Video
U gomili bedastoća koje je izrekao na sinoćnjoj konferenciji za medije, premijer Milojko Spajić najavio je i uvođenje eksperimantalnih tehnologija detektovanja pucnjeva koje koriste neke policije u Sjedinjenim Američkim Državama.
Tehnologije o kojima je Spajić sinoć oduševljeno govorio poslije devetogodišnje upotrebe Policije Nju Jorka (NYPD) i opsežnih istraživanja, ipak, pokazale su se kao porazno neefikasne i zapravo su zabrinjavajuće rasipale policijske resurse, sa kojima Crna Gora, zahvaljujući populističkim politikama posljednjih godina, danas ima veoma ozbiljan problem.
Studija koja je objavljena prije samo mjesec tehnologiju ShotSpotter za detekciju pucnjave NYPD-a je pokzala je kao izrazito nepouzdanu.
Izvještaj organizacije Brooklyn Defender Services ispitivao je efikasnost ShotSpotter-a, tehnologije i otkrio da ona stvara više problema nego rješenja za zajednice koje bi trebalo da štiti.
ShotSpotter je sistem za detekciju pucnjave osmišljen da identifikuje i locira pucnje u realnom vremenu. Koristi mrežu akustičnih senzora postavljenih u urbanim područjima kako bi detektovao zvuk pucnjave. Kada sistem prepozna potencijalni pucanj, analizira zvuk i šalje upozorenje organima reda, pružajući informacije poput lokacije incidenta, broja ispaljenih hitaca i vremena kada se dogodio.
ShotSpotter i obrazac lažnih uzbuna
Izvještaj je analizirao skoro 62.000 ShotSpotter upozorenja zabilježenih tokom devet godina. Podaci pokazuju da je samo 16 odsto ovih upozorenja rezultiralo potvrđenim incidentima pucnjave. To znači da više od 80 odsto intervencija izazvanih ShotSpotter-om nije dalo nikakve dokaze o pucnjavi na prijavljenim lokacijama.
Tokom praznika sa visokim nivoom buke, poput Nove godine i 4. jula, netačnosti sistema postaju još izraženije. Broj upozorenja raste između 175 i 200 posto, jer se vatrometi i drugi slavljenički zvuci pogrešno klasifikuju kao pucnji. Ovakav obrazac lažno pozitivnih rezultata može dovesti do pogrešne upotrebe policijskih resursa i potencijalno problematičnih interakcija sa zajednicom, jer konfuzija izazvana lažnim uzbunama može rezultirati sukobima, navodi se u izvještaju.
Podaci pružaju sumornu sliku efikasnosti ShotSpotter-a. Od desetina hiljada analiziranih upozorenja, samo 0,9 odsto rezultiralo je pronalaskom vatrenog oružja, dok je svega 0,7 odsto završilo hapšenjem. Drugim riječima, preko 99 odsto svih intervencija izazvanih ShotSpotter-om nije donijelo nikakav rezultat u vidu pronalaska oružja, što otvara ozbiljna pitanja o praktičnoj vrijednosti ovog sistema u borbi protiv oružanog nasilja.
Ova porazna stopa uspješnosti postaje još više zabrinjavajuća kada se uzme u obzir značajan broj policijskih resursa posvećenih istrazi svakog upozorenja. U gotovo stotinu slučajeva kada policajci požure da odgovore na ShotSpotter obavještenje, vraćaju se praznih ruku, ne nalazeći nikakve dokaze o prijavljenoj pucnjavi.
Incident u Čikagu dramatično ilustruje opasnosti netačnosti ShotSpotter-a
U januaru prošle godine, prema pisanju Forbsa, čikaška policija, odgovarajući na upozorenje ShotSpotter-a, naišla je na tinejdžera od otprilike 14 ili 15 godina u njegovom sopstvenom dvorištu. Nakon što su čuli glasan prasak, za koji se kasnije ispostavilo da su vatrometi, jedan policajac je pucao na nenaoružanog dječaka.
Iako, na sreću, nije bilo fizičkih povreda, naknadna istraga incidenta otkrila je zabrinjavajuće detalje. Policija je prvobitno netačno prijavila događaj, tvrdeći da su pucali na „muškarca“ koji je pucao na njih. Civilni ured za odgovornost policije Čikaga kasnije je potvrdio da vatreno oružje nije upotrijebljeno protiv policajaca.
Izvještaj takođe naglašava zabrinjavajuću razliku u načinu na koji se ShotSpotter koristi u različitim kvartovima. Uglavnom crnački kvartovi doživljavaju 3,5 puta više upozorenja u poređenju sa kvartovima gdje većinom žive bijelci. Ova razlika izaziva zabrinutost zbog prekomjerne policijske prisutnosti u zajednicama koje već imaju zategnute odnose s organima reda. Policija, reagujući na lažna upozorenja ShotSpotter-a, može započeti zaustavljanja, pretrese ili istrage zasnovane na ograničenim ili nikakvim dokazima, što dodatno pogoršava tenzije i doprinosi percepciji pristrasnosti.
Iako, doduše, u Crnoj Gori nema crnačkih kvartova, svejdočili smo u ovim danima kada bi trebali da oplakujemo žrtve i zahtijevamo odgovornost, da se crnogorska Prijestonica i njeni žitelji satanizuju, „ograđuju“, „ravnaju nuklearkama“, da su „pod kletvom“ zbog navodne Njegoševe kapele… često i iz usta ljudi direktno povezanih sa aktuelnim vlastima – svjetovnim i crkvenim – pa nije za neočekivati da baš Cetinje bude tretirano na način kako čikaška policija tretira crnačke kvartove.
Šire implikacije korišćenja ShotSpotter-a
Policija Nju Jorka uložila je značajna sredstva u ShotSpotter, ukupno 45 miliona dolara do danas. Osim finansijskog ulaganja, sistem zahtijeva i znatne ljudske resurse. Policajci u prosjeku troše devet sati na istragu svakog upozorenja, čak i kada se pucnjava ne potvrdi.
Izvještaj organizacije Brooklyn Defender Services nije prvi koji dovodi u pitanje efikasnost ShotSpotter-a, ali doprinosi sve većem broju dokaza protiv ove tehnologije. Kritičari tvrde da netačnosti sistema i obrasci njegove upotrebe doprinose prekomjernoj policijskoj prisutnosti, pogrešnom usmjeravanju resursa i podrivanju inicijativa za javnu bezbjednost.
Pristalice ShotSpotter-a tvrde da sistem igra ključnu ulogu u borbi protiv oružanog nasilja, navodeći da su njegove koristi veće od njegovih nedostataka. Međutim, ovaj izvještaj poziva na oprez. Svaka procjena tehnologije mora uzeti u obzir ne samo njen potencijalni značaj, već i njenu tačnost – i opipljive posljedice koje nedostatak tačnosti može imati na zajednice koje služi.
Preporučeno
Kontroverze oko ShotSpotter-a prevazilaze granice New Yorka, jer se veliki gradovi širom Sjedinjenih Američkih Država suočavaju s pitanjem efikasnosti ove tehnologije. Iako više od 150 gradova trenutno koristi sistem, nekoliko većih, uključujući Čikago, Atlantu i Portland, odlučilo je da prestane da ga koristi.
