Video
Perović nije želio detaljnije da konkretizuje o čemu je riječ, već je samo kazao da se “novina“ tiče pregovara sa Vladom i “njenim ponašanjem prema Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i prema njima“.
Nezadovoljni
Razlozi za održavanje litija su, prema riječima Perovića, “više nego očigledni“.
“Nema nikakvoga pomaka ne samo po pitanju promjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nego i po pitanju pregovora. Svi oni razlozi koji su nas motivisali na litije stoje, a čak su se pridružili i neki novi, ali o tome ćemo obavijestiti javnost detaljnije u narednim danima”, kazao je on.
Ističe da će poštovati sve mjere javnog okupljanja i zdravstvene propise koji su na snazi zbog korona virusa.
“Pošto je jedan od osnovnih razloga za obnovu litija upravo bilo veliko interesovanje i incijative građana, vjernika, u svim gradovima Crne Gore očekujemo značajan odziv ljudi”, kaže on.
Koliko je ponovno okupljanje dobar potez, politički analitičar Sergije Sekulović kaže da je to teško predvidjeti – hoće li masovnost litija biti na nivou od prije nekih pola godine.
“Tu postoji više faktora koji su potencijalno limitirajući za njihovu masovnost. Sami psihološki pritisak korona krize, da li će se pojaviti novi slučajevi, koliko su ljudi psihološki spremni za učešće u masovnim skupovima. To je, s jedne strane, nepoznanica, a, sa druge strane, činjenica je da nam uskoro slijedi predizborna kampanja, što može pozitivno da utiče na masovnost samih litija”, kaže on.
Pritisak na Vladu
Ono što je sigurno, ističe analitičar, jeste da je obnavljanje litija jedan vid pritiska na Vladu, s obzirom da je politički dijalog ekspertiskih timova zaglavio. Sekulović objašnjava da postoji, s jedne strane, objektivno opravdanje – zbog korona krize.
“Imajući u vidu činjenicu da je ranije upućeno pismo Mitropolije crnogorsko- primorske da se odredi datum nastavka razgovora i da nemamo jasan termin toga nastavka, ovo posmatram kao iznuđen potez, da se preko masovnosti litija ponovo uputi snažna poruka Vladi i da se pregovori shvate ozbiljno”, ocjenjuje Sekulović.
Podsjeća da su ranije Evropska unija i američki zvaničnici sugerisali da obje strane, Vlada i crkva, treba da se vrate ozbiljnom dijalogu i dođu do kompromisa koji će smiriti društvene tenzije.
“Inicijalna kapisla za same litije je bio sami Zakon, a ukoliko se sporni članovi promijene na obostarno prihvatljiv način taj osnovni motivacioni faktor za litije otpada, tako da je logično zaključiti da litije na koje smo imali priliku da gledamo će prestati”, zaključuje Sekulović.
Kako u Vladi gledaju na najavu o nastavku litija i kada će se nastaviti pregovore sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, ne zna se, jer nam iz kabineta potpredsjednika i ministra pravde Zorana Pažina još nije odgovoreno na pitanja.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je stupio na snagu 8. januara, predviđa da vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju dokazati da je crkvena imovina, izgrađena prije 1918. godine, u njihovom vlasništvu, jer će u suprotnom ona biti smatrana državnom. To je ključna odredba koju ne prihvata SPC zbog čega od usvajanja Zakona organizuju litije širom Crne Gore.
Ranije je premijer Duško Marković uputio poziv mitropolitu crnogorsko primorskom Amfilohiju da se sastanu ekspertski timovi Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i počnu pregovore o ovom aktu.
Prvi sastanak tih timova održan je 11. marta, nakon čega je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao da vjeruje da ima prostora da se kroz stručnu argumentaciju dođe do obostrano prihvatljivog rješenja. Ishodom tog susreta bili su zadovoljni i u Mitropoliji SPC, te je član njihovog pregovaračkog tima advokat Dragan Šoć tada kazao da su predstavnici Vlade otvoreni za razgovor o izmjeni Zakona, ,,što tumače kao pokazivanje dobre volje da se problem riješi“. Saopštio je tada da očekuje da Vlada da svoj komentar na predložene izmjene Zakona i eventualno kontraprijedloge, a pijedlog crkve je da svako osporavanje vlasništva nad imovinom crkve bude procesuirano kroz sudove“.
Pregovori na ekspertskom nivou trebalo je da se nastave te naredne sedmice, ali su zbog korona virusa odgođeni.
Nedavno je premijer Duško Marković najavio da će se pregovori nastaviti čim se za to steknu uslovi, te je istakao da očekuje dijalog u dobrom ambijentu, a ,,ne da se vodi putem ucjena“.
Preporučeno
“Ako javna okupljanja budu dozvoljena, nek sjutra krenu s litijama. Nek nas s njima ne plaši niko. Vlada neće menjati svoju politiku. Mijenjaće je samo ako za to postoje nacionalni interesi, a ne zbog javnih okupljanja, makar to bile i litije”, poručio je tada Marković.
