To su samo neka od rješenja iz predloženog teksta novog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, prvog koji je pred poslanike Skupštine stigao nakon čak dvadeset godina.

Vlada je preksinoć zaokružila nacrt pomenutog akta i odmah ga uputila u skupštinsku proceduru po hitnom postupku.

Kako je predviđeno u ovakvim slučajevima, zakon se može naći na dnevnom redu radnih tijela i plenuma već narednog radnog dana. U ime predlagača, razmatranje akta Odboru za bezbjednost i odbranu i

Zakonodavnom odboru uputio je potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković.

Naime, Poslovnik Skupštine predviđa da se zakonski akti kojima treba, između ostalog, urediti pitanja iz domena odbrane i bezbjednosti, mogu podnijeti svega 24 sata prije početka sjednice.

Povezani članci

Društvo

MJU: Opasnost od onlajn prevara shvatiti ozbiljno

Politika

Uz podršku vrha Spajićeve Vlade, Janović ubrzano uklanja iz ANB-a ljude Vukšića, Kurtija, ali i Milića

Društvo

ČETIRI KLJUČNA PROPUSTA U IMENOVANJU JANOVIĆA ZA ŠEFA ANB-A: Zakonitost pod velikim pitanjem

Odriješene ruke

Prema trenutno važećem prijedlogu, novim zakonom biće znatno proširen djelokrug rada ANB-a, konkretno u onim oblastima gdje su „rupe u zakonu“ do sada već rezultirale određenom destabilizacijom rada kako institucija, tako i cijelog bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori. Tako će se ANB ubuduće baviti i hibridnim i sajber prijetnjama, sajber terorizmom i, posebno, novodefinisanim nasilnim ekstremizmom.

Za direktora ANB-a moći će da bude biran samo onaj koji je najmanje pet godina bio van politike. S druge strane, dobiće „odriješene ruke“ za mnoge aktivnosti.

Na primjer, moći će sam da kreira unutrašnju organizaciju službe, te da ustanovi zvanja i uslove za napredovanje, dok će od Vlade morati da dobije samo formalnu saglasnost, umjesto da se povinuje njenim odlukama, kao što je to sada slušaj.

Umjesto da to radi izvršna vlast, sada će direktor ANB-a moći da utvrđuje vrste, sadržaj i način vođenja evidencija i registara koje vodi Agencija, a odlučivaće i o tome što će se od podataka koristiti za međunarodnu razmjenu.

Takođe, moći će da odobri određene mjere (poput tajnog nadzora i praćenja) i bez sudskog odobrenja, kako je to sada slučaj. Imaće ovlašćenje da samostalno odobrava hitni nadzor nad elektronskim komunikacijama, a sama Agencija mogućnost da vrši inspekciju informaciono-komunikacionih (IT) sistema, vozila i predmeta. Za to će imati rok od 48 sati da obavijesti sud o preduzetim aktivnostima.

Upravo bi različite mjere nadzora ubuduće mogle trajati i do dvije godine, s tim što će biti potrebno da se one obrazlažu na svakih šest mjeseci.

Mogućnost osnivanja fiktivnih kompanija

Među novitetima je taj da bi Agencija za nacionalnu bezbjednost, prema novom zakonu, mogla da pristupa i vrši pregled kompromitovanih IT sistema drugih organa i kompanija. Operatori elektronskih komunikacija i poštanski operatori imaju širu obavezu tehničke saradnje, uključujući međunarodne veze i državne IT sisteme. Agencija bi ubuduće mogla da ima i izričitu nadležnost za borbu protiv hibridnog djelovanja, sajber prijetnji i sajber terorizma kao novih oblika bezbjednosnih prijetnji.

Ako bude potrebe, ANB će moći i da osniva fiktivne kompanije i prikriva vlasništvo.

Istim zakonskim tekstom, i službenicima ANB-a daju se značajna ovlašćenja. Prije svega, u obavljanju posla omogućava im se i nošenje i upotreba vatrenog oružja.

U slučaju bezbjednosnog rizika, zaposleni u ANB bi mogao biti podvrgnut poligrafskom testiranju, ali samo ako se sa time lično saglasi.

Veća prava i za građane

I građani će imati više prava kada je riječ o njihovom odnosu sa ANB-om. U prijedlogu zakona daje se pravo na pritužbu i prigovor specijalnom kontroloru u slučaju da im je povrijeđeno pravo ili sloboda u radu ANB-a. Oni će imati pravo da na uvid dobiju podatke o njima, ali se odbijanje tog prava sada vezuje i za zaštitu operativnih postupaka, ne samo za bezbjednost trećih lica.

Prilično ambiciozno zamišljen prijedlog zakona i najava da će biti usvojen po hitnom postupku, ipak, ne garantuju da neke, čak i veoma bitne izmjene neće biti odbačene usvajanjem amandmana. U tom slučaju, biće jasno kome i zbog čega ne odgovara jačanje i veća nezavisnost ključne institucije u sektoru bezbjednosti. K. JERKOV

Nove prijetnje

Prema nacrtu zakona, biće uvedeno više novih prijetnji na koje će biti dodatno koncentrisan rad Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Hibridno djelovanje je posebno naglašeno kao prijetnja, a uključuje obavještajno-subverzivne aktivnosti i druge oblike uticaja.

Sajber bezbjednost podrazumijeva prijetnje i napade na informacione sisteme, uključujući sajber terorizam i napade koje podržavaju druge države.

Nasilni ekstremizam je uveden kao posebna kategorija, nezavisno od terorizma kao takvog.

Podrivanje ekonomskih interesa, iako su takve prijetnje postojale i ranije, sada su proširene i uključuju hibridne i sajber dimenzije.

Kontrola sajber bezbjednosti

Prijedlog zakona precizira da svi državni organi, organi lokalne samouprave, kompanije i, naročito, operatori elektronskih i poštanskih usluga imaju posebne obaveze prema ANB.

Naime, moraju Agenciji omogućiti uvid u svoje registre i sve baze podataka, posebno u IT sisteme koji su kompromitovani, te dostaviti podatke o svim oblicima ugrožavanja sajber bezbjednosti.

Operatorima komunikacija i poštanskim operatorima nameće se nova obaveza da tijesno sarađuju prilikom nadzora elektronskih komunikacija i sistema, uključujući i međunarodne veze, te državne IT sisteme.