Video
Njemačko predsjedavanje EU, kako kaže, uliva nadu da će, pod vođstvom Angele Merkel, Evropa uspjeti da se bolje konsoliduje i odgovori na izazov pred kojim se našla.
“Što se tiče svijeta, vidimo da Amerika ima svojih problema, predsjednik Tramp naročito. Korona može da ga košta novog mandata. Ako SAD budu imale veliki broj mrtvih to će aktuelnom predsjedniku doći na naplatu, ako ne pokrene ekonomiju takođe. Što se tiče centra moći na globalnom planu, on se, kako ja to vidim, polako seli na istok, odnosno ka Kini, onoj Kini koja je sve ovo prouzrokovala sakrivanjem činjenica o koronavirusu. Kinezi su čitavu ovu stvar oko virusa držali u ekspres loncu dok taj lonac nije eksplodirao dovodeći čitav svijet u nevjerovatnu, nezamislivu situaciju. Što je paradoks, upravo Kina jedina u ovom trenutku može ekonomski najviše da doprinese oporavku svijeta. Na kraju krajeva, imaju i moralnu ogovornost da to urade”, ocjenjuje Šćekić.
EVROPA GLEDA U ANGELU MERKEL
Što se tiče odgovora Evropske unije n apandemiju, tu je, kako kaže, najprije zavladala panika, pa su uslijedile mjere, zatvaranje svega i svačega, distanca, i sad je teško vratiti se u normalno stanje.
“U tom haosu koji je izazvao novi koronavirus, hrvatsko predsjedavanje EU je prošlo gotovo neprimjetno. Dogodilo im se da budu predsjedavajući EU u vremenu najveće krize u postojanju Unije, najveće krize u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Sada svi čekaju šta će biti 1. jula kada predsjedavanje preuzme Njemačka. Fascinantno je kako je Angela Merkel koja je, ne treba zaboraviti, žena naučnik, racionalno pristupila aktuelnoj situaciji. Njemci su i inače visoko organizovani i odgovorni ljudi. Sada će Njemačka da predsjedava EU i vjerujem da će im prioritet bi ti da nađu zajednički jezik sa svim članicama oko oporavka, budžeta i ekonomskog paketa pomoći”, kaže Šćekić.
Za njega, kako ističe, ne bi bilo iznenađenje da čitava Evropa, Njemci naravno, zamole Merkelovu da ostane još koji mandat.
“U kriznim situacijama ljudi se okupljaju oko zastave i oko ličnosti, onih koji su u stanju brzo da donose odluke. Uzmimo za primjer Indiju, najveću demokratiju na svijetu sa 1,3 milijardi stanovnika. Njihov premijer je samo jednog dana donio mjeru i rekao zatvaramo sve. Dakle, nije išao u parlament, nije se izvinjavao zavšto je to morao da uradi. Ali, pandemija će proći, a ekonomske posljedice tek dolaze da uzmu danak. Budućnost aktuelnih vladajućih elita definitivno će zavisiti od ekonomije, odnosno ekonomija će diktirati političku stabilnost i budućnost sadašnjih lidera”, ocjenjuje Šćekić.
UTICAJ KINE U SRBIJI OGROMAN
Osvrćući se na odgovor Evropske unije tokom pandemije, sagovornik Dnevnih novina ističe kako je činjenica da se tokom prvog mjeseca od suočavanja sa novim korona virusom, EU nije snašla, da je bila nefunkcionalna, zbog čega se u Italiji desio rast antievropskih osjećanja. Kasnije su se stvari popravile, ali je i dalje teško postići jedinstvo oko budžeta EU i ekonomskog paketa pomoći državama. Međutim, uvjeren je Šćekić, EU mora da bude prisutna na Zapadnom Balkanu i neće ispustiti region kako god to sada izgledalo.
