Video
Dobar parlament u demokratskom, multipartijskom sistemu treba da predstavlja sve različite elemente društva i zato je važno da se u njemu čuju svi glasovi. Demokratija je, naravno, i očuvanje prava opozicije. Nije samo vladajuća većina ta koja treba da odlučuje, već je važno čuti i glas manjina, rekao je u razgovoru za Pobjedu predsjednik parlamenta Islanda Stajngrimur Sigfuson, koji je prošle nedjelje boravio u Crnoj Gori.
Preporučeno
Kako kaže, u poređenju sa 2006. godinom, Crna Gora je definitivno napredovala.
“Podržavali smo vaše aspiracije da postanete članica NATO i naravno odmah smo priznali vašu nezavisnost.To je islandska tradicija, mi uvijek pokušavamo da damo podršku zemljama koje teže da postanu nezavisne. Često nam se dešavalo da budemo prva zemlja koja je priznala drugu, kao što je bio slučaj sa baltičkim zemljama. To je povezano sa istorijom Islanda, mi smo takođe izvojevali nezavisnost od Danske 1918. godine i više od 50 godina bili smo najmanja zemlja u Ujedinjenim nacijama, tako da smo uvijek težili ka tome da podržimo druge manje zemlje koje žele da idu naprijed. Drago mi je što smo imali priliku da podržimo i vas i danas vidim da ljudi ovdje to pamte”, kazao je Sigfuson.
Naglašava i da je pitanje članstva u NATO bilo kontroverzno na Islandu.
“Mnogi nijesu bili zadovoljni time, a čak se i razmišljalo o referendumu za učlanjenje u NATO, ali to se nije desilo. Mi nemamo strane baze, ali jesmo članica NATO. Podržavamo nove članice ako žele da postanu dio Alijanse, ali naša politika o građanskoj sigurnosti danas je usmjerena na mnogo šire područje na stvari koje mogu biti štetne, uključujući prirodne katastrofe, na koje smo i sami navikli na Islandu.To je za nas važniji aspekat članstva. Većina ljudi danas na Islandu je zadovoljna što smo članica NATO, ali naravno bilo je protivljenja. Mi nemamo vojsku, to je dosta neobično, članica NATO bez ijednog svog vojnika, tako da mi jesmo atipična članica saveza”, navodi Sigfuson.
Ocjenjuje da je većina balkanskih zemalja mala ili srednje veličine, te da je zato važno da razviju mirnu saradnju i da sve probleme rješavaju u tom maniru umjesto korišćenja sile.
“To je ekstremno važno. Zato je za vas, za Crnu Goru, važno što ste postali članica NATO i što želite da postanete članica EU, ne samo iz bezbjednosnih već i iz drugih razloga koji su važni za vaše okruženje”, dodao je predsjednik Parlamenta Islanda.
Osvrnuvši se na dugoročni bojkot Skupštine, kaže da je jasno da situacija nije idealna.
“Jer je veoma važno da imate sve predstavnike parlamenta u parlamentu, zato mi je drago da sam imao priliku da čujem i opoziciju, da čujem šta oni imaju da kažu. To je ono kako demokratija funkcioniše, ali ja ne bih zauzimao stranu u unutrašnjoj situaciji ovdje. Posmatrajući sa strane, to je nešto što nije dobro. I nadam se da će se to promijeniti. Demokratija je, naravno, i očuvanje prava opozicije. Nije samo vladajuća većina ta koja treba da odlučuje, već je važno čuti i glas manjina i šta oni imaju da kažu. Teoretski, to je ono kako bi dobra parlamentarna demokratija trebalo da funkcioniše”, istakao je Sigfuson.
Prema njegovim riječima, protesti su važan dio demokratskog sistema i ljudima treba da bude dozvoljeno da glasno kažu šta misle.
“Sve dok su protesti mirni, to je normalna stvar u otvorenim, demokratskim društvima. Ali i to je najčešće znak da treba da razmotrite ono što demonstranti govore i da vidite kako da radite bolje i da poboljšate situaciju kako bi ljudi bili što zadovoljniji. To je važno za socijalnu stabilnost, za političku, ekonomsku. Da vidite šta možete da uradite da poboljšate socijalnu stabilnost, da postignete ravnopravnost. Zemlje u kojima je zastupljena ravnopravnost su generalno stabilnije. To je ono što možete da naučite od nordijskih zemalja, one su dobro uredile stvari, one su stabilne, ekonomski i politički. Vjerujem da treba razmotriti ono o čemu govore ljudi koji protestuju. Jer uvijek treba da se pitate zašto ljudi protestuju, šta su njihovi zahtjevi, šta može biti ispunjeno”, zaključio je Sigfuson.
