<html><head></head><body>“Kolege iz opozicije su preklinjale da premijerski sat bude u ponedjeljak, a ne u subotu. Kad pristanem na to – novo nezadovoljstvo i optužbe. Kako da im udovoljimo?”, napisao je Spajić na mreži X.



<blockquote class="twitter-tweet">Kolege iz opozicije su preklinjale da premijerski sat bude u ponedjeljak, a ne u subotu. Kad pristanem na to- novo nezadovoljstvo i optužbe. Kako da im udovoljimo? <a href="https://t.co/rqgTPkKC58">pic.twitter.com/rqgTPkKC58</a>— Milojko Spajić (@MickeySpajic) <a href="https://twitter.com/MickeySpajic/status/1806960410387529830?ref_src=twsrc%5Etfw">June 29, 2024</a></blockquote> <script async="" src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:263:"Nakon što je objavljeno da je premijer Milojko Spajić otkazao dolazak na Premijerski sat koji je bio zakazan za danas, a što je kritikovala opozicija, oglasio se premijer koji je kazao da su opozicione partije preklinjale da Premijerski sat bude u ponedjeljak.";}

Spajić: Opozicija preklinjala da Premijerski sat bude u ponedjeljak, a ne u subotu

I. Đoković

Prema pisanju medija u toku su intenzivne aktivnosti na pripremi Svesrpskog sabora, koji bi trebalo da se održi 12.jula u Podgorici, pod sloganom &#8220;Jedan narod, jedan sabor – Srbija i Srpska&#8221;. Ovo je kako su mediji objavili svojevrsni nastavak sabora koji je nedavno održan u Beogradu na kom je učestvovao Andrija Mandić. Osim što ovakvoj [&hellip;]

MANDIĆEV PAKLENI PLAN: Svesrpskim saborom na dan donošenja presude za ''državni udar'' zastrašuje sud? | Standard

MANDIĆEV PAKLENI PLAN: Svesrpskim saborom na dan donošenja presude za &#8221;državni udar&#8221; zastrašuje sud?

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

Počinje Deveta sjednica Prvog redovnog, proljećnjeg, zasijedanja u 2024. godini. Na ovoj sjednici Skupštine poslanici će raspravljati o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Tok sjednice: 14:24&nbsp;Nakon žustre rasprave Šaranovića i Adžića data je pauza od dva minuta 14:18&nbsp;Šaranović je obavijestio javnost i poslanike da rade na tome da broj [&hellip;]

Adžić Šaranoviću: Izborom pisma na policijskim automobilima prekršili ste uredbu | Standard

Adžić Šaranoviću: Izborom pisma na policijskim automobilima prekršili ste uredbu

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić konstatovao je da su iz četvrtog ili petog puta uspjeli da organizuju dolazak Spajića u parlament. &#8220;On je pokazao apsolutno nepoštovanje stotina hiljada građana koji su učestvovali u izbornim procesima. Dok smo s jedne strane pokazivali državnu odgovornost i konstruktivnost podržavajući evropske zakone, mi smo s [&hellip;]

(FOTO) Poslanici DPS ne dopuštaju da se održi premijerski sat; Nikolić Spajiću: Što se tiče nas danas nećete odgovarati na pitanja poslanika | Standard

(FOTO) Poslanici DPS ne dopuštaju da se održi premijerski sat; Nikolić Spajiću: Što se tiče nas danas nećete odgovarati na pitanja poslanika

Zašto je Crna Gora doživjela da je „srpski svet“ i „pragmatici“ koji se „uspješno“ „bave ekonomijom, a ne istorijskim temama“ rezolucijom o Jasenovcu ponovo uvale u glib mitomanije, služenja velikosrpskom projektu i svađanja s Evropom? Zato što je Crnu Goru na gotovo sve teme odavno preplavio narativ zvanične Srbije. Zato što je mnogo kanala kojima [&hellip;]

Mojkovac, Stokholm, Jasenovac | Standard

Mojkovac, Stokholm, Jasenovac

Lekić je kazao da je teško predvidjeti u ovom trenutku kako će se odraziti usvajanje Rezolucije genocida o Jasenovcu na odnose sa Hrvatskom i na evropske integracije. „Kada je otvorena sezona rezolucija o genocidima, nije trebalo biti veliki poznavalac prilika na Balkanu, da bi pretpostavili da će biti velikih političkih potresa. Očigledno da se kultura [&hellip;]

Darmanović: Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu je politička osveta; Lekić: Huškaju se nove mržnje | Standard

Darmanović: Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu je politička osveta; Lekić: Huškaju se nove mržnje

Uljarević navodi, na žalost, prebrzo se dokazalo ono na čemu je kritički orijentisan dio civilnog društva ukazivao – parlamentarna većina i Vlada nijesu bili iskreni u svom opredjeljenju da dinamiziraju proces EU integracija Crne Gore. &#8220;Oni su samo zloupotrijebili do sad nezabilježenu političku volju EU i država članica da Crnu Goru „pogura“ naprijed kako bi [&hellip;]

