Selektivno čišćenje dijaspore u biračkom spisku Crne Gore, DF najviše insistirao na tome

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović je najavio da će Nacrt zakona o prebivalištu biti uskoro na javnoj raspravi, te da će posebne komisije provjeravati na terenu prebivalište građana.

Zahtjev je izazvao oštre reakcije stranaka nacionalnih manjina koje se pribojavaju da bi iz biračkog spiska mogli biti izbrisani upravo njihovi birači koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu.

Politički analitičar direktor Centra za monitoring (CEMI) koji se bavi izbornim pitanjima Zlatko Vujović upozorava da se mora biti pažljiv prema pitanjima biračkog prava u Crnoj Gori.

“Moramo poštovati ljudska prava, ne mogu zakonska rješenja da budu diskriminišuća prema određenim dijelovima populacije, posebno na bazi nacionalnog”, kaže Vujović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ko je pokrenuo zahtjev?

Slaven Radunović iz vladajućeg Demokratskog fronta (DF) tražio je od ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulića 26. marta u Skupštini odgovor na pitanje kada će biti izrađen Zakon o prebivalištu, a na osnovu kojeg će iz biračkog spiska biti uklonjeni oni koji ne mogu da potvrde prebivalište u Crnoj Gori.

“Uređenjem registra prebivališta skidamo najveći problem kada su u pitanju neregularnosti biračkog spiska. To su desetine hiljada ljudi. Ne zloupotrebljavaju svi biračko pravo, ne dolaze svi da glasaju. Najviše ih je bilo za referendum oko 40.000, a inače je to 15.000 hiljada, a to su tri poslanička mandata u Skupštini Crne Gore”, ističe Radunović.

DF, u kome dominiraju srpske nacionalne stranke, godinama zahtijeva da se zabrani glasanje u Crnoj Gori osobama koje su se odselile iz države, što se mahom odnosi na pripadnike manjinskih naroda.

Nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta, DF je postao vodeći dio vladajuće koalicije, dok su stranke nacionalnih manjina prešle u opoziciju.

I Predrag Bulatović, takođe iz DF-a, u Skupštini je naveo da su pripadnici manjinskih naroda “protivzakonito glasali na referendumu o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine”.

“Je li fer da su 2006. godine vaši sunarodnici [Bošnjaci] iz Plava, sa potvrdom iz osnovne škole iz 1953. godine, odlučivali u kakvoj ćemo mi državi da živimo? Odlučivali su nezakonito i neustavno. I zato smo na ivici podjela”, rekao je Bulatović.

Kakav je stav predstavnika manjina?

Inicijativi da se birači manje brojnijih naroda brišu iz biračkog spiska oštro su se suprotstavili predstavnici Bošnjačke stranke i albanskih stranaka.

Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović je, obraćajući se Bulatoviću, ocijenio da se radi o protjerivanju i revanšizmu i stigmatizaciji jednog naroda.

“Ovakve prozivke, ovakav poziv za stigmatizaciju jednog naroda, konstatacije da su za sve krive manjine, da manjine okupiraju Crnu Goru… Qko je jedini problem izbornog zakonodavstva taj da treba iz njega ukloniti pripadnike manje brojnijeg naroda, onda treba da se upitamo gdje ide naše društvo. Bošnjačka stranka neće dozvoliti da se kroz ovakve inicijative Crna Gora odrekne svojih najboljih sinova”, riječi su Ibrahimovića.

Poslanik Albanske liste Genci Nimanbegu pitao je poslanike iz vladajuće većine – koja je intencija ove namjere.

“Koja je to država koja svojim državljanima neće dopustiti da glasaju na parlamentarnim izborima? Optuživanje da su manjine odlučile ili da ne smiju odlučivati nama šalje poruku da smo mi građani drugog reda. Da li je to intencija”, pitao je Nimanbegu.

“Birači iz Luksemburga”

Odgovarajući na pitanje – da li dio parlamentarne većine pokušava da pripremi teren za promjenu strukture biračkog tijela u Crnoj Gori, eliminacijom iz biračkog spiska državljana Crne Gore koji su na privremenom radu u inostranstvu – direktor CEMI-ja Zlatko Vujović kaže da uočava još dva procesa koji sugerišu mogući izborni inženjering.

