanima?
ŠAHMAN: Izbori u Podgorici su često i to ne bez razloga nazivani “mini parlamentarnim izborima”. Oni i jesu na određeni način refleksija i stepen zadovoljstva građana politikama koje sprovodi aktuelna vladajuća većina, kako na državnom nivou, tako i u Glavnom gradu. Zloupotreba resursa u izborne svrhe nije ništa novo, ali očigledno je da su građani 29. septembra kaznili jedan takav pristup. Rezultat izbora je dobar pokazatelj da se kampanja mora voditi rješavanjem fundamentalnih i životnih pitanja za stanovnike, a ne megalomanskim obećanjima koja suštinski nisu u nadležnosti i niti u ingerencijama Glavnog grada.
STANDARD: Bošnjačka stranka je dozivjela fijasko na podgoricim izborima sa gubitkom od 1.000 glasova za godinu dana, koji su po vašem mišljenju razlozi ovog izbornog debakla, pogotovo imajući u vidu da dok ste vi bili dio BS-a ta partija je u Podgorici imala 2.000 glasova?
ŠAHMAN: Po prvi put nakon skoro dvije decenije izgubljen je bošnjački mandat u Skupštini Glavnog grada.
Bošnjačka stranka samostalnim nastupom u Podgorici nije zadobila povjerenje našeg naroda čak ni po principu afirmativne akcije i povlaštenog mandata koji se garantuje shodno Zakonu predstavnicima manje brojnih naroda.
Podsjećanja radi, juna mjeseca prošle godine, dakle na parlamentarnim izborima 2023. godine BS je u Podgorici osvojila 1.923 glasa. Za samo godinu dana i tri mjeseca, pored svih političkih poluga vlasti koje posjeduje, pet ministarstva (doduše dobrim dijelom ona izmišljena i fiktivna) i mjestom potpredsjednika Vlade, šest poslanika u Skupštini i mjestom potpredsjednika Parlamenta, direktorskim mjestima po dubini i širini, služeći se zapošljavanjem i još mnogim sredstvima koja očigledno nisu bila dovoljna da se očuva parlamentarni status, BS je doživjela pad za oko 50% glasova (sa 1.923 na 953 glasova). To je dokaz da je sve ono na što smo ukazivali dok smo bili u okviru BS-a bilo tačno, a to je prije svega nedosljednost u sprovođenju političkog programa, gaženje principa i nebriga o potrebama sopstevnih birača.
Rezultat podgoričkih izbora je dokaz da samo uska grupa ljudi, lukrativno i lično orijentisanih karijerista koja je zainteresovana samo za partikularne interese i interese svojih najbližih, nije i ne može da bude sinonim za bošnjački narod u cjelini. Mi smo kao tek formirani pokret BDP jasno i nedvosmisleno uoči podgoričkih izbora kazali da nećemo podržati one koji su zloupotrijebili časno bošnjačko ime za sitni ćar, pa je ovaj rezultat dobrim dijelom ishod i našeg ograđivanje od takve politike.
Bošnjački narod voli slobodu, principe i ideale koji su pogaženi jula mjeseca ove godine ulaskom u najglomazniju i najheterogeniju rekonstruisanu 44. Vladu Crne Gore. Bošnjaci ne žele da budu sluge za tuđe interese, oni žele partenrstvo i savezništvo uz uvažavanje svih njihovih specifičnosti.
STANDARD: Čini se da Bošnjačka stranka manipuliše i podacima sa izbora u Gusinju zanemarujući ozbiljan rezultat koji je ostvario Evropski savez sa kojim su bili u koaliciji u tom gradu, da li smatrate da ES može postizborno izaći iz te koalicije i time napraviti vlast sa nekim drugim konkretno DPS-om?
ŠAHMAN: U Gusinju je savez između SD-a i SDP-a sa Bošnjačkom strankom napravljen mnogo ranije nego što je BS naglo promijenila svoj politički diskurs i neprincipjelno pristupila u 44. rekonstruisanu Vladu. Tročlana koalicija u Gusinju je osvojila 14 mandata i sada nismo u mogućnosti da jasno razlučimo koja je od te tri partije dala koliki doprinos za ostvareni rezultat. Međutim, činjenica je da je BS pokušala u javnosti preko određenih analitičara i novinara da predstavi da se radi o čistoj pobjedi jedne političke organizacije nastojeći da plasiraju priču kako je bošnjački narod kroz takav rezultat u Gusinju zapravo podržao odluku rukovodstva partije da uđu u 44. rekonstruisanu Vladu. Takav narativ je trajao kratko i nije bio tako uspješan jer se stvari mnogo jasnije mogu vidjeti kroz podgoričke izbore i samostalan nastup te partije. Nisam siguran da će SD i SDP povući potez da se istrgnu iz šinjela BS-a nakon izbora, ali ono u šta sam siguran jeste da će to jako dobro “naplatiti” kroz brojne zakonodavne i izvršne pozicije u lokalnoj administraciji u namjeri da ne dozvole monopol BS-a nad resursima te opštine.
STANDARD: Kako vidite razvoj pregovora nakon izbora u Podgorici i da li mislite da može doći do formiranja vlasti nakon svega sto smo čuli u predizbornoj kampanji ili je moguć i takozvani budvanski scenario?
