Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić otvorio je Konferenciju ističući da ovaj istorijski događaj daje mogućnost da u najvišem zakonodavnom i predstavničkom domu predstavnici budžetskih jedinica iznesu svoja mišljenja, zapažanja, pohvale ili kritike.

„Jer je ovo slobodno društvo, slobodna institucija i sve je ovo u funkciji da, u konačnom, kada budemo usvajali Predlog zakona o bužetu krajem godine, imamo što bolji Zakon, što obuhvatniji, kojim se rješava što više problema koje ste vi identifikovali i detektovali u praksi“, kazao je Bečić.

Dodatan motiv koji je, kako je pojasnio predsjednik Bečić, uticao na odluku da Konferencija bude održana jeste potreba da se nastavi sa daljim unapređenjem transparentnosti, javnosti i otvorenosti Skupštine Crne Gore, institucije koja je, kroz realizaciju brojnih projekta, prepoznata i priznata sa međunarodnih i domaćih adresa kao najtransparentniji parlament u regionu Zapadnog Balkana, uključijući i parlamnete zemalja članica, Hrvatske i Slovenije. Predsjednik je podsjetio da je potvrda otvorenosti parlamenta ka svim subjektima, bila i realizacija projekta Skupština građana, koju je Evropski parlament po prvi put realizovao u parlamentu zemlje koja nije članica EU. To je, kako je naveo Bečić, bila prilika da građani upute sugestije i daju smjernice, među kojima se jedna upravo i odnosila na potreban nivo transparentnosti u postupcima razmatranja i odlučivanja u sferama budžetske politike.

„Smatrao sam da je dobro da se čuje vaš glas, jer i rasprava na odborima i rasprava u plenumu i amandmansko djelovanje daje mogućnost da unaprijedimo sve ono što smo zajednički detektovali da nije adekvatno vrednovano u dosadašnjem postupku. Ja sam pobornik stava da ova problematika traži i zaslužuje najveći nivo transparentnosti, budući da se radi o pitanjima koja život znače i koja treba da nas ujedine“, kazao je predsjednik crnogorskog parlamenta.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, Milan Lakićević istakao je da su očekivanja za 2022. godinu dobra jer se, prema njegovim riječima, projektuje da će stopa rasta crnogorske ekonomije biti negdje oko 6,4 odsto, imajući u vidu da je ovo drugo poluvrijeme pandemije.

“Bili smo svjedoci da je 2020. godina bila izuzetno nepovoljna za crnogorsku ekonomiju, da je kriza bila izazvana globalnom pandemijom što je dodatno usložilo situaciju u kojoj smo se nalazili, a koja se karakterisala visokim nivoom javnog duga. Pogođeni smo bili do te mjere da je stopa rasta bila negativna i najveća u regionu i mi smo zahvaljujući dobrim i promišljenim odlukama u 2020. godini uspjeli da eliminišemo nešto što je bio veoma negativan efekat”, kazao je Lakićević.

On je dodao da je ovogodišnji predlog budžeta zasnovan na veoma hrabrom i ambicioznom planu.

„Program „Evropa sad“ zahtijeva kreiranje mnogih mjera i aktivnosti koje sada izgledaju složene, ipak optimista sam ukoliko zajednički shvatimo da se to od nas očekuje rezultati će biti vidljivi. Oni se očitavaju u suzbijanju sive ekonomije i porasta standarda stanovništa kroz podizanje minimalne zarade i uvođenje neoporezivog dijela dohotka”, rekao je Lakićević.

Profesor Lakićević je istakao da je najvažniji resurs znanje koje postoji u Crnoj Gori, te da centralno mjesto pripada Univerzitetu Crne Gore, koji kako je dodao treba da obezbijedi implementaciju i razvoj ovog modela.

„Moramo razmišljati o razvoju Univerziteta i ostalih institucija, za sve to će trebati značajna finansijska sredstva. Mislim da će većina budžetskih korisnika u ovoj godini dobiti dovoljno sredstava da se obezbijedi njihov nesmetani rad, svjestan sam činjenice da ukoliko želimo ozbiljne rezultate mora doći do ozbiljne i temeljne reforme”, naveo je Lakićević.

Profesorica Ekonomskog fakulteta, Milijana Novović Burić govorila je o budžetu Univerziteta Crne Gore za 2022. godinu.

Generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Aleksandar Klarić izrazio je zadovoljstvo prilikom da predstvanici svih budžetskih jedinica iznesu iskustva u pogledu procesa izrade budžeta za 2022. godinu, te istakao uvjerenje da će to postati dobra praksa koja će omogućiti sveobuhvatniju analizu načina pripreme Predloga budžeta.

