Šahmanović je naglasio da veliku zahvalnost na povjerenju i podršci duguje predsjedniku BS Ervinu Ibrahimoviću i kao “ministru kapitalnih investicija i kao prijatelju”,

“Za nepunih godinu i po dana uspjeli smo da obezbijedimo 41.5 miliona eura bespovratnih sredstava iz fondova EU, od kojih je oko 8,5 miliona eura podijeljeno penzionerima i korisnicima materijalnog obezbjeđenja, koji su pogođeni inflacijom usljed rasta cijene električne energije i energenata.”- naveo je Šahmanović.

Takođe, rekao je Šahmanović “po prvi put Crna Gora je dobila podršku od Svjetske banke za transportne olakšice u iznosu od 15 miliona eura”.

Šahmanović je ukazao i da im je pripalo zadovoljstvo da otvore prvu dionicu autoputa, a zatim naveo niz uspješnih projekata “započeli smo sa realizacijom projekata iz oblasti putne infrastrukture u vrijednosti od preko 115 miliona eura i nastavili sa realizacijom prije započetih projekata u vrijednosti oko 140 miliona eura, dinamizirali aktivnosti oko izgradnje tunela Rožaje – Peć, kompletirali projekat dionice Plav – Dečani i planirali sredstva za izgradnju u 2024. godini,započeli sa izradom dokumentacije za nastavak izgradnje autoputa Mateševo – Andrijevica, započeli izgradnju bulevara Jaz – Tivat,pokrenuli izradu idejnog projekta izgradnje aerodroma u Beranama,završili proces sertifikacije aerodroma (nakon 12 godina),ispregovarali dolazak Pegasusa na naše tržište koji je jedan od najeminentnijih jeftinih avio prevoznika u svijetu, kreirali šemu podrške za prevoznike kako bi prevazišli krizu podstaknutom poskupljenjem energenata, obezbijedili najveci iznos ikada u budzetu za zeljeznicu,znacajno unaprijedili status zaposlenih u zeljeznickim preduzecima.”

Kao naročito bitne Šahmanović je naglasio započete pregovore sa EK u vezi obezbjeđenja granta u iznosu od 120 miliona eura za rekonstrukciju zeljeznicke infrastrukture i činjenicu da su dobili pozitivan feedback, zvanično odobrenje se ocekuje u decembru, te da bi to predstavljao najveći odoboreni grant ikada u Crnoj Gori

„Izuzetno sam ponosan što smo mi, prije svega vrijednim radom i donošenjem ispravnih odluka, kao jedni od rijetkih, uspjeli da prebrodimo krizu ne namećući teret građanima i privredi, čak smo i smanjili naknadu za podsticanje OIE za 50 odsto čime su se troškovi računa smanjili, ukazao je doksorašnji državni sekretar u MKI, a zatim dodao “pokrenuli smo investicioni ciklus i predano smo radili na jačanju proizvodnih kapaciteta EPCG-a i s posebnim zadovoljstvom bih istakao i činjenicu da smo u saradnji sa Evropskom bankom za razvoj započeli realizaciju projekta Vjetroelektrane Gvozd (54 MW). Koliki je značaj ovog projekta, govori i podatak da je ovo, nakon 1982. godine, prvi proizvodni kapacitet u vlasništvu države”.

“Sa EPCG-om su zaključeni Ugovori o koncesiji za korišćenje akumulacije Otilovići radi izgradnje male hidroelektrane u cilju proizvodnje električne energije, kao i za izgradnju energetskog objekta Hidroelektrane Komarnica”, kazao je Šahmanović.

Koliko je važba realizacija pomenutih projekata, po negovim riječima, govori činjenica da bi na taj način Crna Gora “dugoročno osigurala sigurnu i stabilnu snabdjevenost električnom energijom i najvjerovatnije formirala dobru osnovu za pronalaženje alternative Termo-elektrani u Pljevljima”.

Šahmanović je podsjetio u da su u njihovom mandatu započeli sa projektom adaptacije tri rezervoara u državnom vlasništvu na Terminalu Bar, kao i kupovinu rezervi naftnih derivate, pokrenuli aktivnosti u pravcu formiranja regionalnog preduzeća koji ima za cilj realizaciju projekta izgradnje Jadransko – jonskog gasovoda kao i električna berza BELEN, te da je značajno unaprijeđen investicioni ambijent, što je evidentno i kroz veliki broj investicija u poslednje vrijeme u oblasti obnovljivih izvora energije.

“Ministarstvo kapitalnih investicija, tokom mandata 43. Vlade, pripremilo je 22 zakonska i podzakonska akta i potpisalo je 10 memoranduma o saradnji sa međunarodnim partnerima i zemljama u regionu”, dodao je Šahmanović.

Ukazuje da je uloženi rad i kvalitet urađenog najbolje prepoznala Evropska komisija koja je u svom najnovijem Izvještaju o napretku možda i najbolje od svih ocijenila postignuti uspjeh u Poglavlju 14 – Energetika i Poglavlju 15 – Saobraćajna politika, a posebno za poglavlje 15 koje je napredovalo sa ocjene dva na ocjenu četiri za manje od dvije godine.

Na kraju, Šahmanović je istakao da sa zadovoljstvom može da saopšti da je Sekretarijat Energetske zajednice u svom Godišnjem izvještaju o implementaciji (2022.) u kojem prati usklađivanje sa svojim pravnim tekovinama i rezultate koje je naša država ostvarila, konstatovao da Crna Gora ima najbolji ukupni rezultat u Energetskoj zajednici.