– Vjerujem da je isti scenario spreman i za očekivane parlamentarne izbore. Zato naši NATO i drugi partneri moraju širom otvoriti oči i imati proaktivnu ulogu, kako bi na vrijeme, dok za tako nešto ne bude kasno, zajedno sa dokazanim evroatlantskim političkim strukturama u našoj državi, spriječili bilo kakav maligni uticaj koji ima ozbiljan potencijal da ugrozi demokratske vrijednosti koje kao partnerske zemlje dijelimo. Bilo bi politički naivno i državno neodgovorno očekivati da Rusija neće iskoristiti prostor koji joj je nažalost otvoren nakon poslednjih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori – kazao je on.
On je dodao da je ne samo utisak, nego i lako dokaziva činjenica da Rusija nažalost ostaje i prisutna i aktivna na Balkanu, čineći ga politički nestabilnim, ali i sklonim međunacionalnim tenzijama, institucionalnom zastoju i nazadovanju demokratije, što predstavlja rastuću zabrinutost za ukupni učinak i stabilnost našeg regiona.– Od ranije znamo koja su to njena glavna uporišta u regionu, ali je to svjesno ili nesvjesno nedavno postala i zvanična Podgorica, zahvaljujući odlazećoj manjinskoj i Vladi koja joj je prethodila. Od političkih promjena 2020. godine Rusija je na različite, sebi svojstvene načine, stalno povećavala svoje prisustvo u Crnoj Gori, slijedeći dobro poznatu matricu podsticanja njene političke nestabilnosti, a trenutna parlamentarna većina i odlazeća vlada su činjenjem ili nečinjenjem odgovorni za dozvoljavanje takvog uticaja koji je rezultirao potpunim institucionalnim zastojem i sveukupnom političkom i društvenom krizom- zaključio je Šehović.
Preporučeno
Na forumu “Kako doći do protivteže ruskoj agresiji u Ukrajini” su pored Šehovića, učestvovali i poslanici Branimir Gvozdenović i Andrija Nikolić.
Video