Uljarević: Mišel je poručio da smo prešli granicu tolerancije nedoraslih balkanskih političkih igara | Standard

Uljarević: Mišel je poručio da smo prešli granicu tolerancije nedoraslih balkanskih političkih igara

Nakon procjene da će se teško naći sudija koji će produžiti pritvor Milivoju Katniću na osnovu, pokazuje se, neodrživih optužbi da su on i Zoran Lazović „radili za vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera“, te da su do svoje imovine došli na nezakonit način, Vladimir Novović sprovodi novi plan za svog prethodnika: „Specijalno državno tužilaštvo [&hellip;]

Neka sude sudije, a ne tužioci i političari | Standard

Neka sude sudije, a ne tužioci i političari

Tok sjednice: 15: 21 Mandić zaključio sjednicu Predsjednik parlamenta Andrija Mandić je zaključio sjednicu. &#8220;Parlamentarna većina ima svoj iskaz u Vladi. Parlamentarna većina bira Vladu koja vodi unutrašnju ili vanjsku politiku ove zemlje. Predsjednik parlamenta je jednako predsjednik većine i opozicije. Naš iskaz je Vlada koja se nalazi sa moje desne strane. Ja sada, uvažavajući [&hellip;]

Mandić otkazao premijerski sat nakon protesta DPS-a, novi će biti zakazan za 19. jul | Standard

Mandić otkazao premijerski sat nakon protesta DPS-a, novi će biti zakazan za 19. jul

Jučerašnji odgovor zvaničnom Zagrebu iz MVP Crne Gore će ostati kao svjedočanstvo posrnuća i sramote crnogorske diplomatije. I anti-državne politike koju crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova sprovodi.



Ako je ranije bilo nedovoljno jasno, ili su se situacije mogle, bar donekle, pravdati neznanjem i neiskustvom novih nosilaca vlasti, sada je ružna istina ogoljena do kraja: crnogorska vanjska politika je razvaljena. Ona danas postoji samo u ravni pukih fraza i opštih mjesta o tzv. stoprocentnoj usklađenosti sa vanjskom politikom EU i u repetitivnim praznim izjavama aktuelnih crnogorskih zvaničnika kako je Crna Gora ,,pouzdani NATO saveznik“.



Riječi i formulacije su važne u diplomatiji, ali se vanjska politika &#8211; i politika u cjelini &#8211; jedne zemlje ne može zasnivati samo na pukim izjavama. Prije ili kasnije &#8211; fraze se okrenu protiv onih koji ih ponavljaju, bez uvjerenja i bez veze sa stvarnošću.



OSVETA RATNIKA ZA MIR



Usvajanje pomenute rezolucije (čiji finalni tekst &#8211; još nije odštampan, pa se do njega ne može ni doći!) bilo je proizvod više činilaca.



Nema posebne potrebe da oni ovdje budu ponavljani. I hrvatski zvaničnici &#8211; ali ne samo oni, već i mnoge druge evropske kolege i prijatelji &#8211; napravili su jasnu ,,paralelu“ sa usvajanjem Rezolucije UN o Srebrenici, koja je, pored ostalog, uzdrmala redove srpskih/ruskih saveznika u Crnoj Gori. I koja je &#8211; iz sopstvenih pobuda i potreba &#8211; bila i dominantni razlog da i zvanična Srbija, preko svog sveprisutnog predsjednika Vučića, bitno utiče na poslušnike i saveznike u Crnoj Gori da nametnu dokument koji je, pored ostalog zato što je i besmislen, prije koju godinu odbila da usvoji i sama Narodna skupština Republike Srbije.



Toj ,,robi“ je davno istekao rok čak i u Srbiji, ali je sasvim freška i originalna sabotaža za potrebe uticaja na vazalnu Crnu Goru.



Ostvarivanje velikosrpskog nacionalističkog uticaja u Crnoj Gori je važnije od logike i smisla, a autentični crnogorski državni i nacionalni interesi su istorijske mete &#8211; koje treba kompromitovati i obesmisliti. Tj. uništiti.



Crna Gora je opet, baš kao i početkom devedesetih godina prošloga vijeka, dobrovoljni talac politike srpskog režima. Vladajuća većina vjerno služi, a njene vođe u Beogradu i u Moskvi ljube razne lance…



Tako će vojvoda Mandić, potpomognut saveznicima iz srpsko-ruskog tabora politike u Crnoj Gori, i uz oduševljenje i aplauze pripadnika ,,vladajuće“ partije evropskog imena &#8211; čiji vrijednosni sudovi, politička logika, nastupi i retorika odišu medikritetstvom i kič-malograđanskim elementima, ali i egzemplarno anti-evropskim i nedemokratskim idejama i projektima &#8211; ostvariti ličnu osvetu za sve izgubljene i pogrešne ratove u kojima su on, kao i mnogi drugi stariji predstavnici avgustovskih vlasti (ne samo bivši premijer Zdravko Krivokapić) oduševljeno učestvovali &#8211; od agresije i pohare Dubrovnika i Konavala, do rata protiv mrske im Alijanse.