ŠAHMAN: Pretpostavljam da će pregovori o formiranju vlasti u Podgorici biti dugi i teški, ali sam uvjeren da će se do kraja godine dogoditi rasplet kroz uspostavljanje većine u gradskom Parlamentu, te nakon toga izborom gradonačelnika. Ključ je naravno kod liste „Za bolju Podgoricu“ koju je podržao predsjednik države Jakov Milatović, čiji su odbornici u julu mjesecu ove godine oborili lokalnu vlast u Glavnom gradu. Svjedoci smo da je predsjednik Milatović žestok kritičar aktuelne izvršne vlasti, te da će biti vrlo interesantno pratiti dalje poteze koje će povlačiti prilikom formiranja gradske vlasti u Podgorici. Cijenim njegovu odvažnost i odlučnost da se uključi u izborni proces u Podgorici i ne posmatra sve sa strane što mu funkcija predsjednika države dobrim dijelom omogućava. Tu je i GP URA, partija koja je takođe bili dio prethodne vladajuće administracije, ali su jasno kazali da žele da mijenju stanje na bolje. Važno bi bilo da Podgorica ne doživi „budvanski scenario“ jer nisam siguran da će ništa novo donijeti novi izborni ciklus, a blokada grada nije interes građana. I sama izlaznost govori o tome da su građani umorni od izbora.
STANDARD: Da li je vlada zbog lošeg izbornog rezulata u Podgorici stranaka koje je sačinjavaju izgubila legitimitet?
ŠAHMAN: Definitivno je da rezultati izbora na nivou Podgorice ne idu u prilog vladajućoj većini na državnom nivou. Građani su kazali da nisu zadovoljni radom lokalne administracije, ali su dobrim dijelom poslali poruku i konstituentima državne vlasti. Ukoliko rasplet situacije bude takav da aktuelna gradska vlast završi u opoziciju, onda će to vjerovatno ozbiljnije pokrenuti i pitanje legitimiteta aktuelne 44. Vlade pa bi u tom slučaju u javnosti bilo otvoreno pitanje vanrednih parlamentarnih izbora.
STANDARD: S obzirom na jak rezultat bivšeg Demokratskog fronta na izborima u Podgorici da li se može očekivati nova prekompozicija Vlade i nove ucjene unutar vladajuće većine?
ŠAHMAN: Nova Srpska demokratija i DNP su konačno, po prvi put nakon 30. avgusta 2020. godine na mjestima ministara u Vladi, nakon 30. avgusta 2020. godine. Tačno je da su i ranije kroz razne oblike učestvovali kroz parlamentarnu većinu i izvršnu vlast, ali su u julu ove godine direktno njihovi kadrovi zauzeli i važne resore u Vladi Milojka Spajića. Legitimitet za njihov ulazak im je dala Bošnjačka stranka. U posljednje vrijeme primijetno je povećan stepen saglasnosti između te dvije političke grupacije, čak im je i slogan za podgoričke izbore bio skoro identičan. Nedavno se i čestitka predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića povodom Dana opštine Rožaje dotakla teme “lakšeg sticanja državljanstva Crne Gore”. Nisam primijetio da je bilo ko od funkcionera BS-a reagovao na tako nešto. Biće zanimljivo pratiti putanju koaliranja BS i ex DF koja već poprima ozbiljne obrise saglasja. Za očekivati je da na idućem Kongresu BS-a, koji slijedi u prvoj polovini naredne godine, ta partija izmijeni dobar dio svog političkog programa i pripodobi ga aktuelnim političkim okolnostima u kojima sudjeluje. Nije isključeno i pokretanje pitanja preimenovanja partije u na primjer “Stranku solarnih panela, gasa i nafte” jer definitivno je da ono što sada radi BS apsolutno nije manifest programa i političkih ciljeva koje smo zajedno usvojili na posljednjem Kongresu 2021. godine.
STANDARD: Da li mozemo očekivati vanredne parlamnetarne izbore i da li će Bošnjački demokratski pokret učestvovati na njima?
ŠAHMAN: Najglomaznija Vlada do sada od 32 člana i heterogenost političkih subjekata koji je čine prije svega su važne premise za pretpostavku da vlada neće doživjeti puno četvorogodište. Uzimajući u obzir činjenicu da se određene odluke Vlade donose bez učešća manjinskih partija gdje imate situaciju da ministri iz redova BS-a napuštaju sjednice Vlade, ali ne i ministarske pozicije- jasno govori o tome kolika je njihova suštinska zainteresovanost za potrebe građana.
Bošnjački demokratski pokret je osnovan sa ciljem da bude prosvjetiteljska politička organizacija bošnjačkog naroda sa jasnim pogledima na društvena zbivanja u zemlji. Za sada sam više nego zadovoljan kojim dinamikom se odvija proces uspostavljanja našeg pokreta.
Preporučeno
Naravno da je jedan od naših kratkoročnih ciljeva učešće na vanrednim parlamentarnim izborima i dobijanje parlamentarnog statusa kako bi smo što autentičnije predstavljali interese bošnjačkog naroda, ali i svih onih koji se iskazuju drugačije a dijele naša programska načela. Dakle, naš nastup na parlamentarnim izborima je neupitan. Kako i na koji način zavisiće naravno od političkog momenta u kome budu raspisani izbori, te do kojeg stepena ćemo biti organizovani u tom momentu. Mi radimo ono što je do nas, snažimo mrežu i infrastrukturu pokreta, razgovaramo sa ljudima i nastojimo da ponudimo rješenja. Mi smo i nastali kao odgovor na poziv našeg naroda i naše dijaspore koja živi širom svijeta, te je naša uloga da služimo građanima koji od nas puno toga očekuju.
