Video
Kako se navodi u zvaničnom mišljenju usvojenom na sjednici Vlade, koje potpisuje premijer Milojko Spajić, Temeljni ugovor sa SPC u svemu je usaglašen sa Ustavom i zakonima Crne Gore koji regulišu oblasti koje se dodatno razrađuju ugovorom.
To je odgovor na inicijativu koju je SDP uputio Ustavnom sudu 9. marta prošle godine uz obrazloženje da je Temeljni ugovor u suprotnosti sa pravnim poretkom Crne Gore u svojoj ukupnosti, kao i u pojedinim odredbama. Vlada je na jučerašnjoj sjednici isti stav zauzela i povodom slične inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ugovora između Crne Gore i SPC koju je 8. novembra 2022. godine podnijela Radmila Mijanović. Uz dodatak da široko postavljene primjedbe u toj inicijativi nijesu dovoljno pravno argumentovane, te, takođe, smatra da nemaju osnova.
Prijedlog mišljenja povodom inicijativa za ocjenu ustavnosti Vlada je pripremila i o njemu raspravljala i glasala nakon što je to zatraženo iz Ustavnog suda Crne Gore pred kojim su podnijete inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Sutkinja izvjestitelj u tim predmetima je Snežana Armenko.
Potpis i inicijative
Ugovor o regulisanju odnosa između Crne Gore i SPC potpisali su tadašnji premijer Dritan Abazović sa patrijarhom SPC Porfirijem 3. avgusta 2022. godine u Vili „Gorica“ gotovo tajno, bez najave kada će se taj čin obaviti. Paraf na dokument stavljen je uprkos ozbiljnim primjedbama i rezervama koje su izrazili predstavnici pravne struke, nevladinog sektora, uključujući i dva priloga zvaničnih primjedbi kojima je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti ukazala na pravne nedostatke, ali ih Vlada i premijer Abazović nijesu uzeli u obzir.
Iz SDP-a su inicijativu podnijeli prije godinu, nakon što je deblokiran rad Ustavnog suda. Na pres konferenciji tim povodom navedeno je da su u izradi inicijative koristili brojna kritička mišljenja i argumentaciju
iznijetu od strane eminentnih institucija, NVO i pravnih stručnjaka, koji su uoči potpisivanja Ugovora snažno zastupali stav da je ugovor neustavan i nezakonit.
“Na osnovu prezentovanih činjenica i svega što smo jasno naznačili u Inicijativi jasno je – Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom je u suprotnosti sa pravnim poretkom Crne Gore u svojoj ukupnosti, kao i u pojedinim odredbama. I u preambuli i u više od polovine članova Ugovora radi se o neusklađenosti sa pravnim sistemom, što je sasvim dovoljno da se ovaj ugovor poništi”, navedeno je ranije iz SDP.
U preambuli su ukazali na to da je Vlada neustavno preuzela nadležnosti države u cjelini, jer u tekstu Ugovora na više mjesta obavezuje Crnu Goru, kao državu u cjelini. To je suprotno i članu 100 Ustava.
“Takođe je neustavno i nezakonito rješenje iz preambule kojim se utvrđuje da je Vladi i državi Crnoj Gore pravni osnov za potpisivanje ugovora pravoslavno kanonsko pravo i Ustav SPC. Državni organi crpe svoje nadležnosti i obaveze iz Ustava i zakonskih propisa Crne Gore, a ne iz kanona vjerskih organizacija. To je suprotno članu 10 i 14 Ustava. U članu 2 Vlada jemčeći SPC javnopravna ovlašćena, ponovo krši Ustav na dva načina, preuzima nadležnosti koje pripadaju Skupštini, jer Ustav kaže da se javnopravna ovlašćenja prenose zakonom. Takođe, krši se i princip jednakosti jer se drugim vjerskim zajednicama ne daju ova ovlašćenja”, ukazali su iz SDP.
Naglasili su da je izuzetno važno da Ustavni sud razmatra ovu inicijativu i da bez ikakvih pritisaka, potpuno nezavisno, samo na osnovu iznijetih pravnih argumenata što prije donese odluku.
SDP je iskazao rezervu i prema članu 7 Ugovora stav 4 Temeljnog ugovora kojim je predviđena obaveza države da „u skladu sa sopstvenim pravnim poretkom izvrši uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti u vlasništvo Mitropolije crnogorsko-primorske, Eparhije budimljansko-nikšićke, Eparhije mileševske, Eparhije zahumsko-hercegovačke i njihovih crkveno-pravnih lica kojima pripadaju“.