U toj priči, da ne bude nikakve zabune, za politiku ,,nezainteresovani“ kripto-premijer Milojko Spajić nije samo nevoljni saputnik, već aktivni i zlonamjerni saučesnik. Njegovi postupci pokazuju ne samo neznanje i ignorantski odnos prema suštinskim interesima naše zemlje i njenih građana, već i besprizornu spremnost da se ignorišu sva pravila, uzusi i norme, i da se Crna Gora i njena nezavisnost potpuno isprazne i obesmisle.



Njegove providne &#8211; pardon &#8211; laži o tome đe se nalazi i kakve su mu obaveze, ne ukazuju samo na nedopustivu neozbiljnost, već i na spremnost da se ruga najvišoj instanci vlasti, Skupštini, ali i građanima &#8211; i to ne samo onim koji ne pripadaju politici koju promoviše on, a koju motiviše i koncipira vojvoda Mandić i njegovi bliži i dalji sponzori i naredbodavci.



Tako se Crna Gora, zahvaljujući politici čiji je politički izraz Mandić-Spajić, ali i Bečić i njegove Demokrate, kao i Knežević i roj opskurnih predstavnika još opskurnijih stranaka obavještajno-propagandnih ekspozitura pomenutih adresa i njihovih službi, vratila u političku (samo)obmanu i destrukciju. Stariji će se sjetiti &#8211; opet su Dubrovčani/Hrvati ,,zapalili gume“ &#8211; dok velikosrpski nacionalisti i njihovo umiveno i ,,evropsko“ krilo vode „rat za mir“!



,,BIZARNO!“



Naša, tj. ,,naša“ diplomatija u tome učestvuje pasivno i neznaveno &#8211; ministar vanjski Filip Ivanović je ćutao povodom Rezolucije o Jasenovcu, niti jednu izjavu nije dao, pa se onda nije usudio da ode na Dubrovački forum, iako je imao uredni poziv, niti je imao kuraži/znanja da reaguje na jasne poruke hrvatskih zvaničnika koje su se tamo čule… Pa se, na kraju, pošto je stigla i treća nota i Zagreba, aktivirao, na vrlo pogrešni način, objašnjavajući Hrvatskoj da u taj nepotrebni anti-evropski dokument znači ono što u njemu niđe ne piše, a da ne znači ono što je u njemu jasno napisano.



Rezultati takve bezlične i Crnoj Gori nelojalne politike su brzo stigli. Tu nema nikakvog iznenađenja.



Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, otkazao je posjetu (danas će mu doći na noge predsjednik Jakov Milatović, koji treba i njemu i sebi, ali i građanima Crne Gore da objasni kako povezuje svoju bezrezervnu i upornu podršku uključivanju Mandićeve ZBCG u vlast, sa sadašnjom situacijom), dok je, to upravo saznajemo, u dokumentu sa Međuvladine konferencije na kojoj je usvojen IBAR za Crnu Goru pasus o našoj zemlji &#8211; izbrisan!



Bilo bi iznenađenje da Spajić ili Ivanović, ili obojica. povodom ovakvih nesumnjivih reperkusija svoje pogrešne i anti-državne politike ponude ostavke.



To se, vrlo vjerovatno, tj. sigurno, neće dogoditi. I za to je potrebno znanje, odgovornost i hrabrost. O njima će suditi građani na narednim vanrednim izborima. Oni su sada mnogo bliži nego što se to prije njihove brljotine sa Rezolucijom o Jasenovcu moglo naslutiti.



Što nas dovodi do završnog dijela ovog teksta.



Naime, prije nekoliko dana, u razgovoru sa jednim od boljih i kompetentnijih predstavnika diplomatske zajednice u Crnoj Gori, a koji se ticao rastuće diskrepance između proklamovanih ciljeva crnogorske evropske agende, s jedne, i krajnje ozbiljne krize u svim segmentima ekonomije, kulture, politike i bezbjednosne situacije u našoj zemlji i, posebno, spremnosti nekih instanci u



EU da sve to tolerišu i, što je još gore, ignorišu, s druge strane, završni komentar našeg evropskog prijatelja je bio kratak: ,,Bizarno! Sve je to bizarno“.



Mandić-Spajić Rezolucija o Jasenovcu, uz ćutanja onih koji ne bi smjeli da ćute, i uz likovanje onih koji ne bi smjeli da utiču na crnogorske političke tokove, ipak je imala jednu pozitivnu posljedicu.



Pomenuta bizarnost i nesklad proklamovanog i stvarnog je jasno primijećena u Zagrebu, ali i na mnogim drugim adresama evropske politike, sve do Brisela.



