Video
Kako je i sam bio najbolji student generacije, ministar prosvjete Damir Šehović daje sve od sebe da stvori ambijent u kojem će se vrednovati najbolji a ne najpodobniji iako je, kaže, svjestan da to u maloj Crnoj Gori, u kojoj postoji rođačka, kumovska, kao i druge vrste ispreplijetanosti, to nije jednostavno. Šehović je tako odgovorio na jedno od pitanja čitalaca Standarda kog je zanimalo da li će on, sa prosjekom 9,5 sjedjeti kući dok neko ko ima uticajnog oca, strica ili ujaka raditi. Šehović je za Standard odgovorio i šta se desilo sa učiteljicom koja je prijetila da će “odrobijati” jednu učenicu, da li mu je poznato da je većina direktora škola kadar DPS-a, da li se prosvjetari mogu nadati beneficiranom radnom stažu i u kakvim je odnosima sa bivšom rektorkom, Radmilom Vojvodić…
Ovo su vaša pitanja i ministrovi odgovori:
- Zašto studenti privatnih fakulteta koji su okončali specijalističke studije (240 ECTS) ne mogu da upišu magistarske studije na UCG-u?
Dio autonomije ustanove je da propise uslove i kriterijume za upis na postdiplomske studije, pa u ovom slučaju i Univerziteta Crne Gore. Ustanova cijeni uporedivost programa, i na osnovu toga donosi odluku.
Svjesni problema sa kojima se studenti suočavaju, Izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju propisana je obaveza polaganja prijemnog ispita za upis na magistarske studije, čime će se omogućiti ravnopravan pristup svim kandidatima, bez obzira gdje su prethodno stekli diplomu.
Zakonom o visokom obrazovaju propisano je da se upis na master akademske i primijenjene studije vrši na konkurentskoj osnovi u skladu sa rezultatima postignutim na osnovnim ili primijenjenim studijama obima najmanje 180 ECTS i prijemnom ispitu u skladu sa zakonom i statutom ustanove. Sadržaj, način i postupak polaganja prijemnog ispita i bliže kriterijume i njihovo vrednovanje, kao i način i postupak, i nivo usaglašenosti studijskih programa osnovnih studija za upis u prvu godinu master akademskih i primijenjenih studija, biće utvrđeni aktom ustanove.
Ubuduće će Ministarstvo propisivati i uslove za upis na osnovne studije, kako bi svi potencijalni studenti bili u istom položaju, a kriterijumi ujednačeni.
- Jeste li se lično zainteresovali za slučaj iz Budve gdje je jedna učiteljica uletjela u učionicu razreda kom ne predaje i riječima “odrobijaću ih” prijetila djevojčici koja ju je, navodno, s drugaricom ogovarala? Ako ste u toku, molim Vas da nas izvijestite o posljednjim informacijama u ovom slučaju.
Sa najvećim brojem slučajeva koji utiču na dobar ambijent, koji je imperativ obrazovnog sistema, lično sam upoznat. U konkretnom slučaju zatražili smo od škole izjašnjenje ovim povodom i informisani smo da je ustanova pokrenula proceduru utvrđivanja odgovornosti i pokrenula disciplinski postupak.
Ministarstvo prosvjete u potpunosti je svjesno važnosti stvaranja zdravog obrazovnog sistema, koji je temelj za stvaranje zdrave ličnosti, zbog čega će svako ponašanje za koje se utvrdi da odudara od tog principa rigorozno sankcionisati, nezavisno od toga da li je riječ o nastavniku, direktoru ili učeniku.
- Kako rješavate problem viška prosvjetnih radnika u školama na sjeveru Crne Gore gdje se broj djece smanjuje? Da li ste upoznati da tamošnji direktori upražnjavaju praksu da radniku daju ugovor za stalno da bi ga odmah sljedeći mjesec proglasili tehnološkim viškom u toj školi i poslali u drugu školu gdje ima slobodnog mjesta kako bi ga uhljebili i onemogućili šansu da neko iz te škole ikad dobije rješenje za stalno? Da li podržavate tu praksu?
Ukoliko u određenoj školi prestane potreba za angažovanjem, postupa se po zakonu. To prije svega podrazumijeva iznalaženje eventualnih mogućnosti za rad u drugoj ustanovi ili pak na drugim poslovima unutar iste ustanove.
