Video
To je “Vijestima” rekao šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler, odgovarajući na pitanje da li mu je sporna nedavna izjava šefa parlamenta Andrije Mandića (Nova srpska demokratija) da se ne suprotstavlja mišljenjima mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija i budimljansko-nikšićkog Metodija povodom njihovih afirmativnih izjava o četničkim vojvodama Pavlu Đurišiću i Dragoljubu Draži Mihailoviću.
Satler je naveo da su preporuke iz mišljenja Venecijanske komisije o slučaju bivše sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović jasne, i da su se vlast i opozicija obavezale da ih ispune, te da ohrabruje da se postigne dogovor o održavanju izbora u jednom danu.
“To bi bio veliki iskorak, koji bi Crnoj Gori omogućio da se u potpunosti fokusira na reforme povezane s EU i odlučno krene ka zatvaranju pregovora o pristupanju do kraja naredne godine”, poručio je on.
Da li ste s predstavnicima vlasti i opozicije razgovarali o primjeni mišljenja Venecijanske komisije o slučaju bivše sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović? Ako jeste, što ste dogovorili s njima? Ako nijeste razgovarali, kad planirate?
U redovnom sam kontaktu i s Vladom i s opozicijom po ključnim pitanjima vladavine prava. Odluke poput sprovođenja preporuka Venecijanske komisije predstavljaju zajedničku odgovornost, a obje strane su se obavezale da ih ispune.
Ali nije riječ samo o preporukama Venecijanske komisije. Da bi Crna Gora ispunila svoj cilj i iskoristila istorijsku priliku da do kraja 2026. završi pregovore o pristupanju EU, politički fokus mora da se preusmjeri na konkretne poteze u Skupštini. To znači usvajanje svih evropskih zakona koji su neophodni za zatvaranje preostalih poglavlja, okončanje izborne reforme – uključujući dogovor o održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu, i obezbjeđivanje široke političke podrške za izbor sudija Ustavnog suda.
Šta sve, prema Vašoj ocjeni, konkretno treba uraditi da bi se u potpunosti primijenilo mišljenje “venecijanaca”? S obzirom na to da je Venecijanska komisija ukazala da je prekršena procedura u slučaju konstatovanja prestanka sudijske funkcije Đuranović, smatrate li da mišljenje treba primijeniti i na način da Đuranović bude vraćena na sudijsku funkciju u Ustavni sud? Ako ne smatrate da treba, zašto?
Preporuke iz mišljenja Venecijanske komisije su jasne i imamo vrlo jasnu posvećenost obje strane da ih sprovedu. To uključuje predloge za uspostavljanje jasnog pravnog okvira kojim se utvrđuje starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda, uvođenje pojednostavljene procedure za obavještavanje o ispunjenosti uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda, obezbjeđivanje kontinuiteta sudijske funkcije do imenovanja novih sudija, kao i snaženje odredbi o sukobu interesa koje se odnose na izuzeće sudija. Ohrabruje me što se dijalog vodi i na političkom i na ekspertskom nivou. Siguran sam da su svi svjesni hitnosti trenutka i važnosti toga da se problemi rješavaju brzo – dijalogom i kompromisom.
Šire gledano, vrijeme je da prekinemo s praksom nezbora u crnogorskoj politici. Nezbor nije evropski put – on šteti svima, a trpi cijelo društvo.
Čak i za moje kratko vrijeme u Crnoj Gori, za manje od godinu, vidjeli smo koliko zemlja može brzo da napreduje kroz dijalog i kompromis, ali i koliko lako može da se zaglavi zbog jednostranih poteza i isključivanja. Na osnovu onoga što sam čuo od političkih aktera sa obje strane, svima je jasno šta je u igri za građane Crne Gore i šta je potrebno uraditi da bi ova stara evropska zemlja zauzela svoje pravo mjesto u ujedinjenoj Evropi. Sad je vrijeme da zasučemo rukave i uradimo što je potrebno!
Kako gledate na što se skupštinska procedura izbora novih sudija Ustavnog suda ponovo odgađa?
Ponavljam, dijalog i kompromis su ključni. Politički razgovori su započeli i, ako se sve strane budu vodile najboljim interesima Crne Gore, siguran sam da je dogovor nadohvat ruke.