Zbirka protestnih nota je konačno proizvela posljedicu. Istinske evropske snage u Crnoj Gori, ali i sve prijateljske instance i adrese širom EU, sada imaju potrebu i interes da spriječe dalje urušavanje i obesmišljavanje evropske agende Crne Gore.•

Anti-evropski skupljači protestnih nota

Saobraćajno slijepo crijevo Petnjica je postala onog trenutka kada su počeli problemi u beranskom autoprevoznom preduzeću „Simon vojaž“.



Do tad su postojale redovne linije ne samo prema administrativnom sjedištu, već i prema udaljenim mjesnim centrima.



„Još nekadašanjeg nekadašnjeg Ivangradprevoza, pa preko Jugoprevoza, i sve do stečaja u Simon vojažu, postojali su redovni polasci više puta u toku dana. Od odlaska u stečaj Simon vojaža, jedini način da idete prema Beranama, i iz Berana dalje, je ako imate sopstveni automobil, ili da plaćate taksi“, kazao je odbornik u lokalnom parlamentu Zaim Ličina.



On kaže da to predstavlja udar na džep stanovnika ovog kraja, jer nema svako auto, a nema ni svako novca za taksi.



„A i ako imate automobil, morate ići u Berane da sipate gorivo, jer u Petnjici ne postoji benzinska pumpa. Vi možete doći do Petnjice, i to je kraj, slijepa ulica“, dodao je Ličina.&nbsp;



Prema njegovim riječima, ovaj kraj to nije zaslužio i dugo je bio zapostavljen.



„Imamo katastrofalnu putnu infrastrukturu. Prema mjesnim centrima Bor ispod Pešteri, i prema Trpezima na drugoj strani. Ovdje je država bila prisutna samo od izbora do izbora“, navodi on. 



Ova malena varoš, kaže on, nema čak ni kiosk, a po dnevnu štampu se odlazi u Berane.



„Jedina trafika zatvorena je krajem devedesetih godina. Imamo ambulantu i poštu, ali do Petnjice nikada nije stigao optički kabl, tako da nemamo brzi internet“,&nbsp; priča Ličina.



Petnjica danas ima nekoliko kafana, i još toliko prehrambenih prodavnica.



Malena varoš ima svega četiristo-petsto stanovnika, ali je zato Bihor po površini mnogo veći od nekih drugih postojećih opština u Crnoj Gori, sa sto sedamdeset četiri kvadratna kilometra.



U dvadeset pet sela prema posljednjem popisu živi nešto preko šest hiljada stanovnika, u šta mnogi sumnjaju da je realno.



Neki smatraju da se sa povratkom statusa opštine „malo zakasnilo“ jer je veliki ljudski potencijal otišao iz ovih krajeva prije dvadeset i više godina, te da danas još najmanje jedna, ako ne i dvije Petnjice žive u Luskemburgu i drugim zapadnoevrospkim državama.



U Petnjici danas ima svega dvije stotine zaposlenih. Od toga, skora pola privatnoj fabrici košulja.



Petnjičani gaje nadu i uzdaju se u veliki broj malih preduzeća iz oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma, i u razvoj ovih oblasti.



Da bi turizam mogao biti značajna šansa za Petnjicu, govori i činjenica da se na njenom području, nedaleko od same varoši nalazi najveće arheološko nalazište u Crnoj Gori iz doba eneolita, Torine, odnosno Radmanska klisura, koje je do sada potpuno nevalorizovano.



Na području Bihora arheolozi su ranije locirali još nekoliko značajnih gradina i lokaliteta, kao što je Bihor grad.



U Petnjici se nalazi i jedinstvena džamija na Balkanu iz 15. vijeka, koja je troetažna. Rekonstruisana je &nbsp;prije dvije decenije.



„Da bi nešto od ovog bilo valorizovano, potrebno je saobraćajno otvaranje. Osim ovog prema Beranama, moraju se otvoriti novi putni pravci sa dvije trake i prema Bijelom Polju i prema Rožajama“, savjetuje&nbsp; Ličina.



Ovaj stanovnik Petnice i odbornik u lokalnom parlamentu ističeda treba popraviti druge puteve koji vode do razuđenih sela, pa tek onda razmišljati o bilo kavom razvoju.



„Mislim da je sramota da budemo jedina opština u Crnoj Gori u koju ne samo da ne dolazi, već ne prolazi nijedan autobus. Sva priča bez putne insfrastrukture je prazna, i putna infrastruktura je preduslov za bilo kakav razvoj&#8221;, zaključio je Ličina.

Petnjica jedina opština bez autobuske linije

&#8220;Ovaj potez predstavlja značajan iskorak u postizanju zakonitosti, djelotvornosti i jednoobraznosti u radu državnih tužilaštava u predmetima koji se tiču ugrožavanja sigurnosti novinara,&#8221; navodi se u posljednjem Izvještaju o radu Komisije koja je zadužena za praćenje istraga o napadima na novinare.