Crnogorski zakon, naime, ne dozvoljava dvojno državljanstvo, što praktično znači da bi svi oni koji uz crnogorsko imaju i državljanstvo neke od susjednih država, a samim tim i biračko pravo u dvije države, morali biti izbrisani iz crnogorskog biračkog spiska.

“Vidimo snažnu inicijativu državnih organa da uklone iz biračkog spiska lica koja imaju prebivalište u Crnoj Gori, a eventualno žive u inostranstvu. Vidimo potpuno ignorisanje problema duplo upisanih birača u biračke spiskove susjednih zemalja, što predstavlja mnogo veći problem. Biračko pravo u više država je, s aspekta crnogorskog zakonodavstva, jedna vrsta prevare”, kaže Vujović, dodajući da bi se tako ignorisao problem sa biračima iz Srbije, te Bosne i Hercegovine.

Vujović ukazuje na moguće ugrožavanja principa da su svi građani jednaki i da imaju jednak pristup pravima.

“Ako bi se desilo, kako se žargonski kaže, da se insistira na pronalaženju samo ‘birača iz Luksemburga’, onda će državni organi ovo svesti na priču da se eliminišu iz biračkog spiska lica pojedinih nacionalnosti”, stav je Vujovića.

“Birači iz Luksemburga” je kovanica koja je nastala tokom izbornih procesa, jer u Luksemburgu dominantno žive iseljenici iz Crne Gore, bošnjačke i albanske nacionalnosti, od kojih je jedan broj redovno glasao u Crnoj Gori.

DF je najviše insistirao da se ti birači eliminišu iz crnogorskog biračkog spiska.

Tako je tokom kampanje za posljednje parlamentarne izbore u avgustu 2020. godine, DF uputio pisma vladama Njemačke i Luksemburga u kome je tražio da spriječe njihove građane, koji su porijeklom iz Crne Gore, da glasaju na izborima u Crnoj Gori.

Izmjena strukture biračkog tijela

Vujović naglašava da ne treba lišiti osnovnog političkog prava one građane koji u kratkom propisanom roku ne mogu da potvrde svoje prebivalište u Crnoj Gori.

Na pitanje – kakve mogu biti političke posljedice ukoliko se uđe u brisanje pripadnika dijela manjina iz biračkog spiska uz istovremenu dodjelu državljanstva i biračkog prava onima koji već imaju državljanstvo drugih država – Zlatko Vujović kaže da to može dovesti do neprihvatljivih promjena u biračkoj strukturi države.

“Umjesto da idemo ka rješavanju pitanja, ulasku u izborni proces koji će biti potpuno regularan i fer, mi ulazimo u nešto mnogo opasnije – a to je da neko pokušava da vještački izmjeni strukturu biračkog tijela u Crnoj Gori. To niko ne može da prihvati, makar oni koji su opozicija, ali ni međunarodna javnost i naši međunarodni partneri”, kaže Vujović.

“Ako neko pokušava da zakonskim rješenjima i različitim pristupima u primjeni postojećih rješenja utiče na izmjenu biračkog tijela u cilju ostvarenja pobjede na narednim izborima, onda će to nanijeti veću štetu po regularnost izbornog procesa, nego sve što se dešavalo do danas”, zaključuje Vujović.

Opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića, koja ima 30 poslanika, saopštila je da neće dozvoliti da se mijenja demografska struktura stanovništva u Crnoj Gori preko izmjene zakona, niti će podržati Nacrt zakona o prebivalištu kojim će biti propisano da je “građanin obavezan da odjavi prebivalište”.

Đukanovićev DPS je u koaliciji sa partijama manjinskih naroda vladala u Crnoj Gori do avgusta 2020. godine kada su tijesnu parlamentarnu većinu osvojile liste DF-a, Demokrata i Građanskog pokreta URA.

Skupština Crne Gore formirala je 31. marta Odbor za reformu izbornog zakonodavstva na čelu sa Strahinjom Bulajićem iz DF-a, u kome je po sedam poslanika iz vlasti i opozicije.

Sve dosadašnje promjene izbornih zakona su u parlamentu usvajane konsenzusom ili dvotrećinskom većinom.

U svim zemljama regiona – Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu – dijaspora ima biračko pravo i glasa u diplomatskim predstavništvima matičnih država u inostranstvu.