Nastavak pitanja se očigledno odnosi na konkretan slučaj, zbog čega želim da vas uvjerim da ćemo odgovorno, kako smo to na početku mandata i obećali, pristupati svakom obavještenju kojim se ukazuje na eventualne propuste ustanova iz obrazovnog sistema, posebno kada je riječ o zasnivanju radnog odnosa i neodgovornom odnosu prema novcu poreskih obveznika.
To znači da ćemo, ukoliko pitanje nije u našoj direktnoj nadležnosti, proslijediti Upravi za inspekcijske poslove ili drugom nadležnom organu, ili pak djelovati u okvirima svojih ingerencija.
U svakom slučaju, kontinuirano pokušavamo da pošaljemo poruku građanima da problem, ukoliko postoji, ne možemo riješiti ako na konkretan način ne dobijemo informaciju o postojanju problema. Zahvalni ćemo biti svakom ko nam tu vrstu informacije dostavi, a moja lična odgovornost je da stvorim ambijent u kojem se podrazumijeva da se mora snositi odgovornost za svaki, pa i najmanji propust ove vrste.
- Da li je ministru poznato šta radi većina direktora škola, uglavnom kadar vladajuće DPS partije. Naime, prilikom zapošljavanja primaju koga žele, što im zakon i omogućava. Kad je u skladu sa zakonom, rekli bismo da ne griješe. Međutim, ako od 5-6 kandidata izaberu najlošijeg, a svoj izbor obrazlažu riječima “meni je to ministar naredio i moram poslušati”, to je diskutabilno. Ako ministar zaista interveniše i “gura” loše, pretpostavljam da neće priznati. Međutim, lično smatram da je to taktika direktora kojom sprovode svoje ideje ili slušaju nadređene iz svoje stranke, a ljagu bacaju na slabijeg i manjeg koalicionog partnera. Šta ministar misli o samovolji većine direktora i “svaljivanju krivice” na njega?
Zakon je vrlo precizan kada postavlja osnovne kriterijume za prijem u radni odnos, i njih mora ispuniti svaki od kandidata da bi uopšte bio razmatran za radno mjesto. Sama škola zaključuje ugovor o radu sa izabranim kandidatom. Pitanje se uglavnom odnosi na neformalni ambijent i neformalnu komunikaciju direktora ustanova sa kandidatima, što mi onemogućava da na njega odgovorim drugačije osim: zakon i procedure zapošljavanja se moraju poštovati. Ukoliko postoje saznanja o suprotom, djelovaćemo.
- Kada će biti sanirani prilazi vrtićima u Podgorici, kako bi djeca i tokom kišnih dana mogla sama i bez poteškoća koriste predviđene prilaze?
Pretpostavljam da se pitanje odnosi prvenstveno na Vrtić u Maslinama u okviru JPU “Đina Vrbica”, koji je od svoje izgradnje imao problema sa plavljenjem. Nedavno je javnost i od strane same uprave ove ustanove imala priliku da čuje najavu radova na ovom objektu. Kako smo infomisani, plan je da se urade drenažni bunari, prethodno je ispitano zemljište i radovi počinju čim dozvole vremenske prilike.
U svakom slučaju želim još jednom da afirmišem i javno pohvalim napore nove uprave ovog vrtića, koja je za kratko vrijeme pokazala da ima i znanja i hrabrosti da se na odgovoran i racionalan način uhvati u koštac sa brojnim naslijeđenim izazovima sa kojima se suočava. Upravo zahvaljujući takvom pristupu je samo tokom 2017. godine osposobljeno 550 novih mjesta u vrtićima na teritoriji Glavnog grada, a sa sličnom praksom će se nastaviti i u ovoj godini, jer je rješavanje pitanja prebukiranosti u vrtićima i poboljšanje uslova za boravak naših mališana u njima jedan od naših zajedničkih prioriteta.
- Mogu li se prosvjetari nadati beneficiranom radnom stažu? Slažete li se sa mišljenjem da gospođe u 60-im godinama nijesu vise sposobne za kvalitetno obrazovanje i vaspitanje djece?
