Hoće li Crna Gora biti iduća punopravna članica Evropske unije zavisi ponajprije o crnogorskim vlastima i sposobnosti države u cijelosti zadovolji visoke standarde, te s uspjehom zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja. Ipak, ohrabruje činjenica da je predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen u političkim smjernicama svog programa predvidjela i proširenje Unije čime je poslala snažnu poruku zemljama jugoistočne Evrope, ocijenio je u intervjuu za portal Standard poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Preporučeno
Standard: Naše komšije iz Hrvatske već su dio Evropske unije. Da li sada kada ste dio evropske porodice, vidite Crnu Goru kao sledeću članicu EU?
Sokol: Tačno, Republika Hrvatska postala je punopravna članica Evropske unije 1. jula 2013. godine. Stvaranjem samostalne, nezavisne i međunarodno priznate države, pristupanjem Evropskoj uniji i Organizaciji Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) ostvarili smo svoje dugogodišnje strateške interese i vratili Republiku Hrvatsku tamo gdje je ona tradicionalno oduvijek i pripadala, u krug evropskih zemalja. Danas, u međunarodnoj zajednici priznatih subjekata, Republika Hrvatska igra važnu ulogu i uživa visoki međunarodni ugled. Tome svjedoči i činjenica da je Republici Hrvatskoj povjereno potpredsjedničko mjesto u aktualnoj, novoizabranoj Evropskoj komisiji. Nadalje, upravo je hrvatska kandidatkinja izabrana za glavnu savjetnicu Vijeća Evrope, a s početkom 2020. Republika Hrvatska preuzima i šestomjesečno predsjedanje Vijećem Evropske unije kao dio trija: Republika Finska, Republika Hrvatska i Savezna Republika Njemačka.
Imajući rečeno na umu, a kao član Izaslanstva Evropskog parlamenta u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore, s punom odgovornošću mogu tvrditi da Crna Gora u Republici Hrvatskoj ima pouzdanog partnera po pitanju dovršetka evropskog procesa. Međutim, u odnosu na vaše pitanje vidim li Crnu Goru kao sljedeću članicu Evropske unije, napominjem da to hoće li upravo Crna Gora biti iduća punopravna članica Evropske unije zavisi ponajprije o crnogorskim vlastima i sposobnosti da Crna Gora u cijelosti zadovolji visoke standarde te s uspjehom zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja. Osobno, smatram da Crna Gora ima uspješnu evropsku perspektivu, a to je dokazala i 2017. kad je postala članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora – NATO-a. Time je Crna Gora poslala jasan signal u kojem smjeru vidi svoju međunarodnu afirmaciju.
Standard: Šta bi ste nam sugerisali na tom putu i koliko nam iskustvo Hrvatske može pomoći?
Sokol: Dozvolite prvo da smjestimo ovo pitanje u kontekst. Crna Gora u decembru 2008. podnijela je zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji. U decembru 2010. Crnoj Gori dodijeljen je status države kandidatkinje, a u junu 2012. započeli su pregovori o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Pitanje proširenja Evropske unije zadnjih godina nije bilo ključan prioritet međutim, ohrabruje činjenica da je predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen u političkim smjernicama svog programa predvidjela i proširenje Unije čime je poslala snažnu poruku zemljama jugoistočne Evrope. Na tom tragu, Republika Hrvatska kao predsjedateljica Vijeća Evropske unije, u maju 2020. godine biće domaćin sastanka na vrhu između država članica Evropske unije i država jugoistočne Evrope. Taj će se sastanak održati na 20. godišnjicu prvog Zagreb samita. Od tada, jedino je Republika Hrvatska od svih tadašnjih učesnika Samita iz jugoistočne Evrope ostvarila evropsku perspektivu. Takođe, Republika Hrvatska je tokom pregovora morala zadovoljiti najstrože kriterije za ulazak u Evropsku uniju od svih njezinih država članica.