Ključne preporuke i obavezna uputstva uključuju i reviziju dugotrajnih istraga, pa tako Komisija preporučuje rukovodiocima tužilaštava da pregledaju sve predmete napada na novinare koji traju dugo ili su nedjelotvorni i preduzmu potrebne radnje kako bi ih pokrenuli s mrtve tačke.



&#8220;Komisija preporučuje da vrhovni državni tužilac i rukovodioci nadležnih Viših državnih tužilaštava razmotre i mogućnost da pojedine predmete u kojima istraga dugo traje ili je nedjelotvorna, povjere drugim tužiocima u tom tužilaštvu ili drugim državnim tužilaštvima u skladu sa zakonom&#8221;, navodi se u Izvještaju.



Uputstvo nalaže rukovodiocima tužilaštava da daju pisana obavezna uputstva i preduzmu druge zakonom predviđene radnje u ovim slučajevima.



Komisija preporučuje neposredan nadzor nad svim predmetima napada na novinare i imovinu medija. Uputstvo zahtijeva da rukovodioci u slučajevima zastarjelosti krivičnog gonjenja zatraže od državnih tužilaca detaljno objašnjenje razloga zastare i o tome obavijeste Vrhovnog državnog tužioca.



&#8220;Komisija preporučuje Vrhovnom državnom tužilaštvu i nadležnim Višim tužilaštvima da izvrše neposredan nadzor nad svim predmetima napada na novinare i imovinu medija, i ako u istragama koje dugo traju ili su nedjelotvorne utvrde da za to postoji osnovana sumnja, u skladu sa zakonom podnesu predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti Tužilačkom savjetu, ili utvrde da li je bilo propusta u postupanju nadležnih državnih tužilaca&#8221;, kaže se u Izvještaju.



Komisija podsjeća i na svoju preporuku iz prethodnog izvještaja da nadležna tužilaštva preispitaju sve istrage koje dugo traju ili su nedjelotvorne, uključujući istragu ubistva Duška Jovanovića, te da iskoriste sve zakonske mogućnosti (obavezujuća uputstva, oduzimanje predmeta i davanje u rad drugom užiocu/tužilaštvu itd.) i da nadležna tužilaštva i policija utvrde odgovornost za odugovlačenje i edjelotvornost takvih istraga.



Komisija je u nekoliko pojedinačnih izvještaja do sada utvrdila da su pojedini tužioci u istragama, koje su nedjelotvorne i dugo traju, u više navrata slala policiji uopštene naloge da preduzmu mjere i radnje na identifikovanju počinilaca krivičnih djela i prikupljanje dokaza u vezi sa napadima na novinare, kao i više urgencija sa istovjetnim uopštenim nalozima obično nakon nekoliko mjeseci. Policija je uopšteno odgovarala da preduzima mjere i radnje i prikuplja dokaze a na neke urgencije uopšte nije odgovarala.



&#8220;Komisija konstatuje da se ovakvim dopisima ne doprinosi napretku u ovakvim istragama, već samo ostavlja pogrešan utisak da se one kako-tako vode. Komisija preporučuje Vrhovnom državnom tužilaštvu da preporuči/naloži rukovodiocima državnih tužilaštava da u okviru svojih zakonskih nadležnosti preporuče/obavežu državne tužioce da prilikom davanja ovakvih naloga policiji preporuče/nalože preduzimanje konkretnih mjera i radnji i tako aktivno učestvuju u istragama, kao i da zahtijevaju od policije da im detaljno i precizno odgovore koje su mjere i radnje preduzeli i koji su dokazi prikupljeni po tim nalozima tužilaca&#8221;, ističe se u izvještaju.



Izdato je i obavezno uputstvo da se u predmetima koji su formirani protiv NN učinilaca (,KTN“) ovlašćenim policijskim službenicima daju nalozi za preduzimanje konkretnih mjera i radnji, na koji način bi se obezbijedilo aktivno učešće državnih tužilaca u izviđajima/istragama i da zahtijevaju od policije detaljne i precizne odgovore o tome koje su mjere i radnje preduzeli i koji su dokazi prikupljeni po datim nalozima.



Komisija preporučuje da se svi osumnjičeni i svi svjedoci ili građani koji se ispituju u vezi postojanja sumnji u izvršenje krivičnih djela i prekršaja učinjenih na štetu novinara, medija i njihove imovine, obavezno snimaju audio ili i audio-vizelno u svim fazama postupka uključujući tu i izviđaj i saslušanja od strane policije i tužilaštva prilikom davanja izjava, postavljanja pitanja od strane službenih lica i davanja odgovora.



&#8220;U obaveznom uputstvu VDT-a nije tretirana ova preporuka Komisije. Od predstavnika državnih organa, članova Komisije, Komisija je obaviještena da, osim u Specijalnom tužilaštvu nedostaju tehnička sredstva za ispunjavanje ove preporuke Komisije&#8221;, kaže se u Izvještaju.