Ministarstvo prosvjete ozbiljno radi na poboljšanju statusa prosvjetnih radnika. Kako što je poznato, zakonodavna reforma koju smo sproveli nije uticala na radna mjesta, iako je na početku procesa postojala bojazan da će biti drugačije. Opredijelićemo čitavih 1,8 miliona eura u naredne tri godine (450 hiljada eura više nego do sada) za rješavanje stambenih potreba prosvjetne zajednice. Po prvi put smo izdvojili značajna sredstva u okviru Fonda za kvalitet i talente za nagrađivanje najboljih nastavnika.
Ono što je posebno važno u kontekstu vašeg pitanja jeste i da smo zadržali zakonsku odredbu kojom se nastavniku koji je proveo najmanje 35 godina na poslovima obrazovanja i vaspitanja, omogućava da se eventualno umanji radno vrijeme za dva časa nedjeljno, uz obračun zarade u punom iznosu. Valja se i podsjetiti da smo smanjili normu nastavnicima u osnovnim školama, a da smo pritom takođe zadržali zarade na istom nivou.
Pitanje da li su osobe u 60-im godinama sposobne za kvalitetno obavljanje posla je subjektivno, s obzirom na to da je zakonska granica jasno postavljena. A ukoliko dajem i sopstvenu procjenu, dozvolite da ustvrdim da dugogodišne iskustvo može biti pravo blago kako za djecu, tako i za mlađe kolege, ako je praćeno entuzijazmom, što jeste slučaj kod ogromne većine naših prosvjetnih radnika, zbog čega i zaslužuju naše duboko poštovanje.
- Poštovani ministre, da li se prilikom zapošljavanja zaista gleda prosjek kao što bi trebalo, ili ću ja sa srednjom ocjenom 9,5 sjedjeti kući dok će neko ko ima uticajnog oca, strica ili ujaka raditi? Sa ovom tematikom su mnogi upoznati, samo što to nažalost rijetko ko kaže naglas. Ne zamjerite na iskrenosti i hvala unaprijed.
Veliki broj faktora utiče na svaki pojedinačni slučaj zaposlenja u prosvjeti, a koji su, pored prosjeka, vezani za radno iskustvo, oblast u kojoj ste ste profilisali i to da li su kadrovi u njoj deficitarni ili suficitarni, te mnogi drugi elementi koji se razlikuju od slučaja do slučaja. Pritom je važno naglasiti da Ministarstvo ne samo da insistira na dosljednoj primjeni propisa pri zapošljavanju, nego i nastoji da usmjerava školovanje učenika u onim oblastima koje su potrebne tržištu.
Kako sam i sam bio najbolji student u generaciji, u potpunosti razumijem razloge za postavljanje ovog pitanja, zbog čega dajem sve od sebe da stvorimo ambijent u kojem će se vrednovati najbolji a ne najpodobniji, po bilo kojoj osnovi, iako sam svjestan da to u maloj Crnoj Gori, u kojoj postoji rođačka, kumovska, kao i druge vrste ispreplijetanosti, to nije jednostavno.
- Kada će učiniti dostojanstvenim naše škole na sjeveru? Ovo su slike škole u Baricama.
Škola o kojoj je riječ u pitanju je zatvorena, i to prirodnim putem jer nažalost nema učenika koji bi je pohađali. Ukoliko se u narednom periodu ukaže potreba za njenim ponovnim stavljanjem u funkciju, opredijelićemo neophodna sredstva za adaptaciju.
Preporučeno
Naglašavam i da je u proteklih godinu dana uloženo oko 1,7 miliona eura u adaptacije školskih objekata, od čega veliki dio upravo na škole na sjeveru Crne Gore, a tako će biti i u narednoj godini. Svjesni važnosti seoskih škola za ukupan život na tom području, zakonom smo otovorili mogućnost za pravedniju preraspodjelu novca unutar sistema, pa će dio nemalih sopstvenih prihoda koji se ostvaruje u pojedinim ustanovama, a koji će biti opredijeljeni Fondu za kvalitet i talente, upravo biti usmjeravan za adaptaciju seoskih škola.
- U kakvim ste odnosima sa sad već bivšom rektorkom, Radmilom Vojvodić?