Zasigurno je najvažnije za evropski put Crne Gore da u cijelosti implementira evropsku pravnu tekovinu i da zadovolji ekonomske i političke kriterijume. Svojim recentnim iskustvom u pregovorima, Republika Hrvatska od svih država članica najviše može pomoći zemljama jugoistočne Evrope na njihovom putu prema evropskoj integraciji. Vrlo konkretno, valja napomenuti da je značajna činjenica i to što Republika Hrvatska ima prijevod evropske pravne tekovine. Kad govorimo o bilateralnim odnosima između Republike Hrvatske i Crne Gore svakako treba kazati da tu postoji prostora za jačanje saradnje, naročito u ekonomskom smislu. Smatram da je Crna Gora strateški saveznik Republici Hrvatskoj.
Standard: Da li će “Non paper” usporiti proces pregovaranja Crne Gore za članstvo u EU?
Sokol: Pravni temelj proširenja Evropske unije sasvim je jasan i sadržan je u članu 49. Ugovora. Dakle, svaka evropska država koja poštuje vrijednosti iz člana 2. i koja se obavezuje promovisati ih, može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji. To je ključno. Postojeći mehanizam pregovora već sadržava brojne filtere koji omogućuju reverzibilnost i kontrolu procesa pristupanja države kandidatkinje Evropskoj uniji. Međutim, ohrabruje činjenica da se pitanje proširenja ponovo približava središtu političkog interesa. Mislim da je u ovom trenutku puno važnije Crnoj Gori baviti se sadržajem, a ne formom pregovora. Sposobnost implementacije evropskog acquis communautaire-a osnovni je dio pregovora i isključivo o tome zavisiće dinamika pregovora Crne Gore i Evropske unije te naposljetku njezino punopravno članstvo.
Standard: Evropska komisija nam je sugerisala da je bilo pomaka u reformi vladavine prave ali da to nije dovoljno. Problem je i nedovoljna borba protiv kriminala i korupcije. Da li upravo veći napredak na ovim pomenutim stavkama može da nam otvori vrata članstva u Evropsku uniju?
Sokol: Do danas je Crna Gora otvorila ukupno 32 pregovaračka poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena. Preostaje otvoriti veoma bitno poglavlje 8 tržišnog naticanja. Svakako najveći izazov predstavljaju poglavlja 23 i 24, ukratko, pravosuđe i sigurnost odnosno vladavina prava. Izvještaj Evropske komisije iz 2019. o Crnoj Gori u pogledu proširenja apostrofira pozitivne pomake u provođenju strukturnih reformi ali jasno detektuje, rekao bih, gotovo taksativno, one segmente u kojima treba uložiti dodatne, kvalifikovane napore. Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, jačanje nezavisnosti institucija i sistava kontrole, profesionalizacija javne uprave, jačanje ekonomije i sloboda medija, sve su to područja u kojima se očekuje dodatan angažman.
Naime, članstvo u Evropskoj uniji ogromna je prilika za Crnu Goru. To stoga što Evropska unija predstavlja tržište s više od 500 miliona potrošača. Područje je to slobodne kretanja ljudi, robe, kapitala i pružanja usluga pa je od izuzetne važnosti za funkcionisanje jedinstvenog tržišta da prilikom pristupanja odnosne države, ista bude u cijelosti usklađena s pozitivnopravnom regulativom Evropske unije. Takođe, želim naglasiti kako Crna Gora ima izuzetno važnu ulogu u kontrolisanju nezakonitih migracija zbog svog geostrateškog položaja. Podaci govore da su crnogorske vlasti privele gotovo 5.000 nezakonitih migranata prošle godine, što je porast od 460% u odnosu na 2017. godinu. Zbog toga je potrebno i dalje jačati postojeće kapacitete koji se odnose na upravljanje migracijama, graničnu kontrolu i sistemnsko registrovanje migranata. Zaključno, a kad se govori o njezinom evropskom putu, mišljenja sam da Crna Gora ima razloga za optimizam.
Autor: Nemanja Lacman
Video