U Izvještaju se konstatuje da su u maju 3 poslanika DPS-a suspendovali učešće u Odboru, a u junu preostala 4 opoziciona poslanika učinili su isto, pa je njegov rad blokiran.

Većina Pobjedinih sagovornika ne vjeruju da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, čiji je predsjednik poslanik Demokratskog fronta Strahinja Bulajić, može završiti posao u predviđenom roku – do kraja godine.

NAJGORI IZVJEŠTAJ

Poslanik Demokratske partije socijalista i član Odbora za izborne reforme, Predrag Sekulić, smatra, da je ovo je najgori izvještaj Evropske komisije od kad je Crna Gora ušla u proces pridruživanja.

“Što se tiče izborne reforme, odgovornost nose kolege iz parlamentarne većine, kao što smo mi snosili odgovornost kad smo bili većina. Ali mi smo puno energije ulagali da privolimo tadašnju opoziciju da zajednički radimo na reformama izbornih zakona”, ističe Sekulić u izjavi za Pobjedu.

” Teško ćemo u Odboru za izbornu reform završiti posao do kraja godine. Sa druge strane, bojkot DF-a je obesmislio rad u tom odboru”, kazao je Sekulić.

Podsjeća da su preporuke OEBS-a i dalje na stolu i da je dio posla završen u nekim ranijim procesima. Međutim, kako kaže, na najvažnijem, krovnom zakonu, o izboru odbornika i poslanika još uvijek nije ništa urađeno.

Naglašava da ima naznaka da bi Odbor mogao uskoro obnoviti rad i da je imao komunikaciju sa predsjednikom Odbora.

” Sudeći prema odnosu parlamentarne vlasti prema opoziciji, te odnosu prema izvršnoj vlasti, i kada počnemo ponovo rad na izbornom zakonodavstu pitanje je vremena kada će on biti ponovo blokiran. Plašim se da ćemo prije imati raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora nego što će biti završen rada na izbornim zakonima”, kazao je Sekulić.

Trebarazmišljati, smatra on, o nekoj prelaznoj vladi i u roku njenog trajanja učiniti dodatni napor da se izborni zakoni završe. Naglašava da, što se tiče DPS-a, i opozicije, raspoloženi su da razgovarau o svim pitanjima.

IĆI KA KOMPROMISU

Branka Bošnjak PzP, potpredsjednica Skupštine Crne Gore i članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, istakla je u izjavi za Pobjedu, da se na reformama izbornog zakonodavstva moglo raditi intenzivnije.

Podsjetila je da je problem nastao zato što je opozicija bojkotovala rad Odbora nakon što Zlatko Vujović nije izabran kao pridruženi član iz nvo sektora i akademske zajednice.

” Imali smo većinu ali je besmisleno da radimo bez opozicije. Ako želimo pravu reformu izbornog zakonodavstva treba da se usredsredimo na najznačajniji zakon o izboru odbornika i poslanika za koji nam treba dvije trećine. Ostali zakoni se mogu donijeti prostom većinom. Ali ni to, nije u redu, jer kad je izborno zakonodavstvo u pitanju, treba postići što širi kosenzus”, smatra Bošnjak.

Razumijem, kako kaže, Evropsku komisiju što potencira to pitanje i očekuje da će odbor obnoviti rad, pogotovo što, joj se čini i da je opozicija spremnija.

” Ne poričem da nije odgovornost na vlasti. Izbubilo se dosta vremena. Bilo je neke priče da treba da nastavimo, ali ne znam koliko je ona bila intezivna zbog aktuelnih političkih dešanja”, ističe potpredsjednica parlamenta.

Sigurna je, kako kaže, da im ne treba previše vremena ako rade intezivno i ako postoji političke volje da sve urade u predviđenom roku, jer je većina riješenja spremna.

Priznaje da i unutar vladajuće većine postoje određeni amoniziteti i neka neslaganja koja su uslovila političku krizu.

” U paketu, ako budemo dobili rekonstruisanu Vladu, sa ove strane će se dobiti politička volja za aktiviranje rada u Odboru. Moramo ponuditi opoziciji, ne samo ovo, nego i ono što Evropska Unija nameć, najširi konsezus za rješavanje problema u pravosuđu, Ustavnom sudu koji je blokiran, Vrhovnog državnog tužioca i za Sudski savjet. Moramo ići ka kompromisu. Govorim u lično ime, ono što mene iritira je osjećaj da se u Crnoj Gori kompromisom smatra da bude sve po mom. Niko neće da ustukne i da napravi neki ustupak da bi se došlo do rješenja. Moramo da se mijenjamo”, kazala je Bošnjak.

