Šarec u intervjuu za Radio Slobodna Evropa naglašava da je politička volja u Podgorici ključna ali da postoje snage, unutar zemlje i u regionu, koje ne žele njen uspjeh. 

– Mnogi ne žele da Crna Gora uđe u EU – čak i u samoj Crnoj Gori, u Srbiji, a naročito u Moskvi. Ulazak u Uniju je geostrateško pitanje, pitanje opstanka jedne male samostalne države – kaže on. 

Poručuje da je Crna Gora na prekretnici i da su, u ovom mandatu, realne šanse za članstvo otvorene samo za Crnu Goru i Albaniju.

Šarec se oštro protivi ideji o dvogodišnjem probnom periodu za nove članice, nazivajući je “uvredom” za Crnu Goru i naglašava da pravila moraju važiti jednako za sve. 

Crna Gora, koja sa EU pregovara više od 13 godina, otvorila je sva pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila sedam. 

RSE: Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije ocijenjen je kao “najbolji do sada” za Crnu Goru. Ipak, u ključnim poglavljima (vladavina prava, borba protiv korupcije i efikasnost pravosuđa) dobijene su trojke. Kako objašnjavate ovaj raskorak? 

Šarec: Tačno je da su u nekim ključnim oblastima dodijeljene trojke, ali treba imati u vidu da izvještaj obuhvata čitav niz kriterijuma i da ocjenjuje napredak u vrlo zahtjevnim okolnostima. 

Ako bismo danas ocjenjivali zemlje koje su već članice Evropske unije, vjerujem da bi ih vrlo malo dobilo najvišu ocjenu i zato rezultate treba posmatrati u širem kontekstu. Sveukupno gledano, ovo je dobar Izvještaj za Crnu Goru. 

Kao što se za svake Olimpijske igre kaže da su “najbolje do sada”, tako i ova formulacija ima diplomatsku notu, ali u ovom slučaju ona je i istinita jer je Crna Gora pokazala vidljiv napredak. 

Kriterijumi su izuzetno visoki i zato se ne može očekivati napredak u svim oblastima istovremeno. Ipak, ako Crna Gora nastavi ovim putem, cilj se približava. U kontekstu visokih standarda koje postavlja Evropska unija, trojka je zapravo dobra ocjena. 

RSE: Da li to znači da je Crna Gora najbolja jer je u lošem odjeljenju pa proizilazi da je najbolji đak? 

Šarec: Ne bih tako rekao. Dolazim iz zemlje koja je kroz ovaj proces prošla prije 20 godina i znam da nije riječ o tome ko je loš ili bolji “đak”. Jedno su kriterijumi koje EU postavlja, a drugo su političke okolnosti – u Uniji, regionu i u svijetu. Postoji mnogo nijansi. 

Važno je da Crna Gora pokazuje političku volju i spremnost za članstvo, što je jasno vidljivo. Naravno, ima i onih koji bi radije da Crna Gora ne uđe u EU – i u samoj zemlji, i u regionu i šire. 

Ali realnost je da su, u ovom mandatu, jedino Crna Gora i Albanija zemlje koje zaista mogu postati članice Evropske unije. Sve ostalo trenutno nije realno. 

RSE: Svjedoci smo da se iste primjedbe ponavljaju iz izvještaja u izvještaj – od medija, preko sudstva, do vizne politike. Kao da Podgorica ne čuje dovoljno jasno poruke iz Brisela. Ima li Evropska unija efikasnije metode ili samo neiscrpno strpljenje? 

Šarec: Ne bih rekao da Podgorica ne čuje poruke iz Brisela. 

Problem je što u zemlji postoji mnogo različitih mišljenja, interesa i faktora, pa je ponekad teško uskladiti sve zahtjeve i preporuke. 

Zato neke stvari još nisu u potpunosti sređene, ali Vlada je svjesna izazova i, prema mom mišljenju, pažljivo prati poruke koje dolaze iz EU. Naravno, izuzetaka uvijek ima. Ako se preporuke ne primjenjuju, posljedice su jasne a to je – pregovori se usporavaju i rezultati izostaju. 