Pod lupom rad tužilaca u predmetima o napadima na novinare

Jelena Guskova

Guskova je i nezvanični medijski tumač stavova Kremlja za Balkan, rukovoditeljka Centra za izučavanje savremene balkanske krize pri Institutu za slavistiku Ruske akademije nauka.



Komentarišući „Jedan narod, jedan sabor – Srbija i Srpska”, skup koji je 8. juna održan u Beogradu — a čiji se nastavak ovih dana planira u Crnoj Gori — Guskova kaže da je „svesrpski sabor značajan korak ka ujedinjenju svih Srba”, „nadam se, zajedno SA RUSIJOM”.



U inervjuu za izvjesni portal „Српско-руско братство” (srbratstvo.ru), Guskova ističe da se „ulaziti u Evropsku uniju NE SMIJE”.



Ranije ove godine,&nbsp;Vladislav Maslenikov, ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori, kazao je kako „ŠIRENJE EVROPSKE UNIJE na Balkan znači uvlačenje zemalja regiona u KONFRONTACIJU S RUSIJOM”.

Akademkinja SANU: Crna Gora ne smije u Evropsku uniju

viber_image_2024-07-01_22-54-14-396

Premijer Spajić je u odgovorima na poslanička pitanja dostavljenim medijima kazao da&nbsp;slijedi dio programa usmjerenog na unapređenje standarda svih zaposlenih u Crnoj Gori.



„Potencirao bih „svih“ jer smo od strane prethodne Vlade svjedočili povećanju zarada samo za jednu kategoriju zaposlenih a to su zaposleni u javnoj upravi. Zato sada imamo još veći disbalans na tržištu rada, budući da je privreda ostala po strani, a da su privrednici upravo oni koji pune budžet“, naveo je Spajić.



On je rekao da su se prethodnih mjeseci posvetili izradi Fiskalne strategije koja se donosi za period trajanja mandata Vlade, a koju shodno Zakonu o budžetu i fisklanoj odgovornosti usvaja Skupština.



„Poštujući zakonske propise, Fiskalnu strategiju, koju Crna Gora nema još od 2021. godine, pripremićemo i ponuditi cjelokupnoj javnosti na raspravu u narednih 15-20 dana“, najavio je Spajić, navodeći da će taj dokument uključivati i&nbsp;„Evropu sad 2“.



„Evropa sad 2 u svojoj osnovi sadrži viziju smanjenja poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne i prosječne zarade, te samim tim zahtijeva poštovanje socijalnog dijaloga odnosno donošenje odluka na bazi tripartitnog dijaloga Vlade, sindikata i poslodavaca“, naveo je Spajić.



Zogović je pitao da li sprovođenje tog programa podrazumijeva ukidanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i reformu Fonda PIO.



„Pod punom odgovornošću kažem da doprinosi za penzijsko i invlidsko osiguranje neće biti ukinuti već umanjeni dok će Fond apsolutno nastaviti da funkcioniše kao i do sada kada se finansiranje penzija vrši u sklopu prvog penzionog stuba“, odgovorio je Spajić.



On je kazao da u dogledno vrijeme ne planiraju korišćenje drugog penzionog stuba koji podrazummijeva da zaposleni vrši uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.



U odgovoru na pitanje poslanika Nove srspke demokratije Slavena Radunovića, Spajić je naveo da će Vlada sagledati opciju dodatnog kreditnog zaduženja za projekat Sunčani grad u Nikšiću.



&#8220;Vlada će, kao većinski akcionar u Elektroprivredi (EPCG), sa pažnjom sagledati opciju dodatnog kreditnog zaduženja kompanije za realizaciju projekta Sunčani grad, budući da su pred energetskim sektorom ozbiljni izazovi u narednom periodu, saopštio je premijer. &nbsp; Spajić je rekao da bi se učešće Vlade, osim toga, moglo očekivati kroz usmjeravanje realizacije objekata različitih namjena ka području na kome će biti izgrađen Sunčani grad, ali i finansiranje izgradnje objekata od opšteg interesa kao društvenih servisa tog dijela Nikšića.



“Međutim, ako se ima u vidu da su pred energetskim sektorom ozbiljni izazovi u narednom periodu, i da prioritet menadžementa kompanije mora biti na novim investicijama u energetici &#8211; kao većinski akcionar u EPCG, Vlada će sa pažnjom sagledati opciju dodatnog kreditnog zaduženja kompanije za realizaciju projekta Sunčani grad”, rekao je Spajić.



Kako je istakao, razlog za to je što EPCG mora prioritetno viditi računa o stabilnosti energetskog sistema i interesu cijele Crne Gore.

Spajić: Doprinosi za PIO neće biti ukinuti već umanjeni, sagledaćemo opciju kreditnog zaduženja za &#8220;Sunčani grad&#8221;

princeza dijana

Princeza Dajana

Dajana je bila član britanske kraljevske porodice, prva supruga sadašnjeg kralja Čarlsa i majka prinčeva Vilijama i Harija. Rođena je 1. jula 1961. u Sandringemu, selu sjeverno od Norfolka. Bila je četvrto dijete Džona Spensera i Frensis Spenser, piše Index.