POLITIZACIJA PROCESA

Poslanik SD- a, član Odbora, Boris Mugoša, smatra da Odbor treba da bude mjesto dogovora, kompromisa i afirmacije demokratske i političke ozbiljnosti i odgovornosti aktera na političkoj sceni. Ističe da su članovi Odbora iz opozicije od početka rada pokazivali posvećen odnos prema svim zadacima.

Podsjetio je da je, već kod kompletiranja sastava Odbora, pridruženim članovima iz reda NVO i akademske zajednice, parlamentarna većina pokazala manjak volje za dijalogom i kompromisom, a višak politizacije cijelog procesa.

” Još drastičnije ponašanje većine članova Odbora parlamentarne većine demonstrirano je prilikom izbora predstavnika akademske zajednice. U situaciji kada postoji samo jedan kandidat koji je ispunjavao uslove javnog poziva i to neko ko aposlutno ima sve potrebne reference, glasovima protiv i uzdržan, šest od sedam članova Odbora parlamentarne većine taj kandidat nije dobio potrebnu većinu da bude pridruženi član Odbora”, kazao je Mugoša podjećajući da pridruženi članovi Odbora iz reda NVO i akademske zajednice nemaju pravo odlučivanja u Odboru, što poteze parlamentarne većine čine diskutabilnim.

Polovinom juna, je, kako kaže, sa članovima Odbora iz opozicije, Draginjom Vuksanović Stanković i Kenanom Strujić Harbić i Gencijem Nimanbeguom, privremeno napustio rad Odbora, dok se „ne kreira ambijent u kojem će dijalog i kompromis u njegovom radu biti važniji od partikularnih uskopartijskih interesa“. O tome su detaljno upoznali šeficu Delegacije EU u Crnoj Gori.

” Vrijeme nakon tih događaja je potvrdilo da smo bili u pravu, jer se jasno pokazalo da ne postoji suštinska spremnost konstituenata parlamentarne većine da se kroz dijalog pokuša doći do kompromisa oko bilo čega gdje je potrebna 2/3 odnosno 3/5 većina, odnosno većina koja podrazumijeva i glasove poslanika opozicije”, rekao je Mugoša.

Na žalost, kako kaže, i najnoviji Izvještaj Evropske komisije je ukazao da nam je kompletan sistem u blokadi, odnosno da kod sve tri grane vlasti (zakonodavna – Skupština, izvršna – Vlada i sudska) postoje ozbiljni problem u funkcionisanju.

” Trenutno je upražnjena i pozicija predsjednika Državne komisije, što je isključiva odgovornost parmantarne većine jer je između ostalog za njegov izbor dovoljna i prosta većina u Parlamentu, odnosno većina glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika”, naglašava Mugoša podsjećajući da je nakon što je u junu glasovima parlamentarne većine razriješen dužnosti dotadašnji predsjednik DIK-a raspisan Konkurs za imenovanje novog predsjednika i da je u skupštinskom odboru, u kojem većinu članova ima parlamentarna većina, 30. jula imao konsultativno saslušanje prijavljenih kandidata i donio odluku da će se o tome izjasniti na nastavku te sjednice. Prošlo je, kako kaže, skoro tri mjeseca, a ta sjednica još nije nastavljena.

Očigledno je, dodaje Mugoša, da su neophodne reforme i napredak cjelokupnog društva usporene i blokirane usljed neslaganja, ucjenjivanja i uslovljavanja unutar parlamentarne većine i da sa ovako koncipiranom parlamentarnom većinom Crna Gora ne može postati članica EU.

” Bez obzira na značajne podjele i nepovjerenje na političkoj sceni ipak vjerujem u mogućnost postizanja šireg političkog dogovora i kompromisa i da će proevropski politički subjekti, odnosno one partije koje istinski a ne samo deklarativno žele građansku Crnu Goru koja će biti sljedeća članica EU i ostati pouzdana članica NATO-a, svjesne kompleksnosti društveno-poličkog ambijenta i neophodnost unapređenja izbornog ambijenta, pokrenuti suštinski dijalog kako bi se unaprijedio izborni ambijent, pripremili uslovi za vanredne parlamentarne izbore i kroz djelovanje manjinske, odnosno prelazne Vlade popravilo veoma nezavidno stanje u zemlji”, kazao je on.