Profesionalno djelovanje i stavove nikad ne zasnivam na ličnim relacijama, već na argumentovanom profesionalnom odnosu i zaključcima. Tako je, ne samo u slučaju gospođe Vojvodić, koju inače lično uvažavam, nego i u svim ostalim slučajevima.
Pozicija ministra u jednom od najvažnijih resora u Vladi vam ne dozvoljava da se na drugačiji način ponašate, ukoliko želite da budete principijelni, čemu kao odgovoran čovjek težim.
- Ministar je dobio pitanja o Predlogu zakona o visokom obrazovanju na javnoj raspravi u Crnogorskoj Akademiji Nauka i na ta pitanja ni dan danas nije odgovorio, samo ih je zaobišao.
Izmjene Zakona o visokom obrazovanju su svakako korak u dobrom pravcu, posebno kada govorimo o uvođenju besplatnih osnovnih i master studija, novom modelu studiranja i finansiranja, kao i obaveznoj praktičnoj nastavi na nivou od 2 odsto. Cilj zakonskog unificiranja modela studija za sve univerzitete u Crnoj Gori na 3+2+3 je kreiranje jedinstvenog modela koji će biti kompatibilan sa evropskim prostorom visokog obrazovanja, jer će se tako obezbijediti kvalitet ali i podstaći mobilnost. U suprotnom, ukoliko se model studija razlikuje od ustanove do ustanove, to svakako ne doprinosi unificiranju vrijednosti diploma koje produkuju naši fakulteti.
Za detaljan odgovor na vaše pitanje bi nam trebalo više vremena i prostora za diskusiju. U svakom slučaju, učešće u izradi zakona je bilo krajnje transparentno i otvoreno za sve koji su pokazali interes, a multiresorske radne grupe došle su do predloženih rješenja, dok su i neki od predloga na samom okruglom stolu u CANU postali takođe sastavni dio zakona.
- Nakon svojih 44 godina predanog rada u prosvjeti 31.decembra ove godine odlazim u penziju. U skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom zaključenim 12.02.2016.g. kao nastavnika, sleduje me Jubilarna nagrada za 40 godina rada u prosvjeti. Tim povodom obratila sam se upravi škole pisanim dopisom. Odgovor u pisanoj formi nijesam dobila a usmeno mi je saopšteno da Ministarstvo nije opredijelilo sredstva za to školi. U saznanju sam da su moje kolege iz drugih škola dobile svoju zasluženu jubilarnu nagradu, moje pitanje Vama je zašto i ja ne mogu da dobijem istu. Nadam se da se slažete sa mnom da sam je zaslužila i da je to jedan lijepi način da se osjećate ispunjeno, zadovoljno i cijenjeno na kraju svog radnog vijeka.
Prema Granskom kolektivnom ugovoru poslodavac može, ali ne mora, da isplati naknade po osnovu jubilarnih nagrada za rad u ustanovama, ako su obezbijeđena finansijska sredstva. Uslučaju da se obezbijede sredstva, iste će biti isplaćene na osnovu spiska ustanove u kojoj ste bili zaposleni.
- Ministre, da li Prosvjetna inspekcija ima dovoljno kadra i nadležnosti? Da li cete ograniciti korišćenje mobilnih telefona u školama? Zašto je iz redovne nastave ukinuto Građansko obrazovanje?
Prosvjetna inspekcija nije organ koji je u nadležnosti Ministarstva prosvjete već Uprave za inspekcijske poslove. Pitanje procjene u vezi sa predmetima koji su dio nastavnog procesa kao redovni ili izborni odnose se na Zavod za školstvo, koji donosi tu vrstu odluka na osnovu stručnih procjena, između ostalog uzimajući u obzir da li je riječ o međupredmetnoj oblasti ili ne. Zahvaljujući takvoj procjeni, Građansko obrazovanje nije ukinuto, kako se to nerijetko u javnosti pominje, nego je postalo izborni predmet.
Ograničavanje korišćenja mobilnih telefona je nešto što zahtijeva ozbiljnu procjenu, s obzirom na to da je potrebno dozvoliti komunikaciju djece sa roditeljima i staraocima u slučaju potrebe, ali i spriječiti pretjeranu upotrebu koja bi ometala nastavni proces.
