Video
Prema njegovim riječima, ozbiljnost političkog momenta koji živimo, ali i činjenica da se kao društvo nalazimo na političkoj, odnosno vrijednosnoj vododjelnici, ne daje im za pravo da se ponašaju sebično, već državno odgovorno.
“Vjerujem da je najodgovornije da u susret toliko važnim izborima pružite otvorenu podršku opozicionom kandidatu koji na njima može da pobijedi. Dakle, otvoreno smo podržali gospodina Đukanovića zato što je jedini opozicioni kandidat koji ima najveće, odnosno realne šanse da pobijedi”, naglasio je Šehović.
Foto: sd
Sagovornik Analitike podsjeća da je najbolji segment Đukanovićeve višedecenijske politike utemeljenje države na temeljnim vrijednostima koje se upravo na ovim predsjedničkim izborima brane – građanske, evropske, antifašističke i sekularne.
“Jer Crna Gora bez tih vrijednosti i nije Crna Gora. Makar ne onakva kakvu su generacije sanjale na referendumu 2006. godine. Zato moramo pobijediti! Jer bi ta pobjeda, u koju istinski vjerujemo, označila početak pravljenja zaokreta od jedne nedgovorne politike, čija suština je pravljenje države bez društva, odnosno razgradnja pomenutih vrijednosti koje ovu državu i čine državom”, izričit je Šehović.
Ne očekujemo laku borbu
Kako kaže, veliki broj pretendenata na funkciju šefa države iz reda tzv. parlamentarne većine ne iznenađuje, jer navodna široka ponuda na njima suprotstavljenoj političkoj strani, kako smatra, ima samo jedan cilj – da stvori privid širine izbora unutar različite pozicione političke ponude, a suština je upravo suprotna.
“Nastoji se obezglaviti građanska Crna Gora, kako bi se dokrajčilo ono što se u pretekle dvije i po godine nije stiglo. A velika stvar, trenutno najveća, je da ih u tome spriječimo. Ali ne oslanjanjem na drugoga, nego sopstvenim djelovanjem. Jer, kako su davno mudriji kazali: „Velike stvari se dešavaju kada se neko odluči da ne sjedi skrštenih ruku i dopusti da istorija ide svojim tokom. Umjesto toga taj neko stane i pravi istoriju“. Plašim da ni pravo ni priliku na popravni ne bismo imali. Makar ne ova generacija”, smatra Šehović.
Sagovornik Analitike poručuje da ne očekuju laku borbu, ali očekuju pobjedu, ističući da je svejedno hoće li se ona desiti u prvom ili drugom krugu.
“Bitno je da se desi. I bitno je da ćemo nakon toga, vjerujem, dobiti i državno odgovornu vladu, koja će imati dovoljan i kapacitet i legitimitet da rasčisti politički brlog koji joj je ostavila Krivokapićeva i Abazovićeva Vlada, kojima je, podsjetiću još jednom, jedino SD bio tvrda opozicija, jer nije glasao za izbor ni jedne ni druge. I da se suoči sa posljedicama političke paralize, institucionalne blokade, ekonomskog nazadovanja i vrijednosnog posrtanja ovog društva. Jer nije slučajno što naši dokazani međunarodni politički prijatelji s pravom Crnu Goru nazivaju „rak ranom“ Zapadnog Balkana”, napominje Šehović.
Rusija će iskoristiti šansu da se umiješa i u ove izbore
Osvrćući se na upliv trećih strana u predstojeći izborni proces u Crnoj Gori, Šehović napominje da ne treba biti preveliki politički vizionar i mudrac da bi se predvidjelo da će se Rusija, uz pomoć i preko zvanične Srbije, ali i ostalih njenih glavnih uporišta u našem regionu, umiješati u predsjedničke izbore.
“Ali i u očekivane parlamentarne. I svake druge za koje procijeni da su važni. Samo neko ko je politički naivan i neodgovoran prema ovoj državi može da očekuje da Rusija neće iskoristiti šansu i neće proći kroz vrata koja su joj u Crnoj Gori, nakon nedavnih političkih promjena, širom otvorena”, kaže Šehović.
Zato, kako navodi, umjesto glasnog ćutanja očekuje proaktivnu ulogu partnerskih zemalja koje ne smiju dozvoliti da maligni uticaj trećih strana nastavi da se širi poput epidemije kroz bezbjednosne, državne, paradržavne i medijske structure i ugrozi demokratske vrijednosti koje kao partnerske države dijelimo.