Kad su pravila jasna i kad sistem funkcioniše, niko nije na gubitku. Snažan pravni okvir i stabilan politički sistem, s funkcionalnim Ustavnim sudom, donose korist svima.
Paralelno s dogovorom o izboru sudija Ustavnog suda, Crna Gora mora da uspostavi jasna i čvrsta pravila kad je u pitanju penzionisanje sudija. Zakon mora biti jasan i dosljedan, kako ne bi bilo zabune oko toga kada sudije treba da se penzionišu.
Da li je, prema Vašem mišljenju, zatvaranje jednog poglavlja (poglavlje 5) na međuvladinoj konferenciji u junu uspjeh ili neuspjeh za Crnu Goru, imajući u vidu ambiciozni plan Podgorice o “precrtavanju” svih poglavlja do kraja 2026. godine?
Poglavlje 5, koje se odnosi na javne nabavke, jedno je od važnijih. Ono je dio tzv. temeljnih poglavlja, zajedno s poglavljima 23 i 24, a nakon njegovog zatvaranja Crna Gora je postala prva država u aktuelnom procesu proširenja koja je privremeno zatvorila jedno od temeljnih poglavlja. Poglavlje 5 se bavi uspostavljanjem standarda i pravila koja će osigurati da se javni novac troši transparentno i odgovorno, te da javni ugovori i koncesije budu dodijeljeni najboljem ponuđaču kroz pravičan postupak. U tom smislu, svakako bih to nazvao uspjehom. Privremeno zatvaranje ovog poglavlja predstavlja konkretno dostignuće za Crnu Goru.
Ali, u pravu ste – mnoga poglavlja još nisu zatvorena. Crna Gora nema vremena za gubljenje ako želi da ispuni cilj i sva poglavlja zatvori do kraja sljedeće godine. EU je tu da pomogne na svakom koraku, ali Crna Gora mora da ostane fokusirana i da uloži napor.
Da li je plan o zatvaranju svih poglavlja do kraja sljedeće godine ostvariv? Je li moguće u tako kratkom roku “štrikirati” najteža poglavlja, kao što su 23 i 24?
Ciljevi koje je Crna Gora postavila jesu ambiciozni, ali ne i nerealni. Tempo pregovaračkog procesa u velikoj mjeri zavisi upravo od Crne Gore. Poglavlja se mogu zatvoriti čim se sprovedu neophodne reforme i zemlja pokaže da je u stanju da pravila EU primjenjuje u praksi.
Gledajući unaprijed, poruka je jasna: uz fokus, disciplinu i timski rad svih institucija, Crna Gora može isporučiti rezultate.
Naravno, poglavlja se neće zatvoriti sama od sebe. Za to su potrebne temeljite pripreme, sprovođenje reformi i koordinacija unutar Vlade, uz politički konsenzus.
Ako Crna Gora u prvi plan stavi evropske reformske procese i izbjegne nestabilnost, nezbor i polarizaciju, uključujući i poteze koji bi mogli izazvati zabrinutost među državama članicama – onda da, mogu se ostvariti čak i ambiciozni ciljevi.
Očekujete li da će Crna Gora riješiti bilateralne sporove s Hrvatskom kako bi uskoro mogla da zatvori poglavlje 31? Kako gledate na to što Hrvatska koristi otvorena međudržavna pitanja sa Crnom Gorom kao političko oruđe, usporavajući put Podgorice ka Briselu? Hrvatska je slično iskustvo imala sa Slovenijom…
Dobrosusjedski odnosi i nalaženje rješenja kroz kompromis su dio temeljnih vrijednosti Evropske unije. To nije uvijek lako, posebno u regionima sa složenom istorijom, ali je od suštinskog značaja. Izgradnja i očuvanje povjerenja zahtijevaju kontinuiran trud, zdrav razum i istinsko liderstvo.
Za svaku zemlju kandidatkinju, uključujući Crnu Goru, ključno je da podstiče dijalog i izbjegava nepotrebne tenzije. Članstvo u EU znači priključenje zajednici koja je tijesno povezana, gdje se odluke donose zajednički i imaju zajedničke posljedice. Potpuno je razumljivo što države članice očekuju snažnu saradnju, posebno sa susjedima.