Kako je upoznala princa Dajana je prvi put upoznala Čarlsa, princa od Velsa, kada je imala 16 godina, odnosno u novembru 1977. godine. Veza između Dajane i Čarlsa postala je ozbiljnija kada ju je pozvao na izlet jahtom u grad Kauz.



Nakon toga, pozvao ju je da upozna kraljevsku porodicu u zamku Balmoral u Škotskoj. Nakon što ju je 1981. zaprosio, Dajana je pristala, ali su vjeridbu skrivali od javnosti naredne dvije nedelje.



Kada se 1981. vjerila za Čarlsa, koji je tada bio princ, radila je kao pomoćnica vaspitačice u vrtiću. Iste godine se udala za Čarlsa i postala najpopularniji član britanske kraljevske porodice. Njihovo vjenčanje održano je u katedrali Sv. Pavla, a na malim ekranima ceremoniju je pratilo više od 750 miliona ljudi.



Kao princeza od Velsa, Dajana je preuzela određene kraljevske dužnosti u ime kraljice i predstavljala je na funkcijama širom Komonvelta. U medijima je postala poznata po nekonvencionalnom pristupu humanitarnom radu. Osamdesetih i devedesetih Dajana, princeza od Velsa, bila je najpopularnija i najfotografisanija žena na svijetu.



<figure class="wp-container-2 wp-block-gallery-1 wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped">
<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" width="1200" height="800" data-id="732573" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/07/1677336075-000_K26DG-1200x800-1.jpg" alt="" class="wp-image-732573" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/07/1677336075-000_K26DG-1200x800-1.jpg 1200w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/07/1677336075-000_K26DG-1200x800-1-300x200.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/07/1677336075-000_K26DG-1200x800-1-768x512.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/07/1677336075-000_K26DG-1200x800-1-696x464.jpg 696w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/07/1677336075-000_K26DG-1200x800-1-1068x712.jpg 1068w" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" /><figcaption>Photo by Johnny EGGITT / AFP</figcaption></figure>
</figure>



<h5>Nakon razvoda postala je još popularnija</h5>



Tokom braka sa Čarlsom, Dajana je rodila dva sina, Vilijama i Harija. Princ i princeza razišli su se početkom 90-ih, a posle brojnih afera i medijskih skandala 1996. godine, zvanično su se razveli. Ali to nije uticalo na Dajaninu popularnost. Od trenutka kada se odvojila od princa do njene smrti, njena popularnost je samo rasla.



31. avgusta 1997. godine u pariskom tunelu Pon de l’Alma dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubila mnogima voljena britanska princeza. Princeza od Velsa sjedela je na zadnjem sjedištu luksuznog mercedesa, koji je udario u potporni stub tunela, a u nesreći je poginuo i njen ljubavnik Dodi Al-Fajed.



Čak i 27 godina nakon njene smrti, Dajana je nevjerovatno popularna. Gotovo da ne prođe dan, a da se u britanskim medijima ne pojavi članak o njoj, a njen imidž nastavlja da se predstavlja na suvenirima i posterima tokom kraljevskih događaja.

Princeza Dajana: Najfotografisanija žena na svijetu danas bi napunila 63 godine

„Ovo je vjerovatno posljedica ozbiljnog nivoa diplomatske nepismenosti ministarke evropskih poslova koja je, kako vjerovatno očekivala da joj predsjednik Evropskog savjeta dostavi zvanično razloge zbog kojih je odložio posjetu Crnoj Gori“, kazao je Šabović.



Jasno je, ističe on, da je posjeta odložena zbog servilnosti i podređenosti crnogorske parlamentarne većine zvaničnom Beogradu i Moskvi.



„Signali u ovom pravcu su nedvosmisleni i ne ostavljaju prostor za drugačije diplomatsko tumačenje, očekivati bilo kakve zvanične i pisane razloge u tom pravcu je stupidno i nije dio prakse i etike kojoj Evropski savjet često pribjegava. No ako će ministarki Gorčević i njenom resoru biti lakše, siguran sam da se cijela administracija Evropskog savjeta trenutno fokusirala na to da Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore dostavi u pisanoj formi, zvanično razloge odlaganje posjete predsjednika Šarla Mišela. Eto ja mislim &#8221;polomiše se&#8221; da ih zvanično obavijeste, vjerovatno su i na fiksni zvali“, zaključio je Šabović. 