“Suština je u tome da Rusija pokaže da, ako se Crna Gora nije uspjela osujetiti na putu ka punopravnom članstvu u NATO, a nije da se nije trudila, i nije da nije probala da je čak i pokušajem izazivanja državnog udara 2016. spriječi u tome, da je uz pomoć naših domaćih političkih struktura, od kojih neke javno i ponosno, a neke prećutno, podržavaju prorusku politiku na ovom dijelu Balkana, pretvore u tojanskog konja u samom NATO-u. Ne bi li se tako poslala poruka da nijedna država, pa čak i ako jeste članica NATO-a, nije imuna na tu vrstu malignog ruskog uticaja. A naša defintivno nije”, ističe Šehović.
Možemo narušiti zapadnu agendu i u regionu
Sagovornik Analitike ocjenjuje da Crna Gora, kao najranjivija i najslabija karika u lancu na Zapadnom Balkanu ima kapacitet da zbog pomenutog malignog uticaja naruši zapadnu agendu, ne samo u zemlji, nego i u regionu.
“Vjerujem da u javnom narativu koji možemo da pratimo u prethodne dvije godine imamo pregršt dokaza za tako nešto. Uostalom, zar sama činjenica da će se lider DF-a, grupacije koja i ne krije svoju antigrađansku, antisekularnu, anti-NATO, odnosno prorusku orijentaciju, gotovo izvjesno uz gospodina Đukanovića naći u drugom krugu predsjedničkih izbora, ne govori dovoljno samo za sebe, i ne predstavlja najočigledniju banalizaciju prozapadne politike na ovim prostorima? Da ne kažem njen krah. Jer, ne vidim da od Crne Gore postoji ubjedljiviji primjer kako hibridne ruske prijetnje mogu biti djelotvorne kada Zapad nema adekvatnu reakciju, ili je pak ona samo verbalna i veoma blaga”, pojašnjava Šehović.
Ustavni sud da potvrdi neustavnost Zakona o predsjedniku
Govoreći o deblokadi Ustavnog suda, Šehović pozdravlja izbor troje sudija, uz žal zbog toga što je, kako kaže, potpuno nepotrebno izgubljeno dragocjeno vrijeme, zahvaljujući odsustvu želje parlamentarne većine da se na vrijeme započe suštinski dijalog.
“Naravno, sjenku na čitav proces baca i to što nije postignut dogovor i oko četvrtog kandidata, koji dolazi iz reda manje brojnih naroda. Zbog toga još jednom apelujem na manjinske partije da pokušaju da se u najkraćem roku usaglase, kako bismo konačno kompletirali sud, pred kojim je zbog duže nefunkcionalnosti ogroman posao. Jedan od prvih je svakako i formalna potvrda o neustavnosti Zakona o predsjedniku, što od starta jasno i argumentovano tvrdimo. Na Ustavnom sudu je da samo to konstatuje. Ako bude držao do struke i prava. A nema pravo na bilo šta drugo”, ocjenjuje Šehović.
Nakon deblokade Ustavnog suda, politički subjekti iz države, ali i međunarodna zajednica poručili su da su se stekli uslovi za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora. Ipak, iz aktuelne većine ponovo je reaktivirana priča o pregovorima za sastav nove Vlade. Prema riječima Šehovića, u Crnoj Gori, u prethodne dvije i po godine, vidjeli smo da je gotovo sve moguće.
“Gažen je Ustav, kršeni su zakoni, 43. Vlada je pala u avgustu mjesecu, a još uvijek vlada, istina bez legitimiteta, mada joj to ne smeta da donosi najvažnije odluke po ovu državu i da joj, iz dana u dan, nanosi enormnu štetu”, ukazuje Šehović.
Vanredni izbori jedini zakonit način za rješenje krize
Stav Socijaldemokrata je, dodaje, po tom pitanju nepromijenjen i u potpunosti je usklađen sa stavom međunarodnih partnera – da su prijevremeni parlamentarni izbori, za čije održavanje su se nakon deblokade Ustavnog suda konačno stekli uslovi, jedino moguće rješenje za izlazak iz krize u kojoj se Crna Gora nalazi.
“Drugačiji razvoj događaja bio bi neodgovoran prema društvenom momentu i stepenu ukupne krize u kojoj se nalazimo. Jer vanredni izbori su jedini ustavan i zakonit način za njeno rješavanje. Sve ostalo je toliko neozbiljno da gotovo ne zaslužuje komentar. Mada, sa ovom parlamentarnom većinom se nikad ne zna. Jer, što bi rekao jedan veliki britanski državnik i književnik: „Očekuj najgore, nadaj se najboljem”, naglašava Šehović.
Na pitanje očekuje li Đukanović raspusti Skupštinu, s obzirom na to da rok formiranje nove Vlade ističe 15. marta, Šehović ističe da će naredni dani pokazati i našoj i međunarodnoj javnosti koliko daleko u urušavanju demokratskog i pravnog poretka je akteualna parlamentarna većina spremna da ide.
Preporučeno
“Ja mislim vrlo daleko”, zaključuje Šehović.
