Video
Aktuelni model izbora u Crnoj Gori zasniva se na zatvorenim izbornim listama, što u praksi znači da političke partije unaprijed određuju redosljed kandidata, dok birači glasaju za listu kao cjelinu. Takav sistem daje značajnu moć vrhu partija, jer upravo oni odlučuju ko će se naći na „prolaznim“ mjestima, odnosno ko ima realne šanse da uđe u parlament. Iako građani formalno biraju svoje predstavnike, njihov uticaj je posredan, jer ne mogu da utiču na to koji će konkretni kandidati dobiti mandat.
Predlog DPS-a ide u pravcu promjene takvog odnosa snaga. Uvođenjem otvorenih lista biračima bi bilo omogućeno da, pored izbora političke opcije, daju i tzv. preferencijalne glasove kandidatima sa iste liste. Prema tom modelu, građani bi mogli da označe više kandidata za koje smatraju da zaslužuju mandat, čime bi se redosljed na listi praktično relativizovao. U parlament bi, nakon raspodjele mandata po partijama, ulazili oni kandidati koji su dobili najveću podršku birača, a ne nužno oni koji su bili najviše pozicionirani odlukom partije.
„Zakonom se predlaže da birači mogu glasati za jednu izbornu listu, a u okviru te liste do 10 kandidata za poslanike na parlamentarnim izborima, odnosno za jednu listu i do pet kandidata za odbornike na lokalnim izborima“, ističu iz DPS-a.
Iz DPS-a najavljuju da će predlog biti predmet široke javne rasprave.
„Ovaj predlog će biti stavljen na javnu raspravu koju ćemo organizovati i tražiti od medijske zajednice, civilnog sektora, akademske zajednice, nadležnih nezavisnih institucija i ostalih zainteresovanih strana prijedloge za dalje dopune zakona“, poručuju oni.
Cilj je, kako dodaju, da se kroz amandmansko djelovanje dođe do sveobuhvatno reformisanog izbornog zakonodavstva.
VLAST SE SAMO DEKLARATIVNO ZALAŽE ZA OTVORENE LISTE
Poslanik Nikola Rakočević je, povodom inicijative za izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, rekao da se dio vlasti makar deklarativno izjasnio u korist otvorenih lista, ali da smatra da je riječ o kupovini vremena partija na vlasti.
On smatra da aktuelna vlast nije spremna za otvorene liste, te podsjeća da je za usvajanje izmjena ovog zakona potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu.
Rakočević je rekao da će se, na ovaj ili onaj način, do juna 2026. godine vlast morati izjasniti o otvorenim listama glasanjem u Skupštini Crne Gore.
Komentarišući to što je poslanički klub DPS-a predao u skupštinsku proceduru Predlog zakona o otvorenim izbornim listama, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica kazao je da nije detaljno analizirao inicijativu, ali da, na osnovu dostupnih informacija, želi da bude usvojena.
„Ne samo za otvorene liste, nego i za druge važne stvari u Odboru za izbornu reformu postoje dva kolosijeka. Jedan je formalni rad Odbora, a drugi su zakulisni partijski dogovori, prije svega unutar vlasti, a zatim između vlasti i opozicije. Tako da je jasno da Odbor vjerovatno više neće stići da uradi ništa. Ovo je sada individualna inicijativa koja pokušava da isprovocira i dovede na čistinu ostale“, rekao je Koprivica.
KAKO BI OTVORENE LISTE PROMIJENILE IZBORNI SISTEM
Ovakvo rješenje trebalo bi da ojača demokratski legitimitet izabranih predstavnika i učini politički sistem odgovornijim prema građanima. Ideja je da se političari, umjesto isključivo partijskom rukovodstvu, više okrenu biračima, jer bi njihov lični rezultat mogao biti presudan za osvajanje mandata. Time bi se, makar u teoriji, smanjio uticaj partijskih centrala i otvorio prostor za veću političku konkurenciju unutar samih lista.
Međutim, pitanje otvorenih lista nije samo tehničko, već duboko političko, jer inicijativa dolazi u trenutku kada rad na sveobuhvatnoj izbornoj reformi nije dao očekivane rezultate.
Ipak, ni sistem otvorenih lista ne dolazi bez mogućih komplikacija. U takvom sistemu unutarpartijska konkurencija mogla bi da stvori probleme među kandidatima, što bi vjerovatno oslabilo koheziju političkih partija. Takođe, kampanje bi mogle postati personalizovanije i skuplje, jer bi kandidati morali da vode paralelne kampanje ne samo protiv drugih partija, već i protiv kolega sa sopstvene liste. To bi moglo dodatno pojačati uticaj ličnih mreža unutar političkih partija.
No, kako navode iz DPS-a, upravo ovakvi izazovi sastavni su dio razvijenijih demokratskih sistema, u kojima birači imaju veći stepen kontrole nad izabranim predstavnicima.
OTVORENE LISTE – KORAK KA VEĆOJ TRANSPARENTNOSTI I ODGOVORNOSTI
U tom kontekstu, otvorene liste se vide kao korak ka većoj transparentnosti i odgovornosti, ali i kao način da se obnovi povjerenje građana u izborni proces, koje je u posljednjim godinama često dovođeno u pitanje.
Poseban segment predloga odnosi se i na unapređenje rodne ravnopravnosti, kroz obavezu da značajan dio kandidata na listama čine žene, naročito u dijelu liste koji ima realne šanse za ulazak u parlament. Time bi se mogao dodatno modernizovati izborni sistem, koji bi bio usklađen sa savremenim demokratskim standardima.
Ipak, ključni izazov ostaje politički konsenzus. Bez šire podrške različitih partija i aktera, svaka reforma izbornog sistema teško može biti sprovedena.
Preporučeno
Zato inicijativa DPS-a nije samo politički potez – ona će biti i pokazatelj da li su partije na vlasti zaista spremne za izbornu reformu i da li su spremne da rade u interesu građana i daljeg evropskog puta Crne Gore.