„U 2021. godini u Skupštini je po prvi put primijenjeno programsko budžetiranje i uvođenje aktivnosti indikatora učinaka, koje je imalo za cilj poboljšanje efikasnosti i djelotvornosti javne potrošnje i povećanje transparentnosti i odgovornosti u korišćenju javnog novca. Skupština Crne Gore je, u skladu sa navedenim, svoj budžet planirala kroz dva potprograma: Zakonodavna, kontrolna i predstavnička funkcija Skupštine Crne Gore i Stručni i operativni poslovi Skupštine Crne Gore, odnosno šest aktivnosti: Ostvarivanje poslaničke funkcije, Aktivnosti poslaničkih klubova, Razvoj parlamentarnog informacionog sistema, Obezbjeđivanje multimedijalne i produkcijske podrške, Finansiranje nedjeljnika Koha javore i Upravljanje i administracija Skupštine”, kazao je generalni sekretar Skupštine.

Na Konferenciji su predstavnice i predstavnici budžetskih jedinica govorili o finansijskim sredstvima koja su u Budžetu planiranom za narednu godinu opredijeljenja za njihovu budžetsku jedinicu. Tom prilikom je od ukupno 60 predstavnika njih 39 izrazilo zadovoljstvo, djelimično zadovoljno je bilo njih 11, dok je nezadovoljnih bilo 9. Dodatno, iz Univerziteta Crne Gore su bili djelimično zadovoljni.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić u završnom izlaganju je iskazao zahvalnost na odzivu, učešću i konstruktivnim i sadržajnim raspravama. On je istakao da se na Konferenciji mogao čuti umjeren, kulturan i civilizovan pristup u razmjeni argumenata i mišljenja, što kako je dodao, treba da bude primjer i mnogima izvan ovoga doma.

„Ova Konferencija jeste istorijska, jer je prva ovakvog tipa i sačekajmo da vidimo sve što će slijediti nakon nje da bismo mogli da cijenimo i o konačnim rezultatima i dometima i ove Konferencije i našeg zajedničkog rada. Čuli smo danas i pohvale i kritike, čuli smo izraze zadovoljstva i izraze nezadovoljsta i sa te strane jasno je pokazano da su motivi za organizaciju ove Konferencije bili krajnje iskreni i krajnje dobronamjerni”, rekao je predsjednik Skupštine.

Prema riječima predsjednika Bečića kada se govori o zadovoljstvu, odnosno nezadovoljstvu koje se čulo i pogleda strukturu bilo zadovoljstva koje je iskazano ili nezadovoljstva, može se izvesti zaključak samim tim jer je različita struktura, da nije postojala bilo kakva unaprijed spremna namjera ili diskriminacija od strane Ministarstva.

„Svakako, saglasan sam da prostora za intervencije, prostora za negdje unaprjeđenje i za ispravljanje svega onoga što smo imali prilike ovdje da čujemo, a što je definitivno moguće u daljem postupku prije konačnog usvajanja ispraviti”, kazao je predsjednik Skupštine.

Predsjednik Bečić istakao je da želi da Skupštinu svi istinski osjete kao svoj dom.

„Mi smo otvorili ovaj parlament, vidjeli ste i mnoge aktivnosti i forume u ovoj plenarnoj sali i sa osnovcima, i sa srednjoškolcima, i sa studentima i drugim kategorijama društva. A kome je mjesto, ako ne čelnicima i predstavnicima budžetskih jedinica, ovdje da se čuje njihov glas, da se naravno čuju i planovi, dosadašnji rezultati, analize, problemi, kritike, pohvale, zadovoljstva i nezadovoljstva. Drago mi je da su danas i građani imali prilike da vas upoznaju ovako bliže i institucije koje predstavljate, da vide i nivo odgovornosti i nadležnosti koje nosite i sa kojima se negdje susrijećete u svom radu, jer ja mislim da je to negdje u zajedničnom interesu. Ovaj forum danas je pokazao da je zaista dobro i da je cjelishodno, produktivno i potrebno da se čuju i različita mišljenja, jer mislim da je ovo ono što život znači, ono što što je iznad politike i što može da nas ujedini u cilju koncipiranja boljeg predloga Budžeta”, zaključio je Bečić.

Konferenciji su prisustvovali i potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak, potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić, predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Vladimir Joković, kao i predstavnici Službe Skupštine.

Konferencija je bila prilika da prvi put u istoriji crnogorskog Parlamenta, predstavnici budžetskih jedinica izlože svoje stavove i ukupnoj javnosti pruže dodatna objašnjenja u odnosu na Predlog budžeta o kojem se rasprava očekuje sredinom decembra.