Blažić: Skupština nelegitimna jer poslanici nijesu izabrani na Ustavom propisan način

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije, i član Odbora za izbornu reform u ranijem sazivu Skupštine, prof. dr Đorđije Blažić, podsjeća da se na izbornim reformama radi već dugo, od 1998. kada je donese Zakon o izboru odbornika i poslanika.

” Ništa se suštinski nije uradilo da se krovni zakon, Zakon o izboru odbornika i poslanika usaglasi sa Ustavom. Ne očekujem da će se rok završetka rada i ovog odbora ispoštovati. Političke oligarhije su imale priliku do sada 15 puta da to urade, pa su ga samo kozmetički mijenjali u nekim stvarima koje ne dotiču suštinak pitanja i ne ugrožavaju interese partija”, smatra profesor Blažić.

Podsjeća da crnogorski Ustav precizno određuje koji izborni sistem naša država treba da ima. U članu 2 Ustava, stavu 1, precizirano je, kako kaže, da je nosilac suverenosti građanin koji ima crnogrsko državljanstvo i da ga ostvaruje neposredno i preko neposredno i slobodno izabranih predstavnika.

Biračko pravo je, podsjeća professor Blažić, prema Ustavu opšte i jednako a izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je tajno.

” Imamo betonirane ustavne norme koji propisuju te uslove. U članu 83 Ustava propisano je da Skupštinu čine poslanici koji se biraju neposredno na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava tajnim glasanjem. Ovaj čaln vrlo jasno govori da se, na isti način – neposredno – biraju poslanici i odbornici, kao i predsjednik države. Dakle, ne možemo da biramo partijske liste ili liste građanskih grupe. Partije su supstituisale član Ustava koji propisuje suverenitet glasača i dale sebi za pravo da one budu na listama za glasanje. Dakle, građanin ne bira ni jednog odbornika ni poslanika, samo bira predsjednika države. Imamo ustavno-pravno jedan system, a zakonodavno dva sistema”, ističe dr Blažić

Na pitanje zašte se krši Ustav profesor Blažić kaže da je on to pitanje postavio kada je bio član Odbor za izborne reforme 2019. godine i da nije dobio odgovor.

Neposredni izbor poslanika, smatra on, ne odgovara političkim oligarhijama. Kada su u pitanju manjinska prava, kako je rekao, političke partije se predstavljaju kao autentični predstavnici i zastupnici manjinskih naroda, što je apsolutno neustavno. Zakon o manjinskim pravima, podjeća on, eksplicitno propisao da su to nacionalni savjeti, a nacionalne partije su otele suverenitet biračima i prisvojile ga što je u suprotnosti sa članom 79 Ustava koji garantuje manjinska parava.

” Grupa građana i ja podnijeli smo inicijativu Ustavnom sudu 2016. godine gdje smo osporili 70 odsto Zakona o izboru odbornika i poslanika. Prihvatili su nam samo jednu – ukinuli zakonski cenzus – najmanje 6 mjeseci prebivališ za lokalne izbore. Ono što je suštinsko nisu takli”, ističe Blažić.

Nije poenta priče, kako kaže, povrede prava građanina i povrede suvereniteta već je pravna posljedica mnogo teža.

” Imamo, državne organe koji su nelegitimni. To znači onda da nemamo ni državu. Skupština je nelegitimna jer poslanici nisu izabrani na Ustavom propisan način. Zbog toga je nelegitiman svaki organ koji formira Skupština, od Vlade pa na dalje, pa i zakoni koje donosi”, naglašava dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

On smatra da se to može promijeniti, kako kaže, jer ima ljudi koji znaju i koji bi uradili sve u skaldu sa Ustavom, ali da to ne odgovara to političkim partijama, koje koče procese jer ne žele da se odreknuu beneficije.

” Mi smo 2019. napravili dva nacrta, sve je bilo na stolu, a onda se uključila opozicija i sve je palo u vodu. Nažalost to je tako”, kazao je Blažić.