Ponekad se, nažalost, previše pažnje posvećuje pojedinačnim incidentima, umjesto da se sagleda šira slika. A ja bih volio da svi ostanemo fokusirani na glavni cilj odnosno integraciju Crne Gore u EU. 

Vjerujem da će se u narednom periodu i preostali problemi riješiti, jer je svima jasno da je članstvo u EU ključni cilj. Uvjeren sam da je to, možda ću biti drastičan, pitanje “života ili smrti jedne zemlje”. Zato je Crna Gora sada na važnoj prekretnici. 

RSE: Komesarka za proširenje Marta Kos najavila je mogućnost uvođenja probnog perioda za nove članice prije punopravnog članstva, kako bi se spriječilo da se neke zemlje po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konji Rusije. Da li ta ideja pokazuje nepovjerenje Brisela prema zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru? 

Šarec: Ta ideja je potekla iz država članica. I nisam saglasan sa tim. Ako pravila ne važe jednako za sve i ako su drugi, kao posljednja Hrvatska 2013. godine, ušli pod određenim uslovima onda i novi treba da uđu pod istim. 

Mislim da je to čak u velikoj mjeri uvreda Crnoj Gori, jer takav tretman nije na mjestu. I to ne mogu podržati. Ako zemlja ispunjava uslove treba da uđe, ako ne – ne treba. Svaka zemlja ima svoja prava i pod jednakim uslovima treba da pristupi. 

A kako bi taj probni period izgledao ni sam bog ne zna. 

RSE: Pojedini ministri i poslanici iz Crne Gore nerijetko šire narative bliske Moskvi i Beogradu, negiraju agresiju Rusije na Ukrajinu… Zašto EU ćuti na ove pojave? 

Šarec: Ne bih rekao da uvijek ćuti. Barem ne u Evropskom parlamentu. Često se čuju reakcije na takve poteze, ali mislim da reagovanje na svaku izjavu nije produktivno. Svi treba da se posvetimo cilju da Crna Gora uđe u EU. To će biti čin koji će sve drugo staviti u drugi plan. 

Naravno da Moskva i Beograd, pa i mnogi drugi, ne žele taj uspjeh. Mnogi ne žele da Crna Gora uđe, jer bi onda morali sebe zapitati zašto oni nisu uspjeli. Mislim da smo svi zajedno krenuli ka cilju ulasku u EU. Ako ćemo slušati svakog psa koji laje na tom putu, nećemo stići na cilj. 

Naravno, reagujemo često, ali još je bolje da radimo posao i uvedemo Crnu Goru u EU. To će biti najveća pobjeda. Kako rekoh, ima mnogo onih koji to ne žele. 

Ima ih i u Crnoj Gori, ima ih u Srbiji, a naravno pogotovo u Moskvi. 

Tako da je ulazak Crne Gore u EU geostrateško pitanje. To nije samo pitanje hoće li Crnogorci na granici davati pasoše ili ne, nego pitanje opstanka jedne male samostalne države. 

RSE: U ovom Izvještaju su, čini se svjesno, preskočeni brojni incidenti koji se tiču istorijskog revizionizma, poput slavljenja ratnih zločinaca, podizanje spomenika… ali i anti-turska histerija… Zašto? 

Šarec: Imamo tehničko objašnjenje. Izvještaj se priprema godinu od septembra 2024. do septembra 2025. 

A drugo to su incidenti, sociopolitička zbivanja. Nije to da Vlada sada namjerno podstiče anti-tursku histeriju. Da jeste, to bi bio veliki problem i izvještaj bi bio definitivno drugačiji. 

Reagovao sam ljetos, kada je bio podignut spomenik Pavlu Đurišiću. Crkva treba da bude utočište onima kojima treba pomoć u teškim situacijama, koji traže da ih crkva prihvati i pomogne. A politikom neka se bave političari. Sigurno će se to pomenuti u izvještaju koji pripremam. 

Naglašavam svima nam je cilj da Crna Gora bude naredna članica EU i moramo imati globalni pogled. Dok se sve ovo dešava, ne smijemo ćutati. Moramo jasno kazati da to što se događa nije u redu. 

Želim građansku Crnu Goru koja potiče iz antifašizma, koja poštuje ljudska prava i ne prima instrukcije iz drugih država koje imaju svoje interese.