“Činjenica je da Evropska unija, uprkos krizi, zna da mora biti prisutna na Zapadnom Balkanu, jer ako ne bude, region će otići. Kad ovo kažem mislim na Srbiju, jer Crna Gora je završen posao, ona je članica NATO-a, može da kuka ruski šef diplomatije Lavrov koliko god hoće, ali ostaju druge države koje su, uslovno rečeno, i dalje rizične. Mislim na Sjevernu Makedoniju i Albaniju u kojima će, ako se ekonomski ne podrže, ulećeti Kinezi koji sada jedini imaju višak para i mogu da šire svoj politički uticaj”, kaže Šćekić.
Uticaj Kine, prema njegovim riječima, najočigledniji u Srbiji i to je opomena za EU.
“Kinezi, koji gledaju 100 godina unaprijed, su u ovom trenutku izgurali Ruse iz Beograda, ali i Evropsku uniju. Jer, kad je bilo stani pani, kada nije bilo respiratora, dezinfekcionih sredstava i svega, došli su Kinezi, dovezli opremu i stručnjake. Kasnije je došla i pomoć EU, ali je vrijeme imalo veliki, presudni uticaj na sprečavanje širenja virusa. Dok se Evropa izorganizovala i stala na noge uletjela je Kina, koja je nogom razvalila vrata kada je o Srbiji riječ. Sada je Evropska unija na potezu. E sad, šta EU može da ponudi u uslovima krize izazvane pandemijom COVID 19, pogotovu kada je riječ o nastavku procesa proširenja, vidjećemo. Ne bih se iznenadio da Crna Gora i Srbija dobiju “šargarepu” u vidu ukidanja rominga, o čemu se inače godinama priča, da EU pokaže kako su nešto uradili kad ne mogu da nas prime, odnosno dok ne bude izvjesno kada će biti nastavljen proces proširenja”, poručuje Šćekić.
Građani Crne Gore pokazali zrelost, a vlast da umije da upravlja krizom
Šćekić kaže da su poštovanjem privremenih mjera, građani Crne Gore pokazali zrelost, dok je vlast pokazala da umije da upravlja krizom.
“Vaša Vlada je u izuzetno delikatnoj situaciji uspjela da napravi balans između života, smrti i ekonomije, idući nekom srednjom linijom između totalne izolacije i policijskog časa i švedskog modela. Takav potez dao je, kao što vidimo, dobre rezultate, zahvaljujući blagovremenom reagovanju, ali i zrelosti i odgovornosti građana, i svaka čast na tome”, naglašava Šćekić.
Ono što je sada veliki problem za Crnu Goru jeste, kako kaže, kako da oživi turizam.
“To je još veći problem za Hrvatsku, ali će toj državi, kao članici EU, stići neka pomoć i napraviće se neki dogovor o dolasku dijela gostiju sa strane. Što se Crne Gore tiče mislim da bi bilo jako dobro da se napravi neki dogovor sa vlastima u Srbiji oko ljetovanja u vašoj državi, da se, uslovno rečeno, napravi neki sanitarni koridor između dvije zemlje kako bi građani Srbije mogli bezbjedno i bez velikih peripetija da dođu na more. Ne bi bilo zgoreg da tu inicijativu pokrene Crna Gora, jer kad imaš inicijativu uvijek si korak naprijed i diktiraš uslove”“, kaže sagovornik Dnevnih novina.
Borba za vlast i u vrijeme pandemije
Komentarišući situaciju na političkoj sceni, Šćekić pravi paralelu sa Beogradom i konstatuje da je i Crnoj Gori i Srbiji zajedničko da se borba za vlast nije prekidala ni za vrijeme pandemije.
Preporučeno
“Ne mogu da razumijem srpsku opoziciju, Demokratsku stranku, koja uđe u parlament i stoji u holu, a neće da uđe u u salu i da raspravlja. To je neki srpski parlamentarni izum koji mi baš nije jasan. Slično je i kod vas sa Demokratama, oni ne ulaze u parlament četiri godine. A onda će poslije da pričaju nije bilo dobro ovo ili ono. Lako je pričati i ne snositi nikakvu odgovornost”, kaže Šćekić.