<figure class="wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-standard wp-block-embed-standard"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="wp-embedded-content" data-secret="ROOIRxCrvB"><a href="https://www.standard.co.me/politika/gorcevic-nijesmo-zvanicno-informisani-da-li-je-rezolucija-razlog-odlaganja-posjete-sarl-misela/">Gorčević: Nijesmo zvanično informisani da li je Rezolucija razlog odlaganja posjete Šarl Mišela</a></blockquote><iframe class="wp-embedded-content" sandbox="allow-scripts" security="restricted" style="position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);" title="&#8220;Gorčević: Nijesmo zvanično informisani da li je Rezolucija razlog odlaganja posjete Šarl Mišela&#8221; &#8212; Standard" src="https://www.standard.co.me/politika/gorcevic-nijesmo-zvanicno-informisani-da-li-je-rezolucija-razlog-odlaganja-posjete-sarl-misela/embed/#?secret=lHSq9Rp24v#?secret=ROOIRxCrvB" data-secret="ROOIRxCrvB" width="600" height="338" frameborder="0" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no"></iframe>
</div></figure>

Šabović: Gorčević da provjeri da je nijesu zvali na fiksni

LE PEN I MAKRON

Trećeplasirani kandidati koji su još u trci, mogu do sjutra u 16 sati da se povuku u korist boljeplasiranih kandidata iz političke konkurencije, kako bi zajednički spriječili pobjedu ekstremne desnice, i stvaranje prve vlasti takve desnice u Francuskoj poslije Drugog svjetskog rata.



Prema trenutnim podacima AFP, danas se iz parlamentarne trke povuklo oko stotinu kandidata koji su se plasirali u drugi krug izbora, a pripadaju uglavnom ljevičarskom Novom narodnom frontu ili taboru predsjednika države Emanuela Makrona.



Da bi mogao samostalno da formira vladu, Nacionalnom okupljanju&nbsp;Marin Le Pen&nbsp;potrebno je da osvoji većinu od ukupno 577 mjesta u francuskoj Skupštini, odnosno da ima 289 poslanika.



Prije tri nedjelja, predsjednik države&nbsp;Emanuel Makron&nbsp;izazvao je svojevrsni politički zemljotres raspuštanjem Skupštine i zakazivanjem vanrednih parlamentarnih izbora, potaknut vrlo lošim rezultatima svoje stranke i uspjehom Nacionalnog okupljnja na izborima za Evropski parlament.



U prvom krugu glasanja na vrlo komplikovanim izborima za Skupštinu, Nacionalno okupljanje je uzelo rekordnih 33,1 odsto glasova, Novi narodni front 27,99 odsto glasova, a predsjednikovi centristi su, kako ocjenjuje AFP, razbijeni, jer su sa relativne većine spali na 20 odsto glasova.



Trideset i devet zastupnika krajnje desnice, počevši od njene liderke Marin Le Pen izabrano je već u prvom krugu u nedjelju. Novi narodni front ima 32 poslanika izabranih u prvom krugu.



Rezultat je izazvao zabrinutost među glavnim evropskim partnerima Francuske.



&#8211; Niko ne može ostati ravnodušan (&#8230;) ako kod našeg vrlo bliskog partnera i najboljeg prijatelja veliku prednost ima stranka koja Evropu vidi kao problem, a ne kao rješenje &#8211;&nbsp;izjavila je danas šefica njemačke diplomatije&nbsp;Analena Berbok.



Poljski premijer&nbsp;Donald Tusk&nbsp;rekao je danas da je na djelu &#8220;velika opasnost&#8221; za Francusku i Evropu.



Ali neki drugi su zadovoljni, poput liderke italijanske krajnje desnice&nbsp;Đorđe Meloni, koja je oduševljena time što &#8220;demonizacija desnice više ne funkcioniše&#8221;.



Dok se u Francuskoj tradicionalni &#8220;republikanski front&#8221;, protiv krajnje desnice, čini manje organizovanim nego u prošlosti, lijevi savez, sklopljen samo da bi se stranka Marin Le Pen osujetila da dođe na vlast, osuđuje &#8220;kakofoniju&#8221; unutar centrističkog tabora oko Emanuela Makrona.



&#8211; Imamo sedam dana da spasimo Francusku od katastrofe &#8211;&nbsp;izjavio je danas socijaldemokratski poslanik u Evropskom parlamentu&nbsp;Rafael Gluksman, pozivajući sve trećeplasirane kandidate da se povuku iz borbe u drugom krugu, kako bi se izbjeglo rasipanje glasova onih koji su protiv ekstremne desnice.



Dio trenutne vladajuće većine, međutim, teško nalazi zajednički jezik kada treba podržati kandidate ljevičarskog saveza, odbojnog za glasače centrista, zbog ekscesnih izjava njihovog lidera&nbsp;Žana-Luka Melanšona, optuživanog za antisemitizam.

Francuska: Ljevica i desni centar povlače kandidate kako bi spriječili izborni trijumf krajnje desnice

Nakon što je objavljeno da je premijer Milojko Spajić otkazao dolazak na Premijerski sat koji je bio zakazan za danas, a što je kritikovala opozicija, oglasio se premijer koji je kazao da su opozicione partije preklinjale da Premijerski sat bude u ponedjeljak.