Video
Bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore u izjavi za naš list osvrnuo se na ponovljene „prijetnje“ predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa o budućnosti oružanog sukoba koji ta zemlja vodi protiv Irana, ali i napuštanju NATO-a.
“Obraćanje Trampa nije bilo objašnjenje kraja rata. Bilo je opravdanje njegovog nastavka. Kada predsjednik najmoćnije države na svijetu, nakon mjesec dana operacija, umjesto izlazne strategije nudi ultimatum i nove mete, to znači da se strategija svodi isključivo na projekciju sile”, precizirao je Samardžić.
Kako je dodao, mnogo važnije od poruka koje je uputio Iranu jeste „ono što je rečeno saveznicima“.
“Budućnost NATO-a danas ne zavisi od formalnih prijetnji o izlasku SAD, već od suštinske promjene načina na koji Vašington vidi savezništvo. Trampove izjave nijesu samo politički pritisak. One su signal dublje transformacije, od saveza zasnovanog na solidarnosti ka modelu zasnovanom na interesu i podjeli tereta. Rat protiv Irana je to ogolio. Pokazalo se da, bez prethodnih konsultacija, nema ni automatske podrške saveznika”, dodao je sagovornik Pobjede.
Takođe je ukazao kako odbijanje pojedinih evropskih država da učestvuju u operacijama oko Ormuskog moreuza „nije znak slabosti NATO-a“.
– To je znak da Alijansa ulazi u novu fazu, u kojoj politički konsenzus više nije podrazumijevan. Zato ključna dilema nije da li će SAD formalno napustiti NATO, već da li NATO može opstati kao politički savez ako se svede na logističku infrastrukturu bez strateške kohezije. Period stabilnosti je iza nas. Svijet pred nama obilježiće trajna nestabilnost koju proizvode i državni i nedržavni akteri. Asimetrični sukobi postaju pravilo, a ne izuzetak. Upravo zato savezništvo ostaje ključni garant bezbjednosti evroatlantskog prostora – kazao je Samardžić.
U tom kontekstu, kako je istakao, sljedeći samit NATO-a koji će 7. i 8. jula biti održan u Ankari, predstavlja specifičan test.
“Saveznici će morati odgovoriti na pitanje koje „Epic Fury“ (naziv operacije američke Centralne komande protiv Irana) nije postavio prvi put, ali ga je sada postavio najglasnije: kakav NATO žele i šta su spremni da urade da bi ga sačuvali”, zaključio je sagovornik Pobjede.
Ovakva reakcija stiže nakon niza poruka koje je Tramp u protekla dva dana uputio na račun NATO-a i njenih članica, dovodeći u pitanje i njihovu političku pouzdanost i samu logiku savezništva. Prema navodima svjetskih medija, evropske zemlje odbijaju da učestvuju u ratu protiv Irana, a istovremeno javno potvrđuju posvećenost Savezu i razvijaju dodatne odbrambene aranžmane u slučaju daljeg slabljenja transatlantskih odnosa.
Američki CNN je objavio kako je predsjednik SAD tokom zatvorenog događaja u Bijeloj kući ponovo nazvao NATO „papirnim tigrom“, te poručio kako njegovoj zemlji „pomoć saveznika u ratu sa Iranom nije bila potrebna“.
“Iskreno, pitao sam ih za pomoć samo zato što sam htio da vidim što će učiniti. Nijesu nam bili potrebni. Sredili smo Iran i zadnje što mi je bilo potrebno jeste da nam se NATO plete oko nogu”, izjavio je Tramp na uskršnjem ručku.
Isti izvor je prenio riječi predsjednika SAD kako NATO ne bi stao uz njih „čak ni kada bi to bilo potrebno“, uz podsjećanje da je Član 5 Sjevernoatlantskog ugovora o zajedničkoj akciji članica do sada aktiviran samo jednom, nakon 11. septembra 2001. godine.
“NATO se prema nama ponio vrlo loše i, zapamtite, opet će se loše ponijeti ako nam ikada zatrebaju. Nadamo se da neće, a mislim i da neće”, dodao je on.
S druge strane, evropski Politico piše da su Trampove poruke i pritisak zbog odbijanja evropskih saveznika da se uključe u rat protiv Irana „izazvali ozbiljnu zabrinutost u evropskim prijestonicama“.
Kao primjer čvrstog stava protiv SAD redovno se pominje Španija, koja je odbila da omogući korišćenje svojih baza, a zatim i zatvorila svoj vazdušni prostor za američke avione.
Sada se povela nova rasprava o stanju Alijanse i odgovora u slučaju da SAD dodatno oslabi ili napusti ovaj vojno-politički savez. Prema izvorima ovog medija, deset evropskih lidera, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedsku, Finsku i Norvešku, sastalo se prošle sedmice na marginama samita Zajedničkih ekspedicionih snaga, kako bi razgovarali o stanju Saveza. Učesnici su se saglasili da se ne može pristati na američki zahtjev da evropske zemlje postanu dio rata protiv Irana. Uz to, prema istom izvoru, evropski lideri su pokazali znatno veći stepen jedinstva u odnosu na invaziju na Irak 2003. godine. Tako je jedan od diplomata EU izjavio da je Tramp „uništio“ transatlantski odnos i „ujedinio“ Evropu u protivljenju ovom ratu.
Preporučeno
Uostalom, kao što je i Samardžić istakao, otvaranje pitanja o budućnosti NATO-a možda može izgledati kao očekivano. No, suština je u „reorganizaciji“ mnogih globalnih organizacija kao posljedica širih geopolitičkih promjena. Zato uloga NATO-a kao i način njegovog funkcionisanja više neće imati mnogo dodirnih tačaka sa onim što se dešavalo do prije par godina.