Ohrabrujuće je vidjeti da Crna Gora ozbiljno pristupa svojim odnosima i preostalim spornim pitanjima s Hrvatskom, te da vodi smislen dijalog. U tom kontekstu, drago mi je što je prošlog mjeseca riješeno pitanje Hrvatske kuće u Tivtu. To mi uliva povjerenje da se i preostala pitanja mogu riješiti kroz konstruktivna, obostrano prihvatljiva rješenja, jer u konačnici, mnogo je više toga što povezuje ova dva susjeda – i kroz zajedničku prošlost i kroz zajedničku evropsku budućnost.
Je li Vam sporna izjava šefa parlamenta Andrije Madnića da se ne suprotstavlja mišljenjima mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija i budimljansko-nikšićkog Metodija povodom njihovih afirmativnih izjava o četničkim vojvodama Pavlu Đurišiću i Dragoljubu Draži Mihailoviću?
Ako su politički lideri zaista posvećeni nacionalnom jedinstvu i evropskoj budućnosti Crne Gore, onda je pokretanje podjela i polarizujućih tema, pribjegavanje istorijskom revizionizmu ili iskorišćavanje bolnih poglavlja iz prošlosti u političke svrhe nespojivo s tim ciljevima. Takvi postupci se direktno suprotstavljaju duhu pomirenja i napretka.
Da li ste zadovoljni dosadašnjom dinamikom rada Odbora za izbornu reformu?
Izborna reforma je ključni korak za Crnu Goru. Pomoći će da se ojača politički sistem zemlje, a izborni proces učini više demokratskim, što je i jedan od osnovnih uslova za članstvo u Uniji. Dakle, ova reforma nije važna samo za unutrašnju stabilnost, već i za nastavak evropskog puta. Crna Gora čeka izbornu reformu još od 2014. Nakon neuspješnog pokušaja iz 2019, konačno je došlo vrijeme da se ona sprovede. U Skupštini je urađen dobar posao na pripremi nekoliko ključnih zakona u ovoj oblasti i očekujemo njihovo brzo usvajanje. Ovo je velika prilika da se narednih godinu i po dana da novi vjetar u leđa evropskim integracijama.
Osim toga, prema važećem izbornom zakonodavstvu, Crna Gora je zarobljena u gotovo neprekidnom izbornom ciklusu. Takva situacija nije ni produktivna, ni održiva. Da bi demokratski sistem Crne Gore funkcionisao, potrebna je široka politička podrška za ključne odluke u oblasti vladavine prava, poput izbora sudija Ustavnog suda. Ali, kako politički lideri mogu biti fokusirani na dijalog i kompromis ako su stalno u predizbornoj atmosferi?
Konsolidacija izbora je neophodna. Građani moraju imati priliku da izraze svoju volju, ali nakon toga, potrebno je dati prostor i stabilnost izabranim predstavnicima da isporuče rezultate u okviru svojih mandata. Čini se da se političke partije slažu da su lokalni izbori u jednom danu potrebni. Dobra volja postoji na svim stranama, i snažno ohrabrujem postizanje političkog dogovora o ovom pitanju od ključnog značaja prije ljetnje pauze. To bi bio veliki iskorak, koji bi Crnoj Gori omogućio da se u potpunosti fokusira na reforme povezane s EU i odlučno krene ka zatvaranju pregovora o pristupanju do kraja naredne godine.
O Tompsonovom koncertu: U EU nema mjesta za podršku fašizmu
Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 zbog, kako su naveli, “urušavanja međususjedskih odnosa”. Koliko dobrim međususjedskim odnosima doprinosi nedavni koncert Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu, na kom je uzvikivan ustaški pozdrav i isticana ikonografija tog pokreta? Da li je fotografisanje predsjednika Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića s pjevačem koji veliča ustaški pokret i ratne zločince u skladu s vrijednostima EU?
Preporučeno
Kao što je Evropska komisija jasno saopštila ove nedjelje, u Evropskoj uniji stojimo iza svojih vrijednosti i nedvosmisleno ističemo da u našoj Uniji nema mjesta za bilo kakvu podršku ili pravdanje fašizma.
