Video
Srbija mora da se navikne na činjenicu da su sve države koje su bile u sastavu nekadašnje Jugoslavije sada samostalne, da imaju svoje interese, svoju spoljnu politiku. Takođe mora da prihvati da je okružena zemljama članicama NATO pakta, među kojima je i Crna Gora, čiju nezavisnost, samostalnost u donošenju odluka, još uvijek očito teško podnosi, kazao je za Dnevne novine beogradski novinar i publicista Jakša Šćekić.
Preporučeno
Podsjetimo, na jučerašnjoj pres konferenciji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je zbog naše podrške članstvu Kosova u Interpol jasno saopštio da je Podgorici, kao i Makedoniji, Priština bliža od Beograda, te da će se prema toj činjenici odnijeti “ozbiljno i odgovorno”. Srpski mediji takođe su prenijeli njegovu izjavu da nije iznenađen glasanjem, te da su “Crna Gora, Makedonija, Hrvatska, Slovenija, Bugarska, uvijek protiv nas”. Oglasio se i ministar odbrane, poručujući da treba preispitati odnose sa Crnom Gorom, te da “prijateljstvo sa Srbijom treba zaslužiti”.
Za Šćekićate izjave su namijenjene domaćoj javnosti i nemaju veliki uticaj na građane niti Crne Gore, niti Srbije.
“Mislim da Srbija u ovom trenutku ima mnogo veći problem u odnosima na relaciji Beograd-Priština, naročito sada kada su takse na robu iz Srbije porasle 100 procenata, nego što je to glasanje za članstvo Kosova u Interpol. Ovo sa taksama je veliki problem i za Beograd i za Prištinu. Mislim da je ovo što je Priština uradila samoubistveni potez, iako je razumljivo da budu revoltirani poslije onoga što se dogodilo u Dubaiju. Nije problem Interpol, već odlaganje vizne liberalizacije, što Priština pokušava da izdejstvuje. Dakle, to je ono što ih je najviše pogodilo u čitavoj ovoj priči. Što se tiče zapaljive retorike iz Beograda ka državama regiona, primijetićete da se vrte u krug. U jednom periodu je to bilo usmjereno prema Hrvatskoj, pa prema Makedoniji, onda prema Crnoj Gori… Sve te poruke, ma kako to izgledalo sa strane, su više za unutrašnju upotrebu. Vidjeli ste kako je srpski šef diplomatije nediplomatski reagovao i prozivao austrijskog kancelara. I to je sve uradio državi koja je predsjedavajuća EU i za čijeg mandata očekujete da otvorite tri poglavlja”, ističe Šćekić.
Šćekić takođe ističe da Srbija ne smije da zaboravi da Crna Gora u pristupu Evropskoj uniji polako redefiniše i prilagođava spoljnu politiku, politici EU, što Beograd još ne radi.
Komentarišući odnose Crne Gore i Srbije u posljednjih nekoliko mjeseci, Jakšić kaže da je bilo dosta nesporazuma i teških riječi nakon zabrane četvorici srpskih intelektualaca da dođu u Crnu Goru i, zajedno sa istomišljenicima ovdje, slave takozvanu Podgoričku skupštinu.
“Svi su se u Srbiji bavili time što im je zabranjen ulaz, a ni jedan medij nije govorio zašto se to zapravo dogodilo, odnosno niko nije pobrojao primjere negacije crnogorske državnosti, crnogorske nacije koju su ta lica negirali. Ima tu i još jedan problem, ni mnogi Crnogorci koji žive i rade u Beogradu nikako da shvate da je Crna Gora nezavisna država, i tačka. Ne mogu oni da se bave Crnom Gorom kako kome padne na pamet, a da sve to rade stotinama kilometara daleko iz Podgorice”, ocjenjuje Šćekić.