Za SDP je, pored ostalog, bio sporan i stav 6 Temeljnog ugovora koji predviđa da u manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u vlasništu Srpske pravoslavne crkve „državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima kada to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi“.
Time je, kako je navedeno u inicijativi, uvedena princip eksteritorijalnosti u krivičnoj i prekršajnoj nadležnosti države Crne Gore.
“Ovom odredbom na pravno nedozvoljen način derogiraju se brojne odredbe iz propisa kojima se uređuje krivični postupak, inspekcijski nadzor, ovlašćenja organa bezbjednosti, zaštita kulturnih dobara itd.”, navedeno je, između ostalog u inicijativi te partije.
Primjedbe na Temeljni za Vladu neutemeljene
U Mišljenju Vlade, koje će biti dostavljeno Ustavnom sudu, navodi se da nema utemeljenja za primjedbu, da ne postoji pravni osnov za zaključenje ugovora između Crne Gore i bilo koje vjerske zajednice u ovoj i ovakvoj formi shodno našem pravnom sistemu.
Takođe, iz Vlade su negirali da je povrijeđen član 100 Ustava i član 10 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica u dijelu davanja ovlašćenja Vladi Crne Gore.
“Nasuprot navodima podnosioca Vlada Crne Gore ima ustavne nadležnosti i punopravno je mogla da zaključi ugovor sa SPC, bez obzira što ona nije međunarodni subjekt, niti država, ili međunarodna organizacija. Po pitanju poslovne (javnopravne ugovorne) sposobnosti subjekat na strani države je Crna Gora koju zastupa i predstavlja Vlada Crne Gore ili ovlašćeni predstavnik ili punomoćnik kome ovlašćenje daje Vlada. Zato su besmisleni navodi da je za ustavnu i zakonitu sadržinu ugovornih strana morala biti Vlada Crne Gore, a ne država Crna Gora jer se po pitanju prava i obaveza na strani države radi o jednom i jedinstvenom javnopravnom subjektu”, stoji, između ostalog u mišljenju.
Iz Vlade je ocijenjeno da podnosilac inicijative nije vjerodostojno citirao osporene članove Preambule ugovora, i da je iz takve premise onda izvukao zaključak da se narušava odvojenost države i crkve.
” Prostim upoređenjem nevjerodostojnog citata navedenog dijela preambule i onoga što u njoj stvarno piše, dolazi se do nesumnjivog zaključka da je neutemeljen pristup podnosioca inicijative da je primijenjeno normativno uređenje koje je interno pravo SPC”, stav je Vlade.
Dodaje se da nije jasno što sa ustavnog apsketa prigovara inicijator u pogledu člana 7 stav 4, koji se odnosi na uknjižbu imovine.
“Istim članom predviđa se obaveza države da u skladu sa svojim pravnim poretkom izvrši uknjižbu svih neupisanih nekretnina na eparhije. Neosnovana je, dakle, zamjerka podnosicoa inicijative u pogledu jasnoće i predvidljivosti norme, pri čemu ni sam podnosilac ne spori da ovakva prava pripadaju svakome ko ispunjava sve materijalnim pravom predviđene uslove u propisanoj proceduri”, navodi se u mišljenju Vlade.
Negiranje
Iz Vlade navode da to što je neka norma suvišna ne znači da je neustavna, pa iz istog razloga ne može dati veća prava SPC u odnosu na druge subjekte.
Takođe, Vlada smatra da je podnosilac inicijative izgubio iz vida da vjerska zajednica ima pravo da autonomno donosi disciplinske sankcije shodno svom ustrojstvu i da se time ne zadire u civilne propise.
Takođe, negira se da je promovisan princip eksteritorijalnosti, kakav važi u slučaju ambasada, već samo ugovorno definisanje da se u hramovima ne mogu preduzimati krivično-procesne radnje, osim u slučajevima hitnosti (kada odobrenje ckrvenih vlasti nije potrebno).
Ističe se da je netačno da Temeljni ugovor ima bilo kakvog uticaja na podjelu vlasti iz člana 11 Ustava, jer obavezu restitucije ne nameće Vladi ili Skupštini ovaj ugovor, već upravo Ustav koji jamči pravo svojine.
Preporučeno
Vlada je u rezimeu navela da smatra neosnovanim prijedlog podnosilaca inicijativa da Ustavni sud ovim povodom pokrene postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti, odnosno saglasnosti ugovora.
